"Čista bahatost": Ogorčenje u Finskoj jer je Gugl nezakonito posjekao 250.000 stabala radi izgradnje data centra

Iza žičane ograde prostire se ogromna, zjapeća rana u zemlji. Prije nego što je Gugl stigao prije nekoliko mjeseci, na 330 hektara šume u blizini grada Muhosa, u ruralnom dijelu sjeverne Finske, raslo je, prema procjenama, oko 250.000 stabala. Sada ih više nema.

Nakon što je tehnološka kompanija nezakonito iskrčila čitavo područje radi izgradnje centra za obradu podataka, uklonivši čak i površinski sloj zemljišta, ostalo je samo ogromno prostranstvo blata, izbrazdano tragovima teške mehanizacije, sa barama i gomilama zemlje, korijenja i grana, piše Gardijan.

Mještani kažu da se smeđa voda koja otiče sa gradilišta uliva u potok koji se dalje uliva u rijeku Oulujoki.

„Tome nema kraja. Proteže se unedogled“, kaže Mari Anala, ekološkinja iz Finskog udruženja za zaštitu prirode (SLL), dok sa oboda nekadašnje šume posmatra snimke napravljene dronom.

Sa 145 novih centara za obradu podataka u različitim fazama planiranja, Finska se našla u samom središtu najnovijeg talasa širenja tehnoloških kompanija. Pored relativne geopolitičke i geološke stabilnosti i obilja raspoloživog zemljišta, hladna klima čini je posebno privlačnom zbog mogućnosti smanjenja troškova energije.

Ranije ovog mjeseca, finska Agencija za izdavanje dozvola i nadzor (LVV) naložila je Guglu da privremeno obustavi radove u Muhosu i na još jednoj lokaciji, oko 100 kilometara jugoistočno, u selu Otanmeki, jer kompanija nije sprovela neophodne procjene uticaja na životnu sredinu prije potpune sječe šume na tim područjima.

Ova vijest izazvala je burne reakcije javnosti i pokrenula široku nacionalnu raspravu o tome kakvu bi ulogu, ako ikakvu, Finska trebalo da ima u globalnoj trci za izgradnju centara za obradu podataka, podstaknutoj ubrzanim razvojem vještačke inteligencije.

Prošle sedmice, direktor Gugla za Finsku Anti Jervinen izvinio se zbog krčenja šuma, ali je tvrdio da je kompanija postupala „u skladu sa najboljim razumijevanjem tada važećih zakonskih propisa“.

Muhos i Otanmeki dio su Guglovog projekta izgradnje infrastrukture za vještačku inteligenciju, vrijednog 13 milijardi eura, koji je izazvao kritike Donalda Trampa. On bi radije da se ti centri grade u SAD i javno je pozvao kompaniju da preispita svoju odluku. Riječ je o najvećem projektu te vrste ikada pokrenutom u Finskoj.

Finska vlada, koja je sprovela velika smanjenja javne potrošnje, podsticala je ovu investiciju. Prošlog mjeseca, kada su objavljeni Guglovи planovi, premijer Finske Peteri Orpo izjavio je da je privlačenje investicija „glavni prioritet“ i da „vrijednost ekonomije zasnovane na podacima daleko prevazilazi direktna ulaganja“. Rekao je da će sporazum sa Guglom „donijeti dugoročne koristi objema stranama“.

Međutim, otkrića o Guglovom nezakonitom postupanju izazvala su zabrinutost javnosti zbog mogućih posljedica ovakvih sporazuma po lokalne zajednice, cijene energije za finska domaćinstva i prirodnu sredinu Finske, koja predstavlja izvor nacionalnog ponosa.

Očekuje se da će ubrzana izgradnja centara za obradu podataka postati jedno od ključnih izbornih pitanja kada Finci u aprilu izađu na birališta.

