Zlatna lopta kao globalni fenomen

Trka za Zlatnu loptu odavno je prerasla granice fudbalskog terena. Iako je riječ o individualnoj nagradi koja bi trebalo da prepozna najboljeg igrača na svijetu, borba za ovo priznanje sve više uključuje medijske kampanje, javne istupe, lobiranje klubova i uticaj društvenih mreža. U godini Mundijala, u kojoj se uspjesi reprezentacija dodatno prepliću sa individualnim ambicijama, pitanje ko zaslužuje Zlatnu loptu postalo je mnogo više od obične fudbalske rasprave.

Tako piše BBC o glamuru Zlatne lopte “Frans fudbala”, najznačajnijeg individualnog priznanja u fudbalu, sportu uopšte.

“O Zlatnoj lopti se govori svakog dana”, kaže za britanski Javni servis fudbalski ekspert Giljem Balaž.

“Očigledno je da to prati obrazac društva, u kojem se veliki značaj pridaje pojedincu. Teže je razumjeti zašto neki kolektiv funkcioniše, a mnogo je lakše razumjeti zašto neko dribla ili ne dribla.”

Borba za pažnju javnosti

Borba za pažnju javnosti postaje sve intenzivnija kako se približava ceremonija - u ponedjeljak 26. oktobra u Londonu, na glamuroznoj ceremoniji u čiju se organizaciju već dvije godine uključila i UEFA, biće poznat najbolji svjetski fudbaler u 2026. godini.

“Ne smijemo potcijeniti mašineriju za odnose s javnošću koju će koristiti pojedini klubovi i igrači”, kazao je francuski novinar Žilijen Lorens.

Usman Dembele je aktuelni vlasnik Zlatne lopte, u ponedjeljak će vjerovatno predati krunu. Kome? Kladionice kažu da je Hari Kejn prvi favorit, drugi je Lamin Jamal, pa tek onda ostali: Hviča Kvarchelija, Rodri, Leo Mesi, Kilijan Mbape...

Sportski direktor Barselone Deko nazvao je “velikim skandalom” to što su Rafinja i Pedri izostavljeni sa liste od 30 kandidata, ali je istovremeno Jamala istakao kao izrazitog favorita za osvajanje nagrade. Kako je objasnio, ne podržava ga zbog toga što je i sam povezan sa Barselonom, već “zato što voli fudbal”.

Velika fudbalska imena često su se pojavljivala u medijima. Sam Jamal je poručio da “neće moliti ni za šta”, iako je prethodne godine govorio da sanja o tome da osvoji “mnogo Zlatnih lopti”. Istovremeno je naglasio da nagrada ne bi trebalo da pripadne isključivo najboljem strijelcu.

Trener PSŽ-a Luis Enrike priznao je da mu je “dosadila Zlatna lopta” - mada, s obzirom na to da njegov klub ima rekordnih deset igrača na listi od 30 nominovanih, možda je želio da se drži podalje od rasprave.

Dembele i Kvarachelija međusobno su hvalili jedan drugog u razgovoru za BBC:

“Možemo je podijeliti na pola”, našalio se Dembele. “Iskreno, on je zaslužuje. Sezona koju je imao, bila je izuzetna.”

Kvarachelija je odgovorio:

“Naravno, on je zaslužuje!”

U Gruziji je pokrenuta kampanja “Kvara d’Or”, kojim se slavi najbolji igrač u istoriji gruzijskog fudbala.

“Mislim da je velikim nacijama zaista teško da razumiju šta bi osvajanje takve nagrade značilo za malu zemlju”, objasnio je Hviča.

Kilijan Mbape, kojeg je trener Reala Žoze Murinjo uporedio sa “originalnim”, brazilskim Ronaldom, bio je mnogo direktniji od većine kada je govorio o svojim ambicijama da prvi put osvoji nagradu:

“Uvijek mislim da sam najbolji, ali svako ima svoje mišljenje”, rekao je Francuz, koji je u međuvremenu postao najbolji strijelac u istoriji svjetskih prvenstava.

“Naravno, ova godina bi mogla biti dobra prilika da osvojim Zlatnu loptu - ali novinari glasaju.”

