Babić Galić: Ne bih voljela da se o Hrvatskoj govori kao o zemlji koja je nešto uslovljavala ili blokirala Crnoj Gori

Posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić kazala je danas da ne bi voljela da se o Hrvatskoj govori kao o zemlji koja je nešto uslovljavala ili blokirala, posebno kada je riječ o Crnoj Gori, jer joj je, kako je rekla, veoma važno da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije (EU).

Ona je to rekla na To Be Secure Forumu koji se danas održava u Budvi

"Ne bih posmatrala Hrvatsku kao nekoga ko blokira, nego kao zemlju koja pruža podršku, kako u vidu zakona, tako i prenosa znanja. Bar 50 eksperata je u Crnoj Gori i pomažu u cijelom procesu. Ulazak u EU nije samo reckica koja označava ispunjene uslove, nego je proces koji se mora proći i kroz samu državu i kroz njene žitelje. Mi smo u Hrvatskoj svi prošli jedan put, kroz zakone i kroz samo odrastanje, tako i Crna Gora mora proći taj put. Koliko je vremena potrebno, o tome odlučuje Crna Gora, a ne Hrvatska", rekla je Babić Galić u razgovoru sa novinarkom Danijelom Lasicom, piše u saopštenju Atlantskog saveza Crne Gore.

Babić Galić je kazala da razgovori o pitanjima koja su sporna među dvije zemlje nijesu počeli juče, već da su ta pitanja sumirana u non-pejperu koji je 2021. godine dostavljen tadašnjem ministru vanjskih poslova.

"To nijesu pitanja koja bi trebalo da blokiraju Crnu Goru, već pitanja koja se odnose na temeljne vrijednosti i bez kojih Crna Gora ne može reći da je prošla proces koji je neophodan da bi postala dio EU. Narativ koji se plasira o Hrvatskoj nije istinit. Premijer Andrej Plenković je naglasio da je došao kod Spajića kako bi napravili zajednički veliki korak i ubrzali evropski put Crne Gore. Sada smo riješili dva pitanja iz morinjskog paketa. To su relativno lako rješiva pitanja", kazala je Babić Galić.

Na pitanje da li je Hrvatska dostavila dokumentaciju u kojoj potražuje dvije milijarde dolara od Crne Gore, kazala je da je hrvatska strana dugo tražila sastanak koji je nedavno i održan, te da je crnogorska strana upoznata sa svim dokumentima i zahtjevima koje je iznijela hrvatska strana.

Kazala je i da je brod "Jadran" samo vrh ledenog brijega u pitanju vojne sukcesije, čija je imovina završila u Crnoj Gori.

"Pitanje broda 'Jadran' ne rješava se prvi put. Uvijek dođemo do tačke u kojoj se dogovorimo da ćemo nastaviti razgovore, ali se proces potom zaustavi jer sa vaše strane ne stigne povratna informacija. Ali 'Jadran' može biti poveznica između naših država, a ne razlog za njihovo udaljavanje", istakla je Babić Galić.

Matušić: Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca ne mogu biti u skladu sa evropskim vrijednostima

Crna Gora mora ispuniti preostale obaveze i pokazati spremnost za članstvo, dok bi njen ulazak u Evropsku uniju (EU) bio važna poruka da je proširenje moguće i da Zapadni Balkan ima evropsku perspektivu, poručeno je na panelu "Efekat predvodnika: Crna Gora, proširenje EU i Zapadni Balkan" na To Be Secure Forumu koji se danas održava u Budvi.

To je saopšteno iz Atlantskog saveza Crne Gore.

"Učesnici panela ocijenili su da proširenje predstavlja važan instrument za očuvanje mira, stabilnosti i bezbjednosti u Evropi, ali i da put ka članstvu zahtijeva konkretne rezultate, institucionalne reforme i dosljedno poštovanje evropskih vrijednosti. Dok se Evropska unija suočava s pitanjima sopstvene spremnosti za prijem novih članica, Crna Gora, poručili su učesnici, mora ispuniti obaveze iz pregovaračkog procesa, uz jasan konsenzus o temeljnim evropskim principima, uključujući odbacivanje negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca", piše u saopštenju.

Frano Matušić, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, istakao je da podrška Crnoj Gori na njenom evropskom putu nije sporna, naglašavajući da nijedno pregovaračko poglavlje ne bi bilo zatvoreno bez podrške Hrvatske.

Ipak, poručio je da se u ovoj završnoj fazi pregovora očekuje ispunjavanje preostalih obaveza i konkretnih uslova neophodnih za zatvaranje poglavlja.

"Ambicije Crne Gore su velike, ali je važno isporučiti rezultate predviđene pregovaračkim okvirom. Pregovarački proces je transformativan i od suštinskog značaja za usklađivanje države sa evropskim standardima i vrijednostima", rekao je Matušić.

Govoreći o iskustvu Hrvatske, podsjetio je da su Sjeverna Makedonija i Hrvatska započele evropski put 2005. godine, dok je Hrvatska postala članica Evropske unije 2013. godine.

Istakao je da ni neriješeno pitanje sa Slovenijom nije zaustavilo hrvatske evropske integracije, već je bilo neophodno pronaći rješenje za taj problem.

Ukazao je i na to da Sjeverna Makedonija još nije otvorila pregovaračka poglavlja, između ostalog zbog ustavnih promjena koje su se od nje zahtijevale, uključujući i unošenje bugarske nacionalne manjine u Ustav, koje se danas traži od Sjeverne Makedonije.

