Novinarska nagrada "Dafne Karuana Galicija" dodijeljena za priču o istrazi migracionog sporazuma Italija-Albanija
Dobitnička priča novinara Đakoma Zandoninija iz Italije i Maite Vermulen iz Holandije, objavljena na holandskoj novinarskoj platformi "De Korespondent", o sporazumu prema kome je Italija izgradila pritvorni objekat i centar za procesuiranje azilanata na albanskoj teritoriji, piše u saopštenju
Ovogodišnja Nagrada za novinarstvo "Dafne Karuana Galicija" dodijeljena je za priču o istrazi migracionog sporazuma između Italije i Albanije, saopštio je danas Evropski parlament.
Dobitnička priča novinara Đakoma Zandoninija iz Italije i Maite Vermulen iz Holandije, objavljena na holandskoj novinarskoj platformi "De Korespondent", o sporazumu prema kome je Italija izgradila pritvorni objekat i centar za procesuiranje azilanata na albanskoj teritoriji, piše u saopštenju.
Nagradu je na ceremoniji u Evropskom parlamentu uručio predstavnik nezavisnog žirija sastavljenog od novinara iz zemalja članica Unije.
Kako se navodi, novinari Zandonini i Vermulen proveli su 18 mjeseci istražujući sporazum o migracijama između Italije i Albanije za "De Korespondent". Prema istrazi cilj sporazuma je da se presretnu migranti na putu za Italiju i dovedu u Albaniju, zemlju koja nije članica Evropske unije (EU), gdje su odbijani putem ubrzanog procesa za traženje azila i deportovani u svoje zemlje porijekla.
Priča prati nastanak sporazuma i istražuje zašto ga nekoliko EU zemalja smatra inovativnim modelom za buduću evropsku migracionu politiku.
Da bi otkrili punu sliku, novinari su podnijeli više od pedeset zahtjeva na osnovu Slobode informisanja u šest evropskih zemalja kao i u Evropskoj komisiji, Evropskom savjetu i evropskoj graničnoj agenciji Fronteks, piše u saopštenju.
Dodaje se da su pratili finansijske tragove i intervjuisali osoblje u centrima, migrante u pritvoru, advokate, članove Parlamenta, vladine predsetavnike i mještane u Albaniji.
Novinari su ukazali na znatne prepreke tokom istrage. Njima nije dat pristup centrima koje vodi Italija u Albaniji dok su osnovni podaci, uključujuči broj pritvorenih osoba ostali nedostupni.
Troškovi su bilježeni preko hitnih procedura, zaobilazeći proces javnih nabavki i osoblje je moralo da potpiše sporazume o neotrkivanju podataka.
Novinari su ispitivali nepoštovanje ljudskih prava vezano za sporazum i njegove implikacije na osnovne principe evropske vladavine prava, navodi se u sapštenju.
Ceremoniji u prostoriji nazvanoj po ubijenoj malteškoj novinarki Dafni Karuani Galiciji u Strazburu su prisustvovali i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola i Pina Picierno, podpredsjednica odgovorna za nagradu.
Mecola je rekla da i devet godina poslije brutalnog ubistva Dafne Karuane Galicije zbog otkrivanja korupcije, ostaje jaka riješenost da se pravda sprovede.
"Oni koji su htjeli da je ućutkaju nisu uspjeli. Njene priče putovale su dalje nego ikad i njena hrabrost nastavlja da inspiriše. Nagrada Dafne Karuana Galicija odaje priznanje toj hrabrosti i posvećenosti istini. Evropski parlament će nastaviti da bude uz novinare, da brani slobodu medija i da se bori za pravdu", rekla je Mecola.
Od 4. maja do 31. jula 2026. godine stotine novinara iz 27 zemalja EU podnijeli su svoje priče za razmatranje za nagradu. Deset od 344 podnesaka je ušlo u uži izbor, prije nego što je izabran pobjednik.
Nagrada "Dafne Karuana Galicija" za novinarstvo uspostavljena je 2019. godine na inicijativu Evropskog parlamenta kao priznanje malteškoj novinarki i blogerki koja se borila protiv korupcije, a koja je ubijena u 53. godini u podmetnutoj eksploziji bombe u njenim kolima, 16. oktobra 2017.
Otvorena je za profesionalne novinare i timove profesionalnih novinara bilo koje nacionalnosti koji podnesu detaljne priče koje su objavljene ili emitovane u medijskoj kući baziranoj u jednoj od 27 zemalja članica EU.
Uz nagradu ide i novčani dio od 20.000 eura. Ona pokazuje snažnu podršku Evropskog parlamenta za istraživaćko novinarstvo i zaštitu novinara širom svijeta, piše u saopštenju.
U 2025.godini nagradu je dobila istraživačka platforma "Prati novac" za razotkrivanje finansijskih mreža koje su omogućile Rusiji da trguje naftom izbjegavajući sankcije.
( Beta, Ne.V. )