„Na pomolu je nova članica EU”: Sa samita poručeno da sporovi s Hrvatskom neće usporiti evropski put Crne Gore

Sa Samita Berlinskog procesa, održanog juče u Miločeru, stigle su ohrabrujuće poruke za evropsku budućnost države, posebno od kancelara Njemačke i Austrije, Fridriha Merca i Kristijana Štokera, koji su poručili da bilateralni sporovi s Hrvatskom ne bi trebalo da budu prepreka članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji (EU).

Merc je ocijenio da je realno da Crna Gora postane dio te zajednice 2028. godine i izrazio uvjerenje da će otvorena pitanja između Podgorice i Zagreba biti riješena, dok je Štoker poručio da bilateralni sporovi ne smiju usporavati proširenje Unije i da je, prvi put od 2013. godine, “na pomolu” nova članica.

Njihove poruke dolaze u trenutku kad Crna Gora nastoji da ubrza završnicu pristupnih pregovora, dok s Hrvatskom i dalje ima niz otvorenih pitanja u vezi sa sudbinom nestalih osoba iz ratnog perioda, obeštećenjem bivših zatočenika logora Morinj, procesuiranjem odgovornih za ratne zločine, rješavanjem imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih porodica, utvrđivanjem morske granice između dvije države i pitanjem školskog broda “Jadran”.

Merc je kazao da je siguran da preostala pitanja između Podgorice i Zagreba mogu da se riješe i da neće predstavljati smetnju članstvu Crne Gore u EU. On je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Štokerom i crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem rekao da je prošle sedmice u Briselu razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

“Imali smo intenzivne razgovore na tu temu. Siguran sam da preostala pitanja mogu da se riješe i da neće predstavljati smetnju članstvu Crne Gore u EU”, kazao je Merc odgovarajući na pitanje novinara mogu li otvorena pitanja s Hrvatskom usporiti put Crne Gore u EU.

Merc je naveo da su u Crnoj Gori donijete konkretne odluke kako bi se taj put u razgovorima otvorio.

Vlada Crne Gore u ponedjeljak je, na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti većine članova, usvojila odluke kojima se mijenja naziv gradskog bazena u Kotoru i naknadno odobrava spomen-ploča postavljena u Morinju u oktobru 2022. godine, što su bili dva od osam zahtjeva Hrvatske, koje je Zagreb nedavno dostavio ostalim članicama EU.

Štoker je poručio da bilateralna pitanja “ne smiju usporavati ovaj geopolitički izuzetno važan proces (proširenja EU)”. On je rekao da je prvi put od 2013. godine nova članica EU “na pomolu” i da Austrija u potpunosti pruža podršku Crnoj Gori na ovim posljednjim metrima.

“Vaš skoriji ulazak u EU bio bi više nego zaslužen. Istovremeno, to bi bio podsticaj za cijeli region i važan dokaz kredibiliteta EU. Obećanje iz Soluna od prije 23 godine konačno mora biti ispunjeno”, istakao je.

Spajić je kazao da su odnosi Crne Gore i Hrvatske važni za cijeli region, a ne samo za evropske integracije, jer je važno poslati poruku da je pomirenje u regionu moguće.

On je, odgovarajući na pitanje novinara mogu li otvorena pitanja s Hrvatskom prolongirati zatvaranje pregovaračkih poglavlja, rekao da vjeruje da su izazovi premostivi.

“Ubijeđeni smo da će biti mudrosti na svim stranama, od svih 27 država članica, da se razumije koliko je bitno da Crna Gora zatvori sva poglavlja ove godine i da, nadam se, budemo dio EU 2028. godine”, rekao je Spajić, koji je nakon Samita imao sastanak s Plenkovićem.

Hrvatski premijer je nakon sastanka na društvenim mrežama napisao da Hrvatska podržava evropski put Crne Gore, ali i da je istakao potrebu rješavanja pitanja koja su dio “osnovnih evropskih vrijednosti” u pregovaračkom Poglavlju 23 (pravosuđe i temeljna prava), kao i dobrosusjedskih odnosa u Poglavlju 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika).