Pored 250.000 stabala posječenih u Muhosu, Anala procjenjuje da je u Otanmekiju posječeno još 150.000. Pošto su stabla nezakonito posječena, ona navodi da se drvo sa te dvije lokacije ne može prodavati pogonima za preradu drveta, navodi Gardijan.

Ovaj potez pokrenuo je i pitanja o tome zašto se obnovljivi izvori energije Finske koriste za snabdijevanje međunarodnih korporacija.

Više od 93.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom se zahtijevaju stroža regulativa za centre za obradu podataka i uvođenje naknade kojom bi se lokalnim zajednicama nadoknadila šteta nanesena životnoj sredini.

Otkako je skandal izbio, Orpo je događaje u Muhosu opisao kao „hladan tuš“.

Hana Halmenpea, predsjednica upravnog odbora Finskog udruženja za zaštitu prirode (SLL), rekla je da je bila zaprepašćena kada je saznala da je Gugl prekršio zakon.

„U početku nijesam mogla da vjerujem“, kazala je. „Nikada nijesam čula da je neka kompanija uradila nešto slično u Finskoj.“

Prema njenim riječima, sistem se u velikoj mjeri oslanja na povjerenje, što je Gugl, kako smatra, iskoristio.

„Kupili su ogromnu površinu zemljišta i jednostavno počeli da sijeku šumu, tek tako“, rekla je.

„To je čista bahatost i prosto je nevjerovatno.“

Brzina kojom su se događaji odvijali šokirala je zemlju, rekla je ona.

„Mnogi ljudi samo prate vijesti i pitaju jedni druge: ‘Šta se sada dešava? Šta možemo da uradimo povodom toga? I moramo li zaista da prihvatimo sve te projekte izgradnje centara za obradu podataka u Finskoj?’“

Jusi Kangašarju, šef Katedre za računarske nauke na Univerzitetu u Helsinkiju, rekao je da, iako centri za obradu podataka otvaraju ograničen broj radnih mjesta i potencijalno podstiču lokalnu ekonomiju, koristi na nacionalnom nivou ostaju minimalne.

„Za Finsku, zapravo, nema nikakve koristi“, rekao je.

„To su međunarodne kompanije koje pružaju usluge međunarodnim klijentima. Veoma mali dio poreza na dobit preduzeća odlazi Finskoj. Centri za obradu podataka, na kraju krajeva, donose veoma malo koristi bilo kome osim njihovim operaterima.“

Dok zakonodavstvo još pokušava da uhvati korak sa razvojem situacije, investitori žure da što prije pokrenu projekte.

Pojedini stručnjaci i aktivisti pozivaju na osnivanje centralizovanog tijela koje bi koordinisalo projekte izgradnje centara za obradu podataka, umjesto da se toliki dio odlučivanja prepušta opštinama, koje će vjerovatno davati prednost neposrednim potrebama lokalne zajednice.

U Muhosu i Otanmekiju ima ljudi koji podržavaju ove projekte zbog radnih mjesta i prihoda od poreza na zemljište koje će donijeti lokalnim zajednicama. Međutim, mnogi smatraju da su ih opštinske vlasti zakinule.

Anti Jakonen, stanovnik Muhosa, rekao je da se, iako posječena stabla predstavljaju tek mali dio ukupnih šumskih površina Finske, protivi načinu na koji je sječa sprovedena, piše Gardijan.

„To je urađeno na pogrešan način. Na američki način. Nema smisla. Baš nikakvog smisla“, rekao je.

Ovaj bivši preduzetnik i ribar želi da Gugl nadoknadi štetu tako što će pomoći obnovu lokalne populacije lososa, koja je uništena prije nekoliko decenija izgradnjom hidroelektrana.

U Otanmekiju se posljedice narušavanja prirode i svakodnevnog života stanovnika snažno osjećaju.

Kada su stabla posječena, vukovi koji su živjeli u toj šumi počeli su da dolaze u selo, ispričala je 53-godišnja Ani Ranta, čija porodica tu živi generacijama.