Prema njegovim riječima, iskustvo Hrvatske pokazuje koliko je važno postići konsenzus o ključnim pitanjima evropskih integracija. Naglasio je da negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca ne mogu biti u skladu sa evropskim vrijednostima te da je neophodno postojanje jasnog konsenzusa o temeljnim evropskim principima.

"Bitno je imati konsenzus oko stvari koje su važne za EU: ne može veličanje ratnog zločinca ili negacija genocida biti evropska vrijednost", rekao je Matušić.

Peter Grk, nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Slovenije, ocijenio je da Evropska unija još nije spremna za proširenje, ali da je spremna na proširenje sa Crnom Gorom.

"Dozvolite mi da to malo pojasnim. Mislim da je ovo svojevrsna evropska dilema. Upravo zbog toga smo izgradili tako složenu i razvijenu infrastrukturu Evropske unije. Živimo u veoma nestabilnom svijetu. Cjelokupni multilateralni sistem je pod pritiskom. Ponovo imamo rat na evropskom tlu, rusku agresiju na Ukrajinu, dok se Evropska unija i dalje suočava s brojnim unutrašnjim pitanjima. To je sasvim razumljivo, jer je za njihovo rješavanje potrebno vrijeme. Kada 27 država treba da postigne dogovor o određenim pitanjima, jasno je da taj proces zahtijeva vrijeme", kazao je Grk.

Govoreći o politici proširenja, Grk je istakao da je Evropska unija tokom posljednje dvije decenije nastojala da to pitanje zadrži na dnevnom redu, uprkos brojnim izazovima.

Prema njegovim riječima, promjene u međunarodnom okruženju dodatno su učvrstile svijest o potrebi konsolidacije evropskog projekta.

"Ako to ne učinimo, nećemo daleko stići. Naći ćemo se između suprotstavljenih interesa velikih sila, a to je situacija koju treba da izbjegnemo", poručio je Grk.

On je ocijenio da se proširenje, kao jedan od najvažnijih instrumenata za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi, ponovo vraća u fokus Evropske unije.

Ipak, kako je naveo, brojna pitanja u vezi sa budućim funkcionisanjem Unije ostaju otvorena. Među njima su i institucionalne promjene koje bi bile neophodne da bi EU mogla efikasno da funkcioniše sa 34 ili 35 država članica, kao i način na koji bi se u taj proces uklopilo članstvo Ukrajine i drugih zemalja kandidata.

"Unutar Evropske unije u toku je svojevrsno preispitivanje načina na koji treba nastaviti dalje. Taj proces je tek počeo i još nemamo konkretne odgovore", kazao je Grk.

Dodao je da je Evropska komisija pripremila dokumente koji se bave institucionalnim promjenama potrebnim da bi Unija bila spremna za proširenje, ali da su mnoga od tih pitanja veoma složena, posebno u slučaju prijema većeg broja novih članica.

Grk je istakao da će za pronalaženje odgovora na ove izazove biti potrebno vrijeme, ističući da je riječ o pitanjima koja zahtijevaju ozbiljnu raspravu i dogovor među državama članicama.

"Proširenje EU se neće desiti sa Crnom Gorom koja nije spremna za to, već Crna Gora treba da uradi sve da bude spremna da bi se proširenje desilo", ocijenio je Grk.

Igor Lukšić, bivši predsjednik Vlade Crne Gore, ocijenio je da je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju važan ne samo za našu zemlju već i za samu Uniju, jer bi predstavljao snažnu poruku da je politika proširenja i dalje ostvariva i da Zapadni Balkan ima evropsku perspektivu.

"Kada govorimo o proširenju, obično se postavlja pitanje šta Evropska unija dobija prijemom novih članica. Razlozi za proširenje najčešće se odnose na teritoriju, stanovništvo i resurse. Nijesam siguran u koju bismo od tih kategorija svrstali Crnu Goru, kao malu zemlju, ali je izvjesno da bi njen ulazak bio veoma važan za Evropsku uniju", kazao je Lukšić.

Prema njegovim riječima, članstvo Crne Gore poslalo bi snažnu poruku o tome da je proširenje moguće, što bi ohrabrilo i druge zemlje regiona koje teže članstvu u EU. Zato je, kaže on, važno da se taj proces nastavi i završi što je prije moguće, iako je teško predvidjeti kako će izgledati njegova formalizacija.

Govoreći o položaju Evropske unije u međunarodnim odnosima, Lukšić je ukazao na izazove koji se odnose na njenu konkurentnost, ekonomski potencijal i sposobnost da odgovori na promjene u globalnom okruženju. Istakao je da je EU danas manja nego prije deset godina te da prijem Crne Gore ne bi mogao da nadomjesti sve posljedice izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije.

On je, međutim, naglasio da je pitanje konkurentnosti jedno od ključnih za budućnost EU, posebno u poređenju sa Sjedinjenim Američkim Državama, te da proširenje može doprinijeti širenju baze talenata, resursa i ekonomskih mogućnosti, ali i promjeni dinamike unutar Unije.

Lukšić je ocijenio da se u evropskim raspravama o proširenju sve više izdvaja bezbjednosna perspektiva, slična onoj koja je bila prisutna u periodu pristupanja Crne Gore NATO-u.

"Danas dominira bezbjednosni pristup, što znači da se na izazove sa kojima se suočavamo mora odgovoriti na adekvatan način", poručio je Lukšić, dodajući da bi pristupanje Crne Gore bilo važno za promjenu dinamike i narativa, te da to treba da dominira finalnim procesom proširenja.

( Ne.V. )