“Pozdravljamo odluke Vlade Crne Gore o preimenovanju bazena u Kotoru, te osiguravanju trajne zaštite spomen-ploče u Morinju. Očekujemo dalju dinamiku rješavanja naznačenih pitanja, a u cilju stvaranja pretpostavki za dovršetak pristupnih pregovora Crne Gore s EU”, naveo je Plenković.

MERC: REALNO JE DA CRNA GORA UĐE U EU 2028.

Govoreći o pridruživanju država po principu “korak po korak”, Merc je rekao da su i juče razgovarali o pojedinačnim državama na Zapadnom Balkanu i da je očigledno da u nekima od njih “rastu tenzije” (protesti građana u Albaniji, predizborne tenzije u Srbiji).

On je podsjetio da su on i predsjednik Francuske Emanuel Makron predložili princip “korak po korak” za priključenje, koji podrazumijeva privremenu fazu tokom koje država još nije članica, ali može da učestvuje u pojedinim oblastima.

Merc je istakao da se zemljama poput Crne Gore može pružiti i konkretna evropska perspektiva, odnosno uvjerenje da će postati 28. članica 2028. godine.

“Vjerujem da je to realistično”, poručio je.

Merc je kazao je da zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropi, kako geografski, tako i politički.

“Dugo vremena ovo je bila samo fraza korišćena u kitnjastim govorima. Međutim, posljednjih mjeseci konačno smo uspjeli da ostvarimo konkretan napredak”, dodao je.

Merc je rekao da je Crna Gora na dobrom putu da se uskoro pridruži EU, da ostali treba da slijede taj primjer, a da u EU žele da održe postojeći zamah proširenja.

ŠTOKER: VRIJEME DA POSTANETE DIO EU ROMING ZONE

Štoker je rekao da je do samog učlanjenja namjera da se kroz postepenu integraciju sve države Zapadnog Balkana korak po korak uključe u jedinstveno tržište, kako bi građani već sad osjetili prednosti EU.

“U to spada i to da je krajnje vrijeme da i Zapadni Balkan konačno postane dio (evropske) roming zone. Jer nema objašnjenja zašto bi šest država Zapadnog Balkana bile u nepovoljnijem položaju od Ukrajine ili Moldavije”, istakao je.

Podsjetio je da preko 500.000 ljudi u Austriji ima korijene i porodice na Zapadnom Balkanu i da njihova komunikacija mora postati lakša i jeftinija.

“U tom smislu, bilo bi važno i da svih šest zemalja što prije postanu dio jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA)”, ocijenio je.

Predate sve pozicije za poglavlja 23 i 24

Spajić je juče rekao da su predate sve pregovaračke pozicije za poglavlja 23 i 24 (poglavlja o vladavini prava) i da se nada da će ona biti zatvorena u decembru. Ta poglavlja se zatvaraju posljednja.

Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 21 poglavlje od ukupno 33 (sva su otvorena).

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos juče je, uoči Samita, novinarima rekla da do završetka procesa integracije Crnu Goru dijele nedjelje ili mjeseci.

“Pred nama su nedjelje i mjeseci ključnih trenutaka. Za Crnu Goru, presudan trenutak biće prelazak završne linije u procesu pristupanja”, kazala je Kos.

Ona je rekla da će za Srbiju to biti izbori u nedjelju. Kako je navela, presudno za Albaniju biće održavanje tempa na evropskom putu, a za Kosovo odlučujući izbor da nastavi putem koji je u skladu s međunarodnim pravom i vladavinom prava.

“Zato smatram da je veoma dobro što se lideri iz regiona, kao i predstavnici cijelog Berlinskog procesa, okupljaju u ovoj prelijepoj zemlji, u Crnoj Gori”, kazala je Kos.

( Biljana Matijašević )