Nekadašnje rudarsko naselje, ovo područje poznato je po nalazištima rijetkih zemnih elemenata. Porodica Ranta živi u centru sela, pored crkve sa trouglastim zvonikom i nekadašnjeg bara koji je već godinama prazan. Mirna šuma nekada se kilometrima prostirala od sela. Sada tim područjem odjekuje buka građevinskih radova u blizini lokacije koju je Gugl potpuno iskrčio.

„Vukovi su počeli da dolaze u selo jer su se sve divlje životinje iselile iz šume“, rekla je Ranta. „Pobjegle su. Ono što me takođe brine u vezi sa centrima za obradu podataka jeste buka, jer je ovdje tlo od čvrste stijene. Čak i kada stojimo ovdje i razgovaramo“, dodala je, lupajući nogama o tlo, „to je kao bubanj.“

Njeno protivljenje dolasku Gugla toliko je snažno da razmišlja o preseljenju. Takođe strahuje da bi centar za obradu podataka mogao da pretvori selo u metu Rusije, sa kojom Finska dijeli dugu granicu.

„Ne želim ih ovdje“, rekla je, govoreći o Guglu. „Uopšte ih ne želim u Finskoj. Ne dopada mi se čitava ideja vještačke inteligencije, niti to što se svijet mijenja i način na koji se mijenja. Sve se dešava prebrzo, prerano.“

Njen otac, Penti Korhonen, penzionisani vodič kroz divljinu, rekao je da je voda u potoku postala smeđa otkako je šuma uništena.

„U Finskoj uopšte nema potrebe za centrima za obradu podataka. Nema nikakve potrebe za njima“, rekao je.

Vesa Hirilejnen, predsjednik lokalnog ogranka Finskog udruženja za zaštitu prirode (SLL), rekao je da su troprsti djetlići, koji su se gnijezdili u šumi, protjerani sa svog staništa.

„Svi mi koji se bavimo zaštitom prirode veoma smo zabrinuti zbog političke situacije u Finskoj i politike koja se vodi“, rekao je ovaj biolog i stručnjak za orlove ribare.

„Pitam se zašto moramo da žrtvujemo toliko naše prirode. Sve se olako prepušta.“

Ipak, rekao je da razumije zašto vlasti pokušavaju da privuku nove investicije i otvore radna mjesta, imajući u vidu starenje stanovništva u tom regionu, navodi Gardijan.

„Mladi odlaze u Helsinki, Berlin i Pariz“, rekao je. „Ovdje je tako malo ljudi. Moramo nešto da žrtvujemo.“

Veli-Mati Uski, generalni direktor u Ministarstvu životne sredine, rekao je da vlada „prati opšti razvoj sektora centara za obradu podataka i primjenu propisa koji ga regulišu, te da je spremna da, po potrebi, predloži izmjene zakona“.

Gugl je saopštio da radi na zaštiti kvaliteta vode na lokaciji u Muhosu i da planira da tamo zasadi drveće na površini od 130 hektara. Aktivisti za zaštitu prirode smatraju da je ta površina premala da bi pošumljavanje imalo bilo kakav značajniji efekat u poređenju sa štetom nastalom sječom šume.

Portparol kompanije izjavio je:

„U Finskoj poslujemo već 15 godina i uvijek smo nastojali da ispunimo ili premašimo zahtjeve koji se odnose na prostorno planiranje, zaštitu životne sredine, zdravlje i bezbjednost.

Nakon što smo 6. oktobra primili dopise Agencije za izdavanje dozvola i nadzor (LVV), obustavili smo pripremne radove u Muhosu i Kajaniju, gdje se nalazi lokacija Otanmeki, i dostavili zvaničan odgovor agenciji kojim smo to potvrdili.

U potpunosti ćemo postupiti u skladu sa zahtjevima LVV-a u ovom slučaju. Radujemo se nastavku aktivnog i otvorenog dijaloga sa svim nadležnim organima kako bismo ojačali naše partnerstvo sa Finskom i lokalnim organizacijama.“

( Da.M. )