Džejms Kirkam, stručnjak za sportski brending koji je sarađivao sa vodećim klubovima i igračima, uključujući Harija Kejna, kaže da cijela kampanja uoči dodjele ima atmosferu predizborne trke:

“Izlazite među ljude, lobirate, prikupljate glasove i trudite se da obezbijedite podršku određenih grupa u pojedinim zemljama. A zašto to ne biste radili?”, objašnjava Kirkam.

Lobiranje, međutim, nije po svačijem ukusu. Maks Eberl, član uprave Bajerna zadužen za sport, podržao je Harija Kejna i Majkla Olisea, ali je istakao da su najbolji igrači oni kojima nije potrebna kampanja.

Mbapeov sunarodnik Žan-Pjer Papen, kontroverzni dobitnik Zlatne lopte 1991. godine (jasno je da je nagrada trebalo da pripadne Dejanu Savićeviću, vodećem igraču evropskog prvaka Crvene zvezde), izjavio je za francusku televiziju:

“Mnogo volim Kilijana. On obara rekorde. Međutim, dođe trenutak kada se sve svede na mene, mene, mene i opet mene.”

Mbape je, ipak, iznio zanimljivo zapažanje, osvrćući se na dominaciju Lionela Mesija i Kristijana Ronalda, koji su između 2008. i 2023. godine zajedno osvojili čak 13 Zlatnih lopti.

“Moja predstava o Zlatnoj lopti potiče iz ere Mesija i Ronalda. Nagrada se ne dodjeljuje običnim igračima, već onima koji se razlikuju od ostalih”, objasnio je Mbape.

Koliko znači Zlatna lopta, objasnio je i nekadašnji sportski i izvršni direktor Milana, Arijedo Brajda:

“Mi smo Kaku doveli u Milan za oko 7,5 miliona eura, a prodali ga Real Madridu za 67 miliona”, kazao je Brajda, komentarušući Kakino osvajanje Zlatne lopte 2007.

Upravo je 2007. Zlatna lopta postala - globalna, jer su se u konkurenciji našli svi igrači na svijetu, a ne samo oni (kao do tada) koji su igrali u evropskim klubovima.

Bilo je to godinu nakon što su društvene mreže Fejsbuk i Tviter postale dostupne široj javnosti. Nokia je dominirala tržištem mobilnih telefona, a ljudi su na večernje izlaske nosili digitalne foto-aparate.

Svijet se neizmjerno promijenio i od 2023, kada je Mesi osvojio svoju osmu Zlatnu loptu, a ne samo od pomenute 2007.

“Buka na društvenim mrežama je zaglušujuća, neprestana i sveobuhvatna. Svaki navijač ima nezasitnu potrebu za sadržajem, svaka tema se iznova obrađuje i komentariše, a zatim nastaje lančana reakcija unutar različitih medijskih zajednica na svim platformama”, kazao je Kirkam.

“Danas je medijska zastupljenost presudna. Pojava društvenih mreža radikalno je promijenila svijet u odnosu na vrijeme u kojem sam ja radio”, dodao je Brajda.

Povratak na Harija Kejna, prvog favorita. Napadač Bajerna može da postane prvi Englez sa Zlatnom loptom nakon 25 godina (od Majkl Ovena 2001), te prvi igrač Bavaraca sa najglamuroznijom nagradom još od Karla-Hajnca Rumenigea 1981.

“Bilo bi ogromno dostignuće kada bi se to dogodilo”, rekao je Kejn, koji je ostao suzdržan kada je govorio o sopstvenim šansama.

Iako je riječ o individualnoj nagradi, osvajanje Zlatne lopte ima ogroman značaj i za klubove.

“To donosi nevjerovatan uticaj u pogledu popularnosti, vidljivosti i finansijske dobiti za klub”, kaže Brajda.

Kirkam zaključuje:

“Riječ je o globalnom fenomenu. To znači veću publiku, više pažnje i, samim tim, više novca širom svijeta”.

Kako se bira dobitnik? Urednik “Vijesti” u žiriju od 2007.

Zlatna lopta je ustanovljena 1956. godine i zato će predstojeća ceremonija u Londonu biti jubilarna - 70 godina otkada je čuveni francuski list “Frans fudbal” pokrenuo nagradu.

Mnogo puta su se od te 1956. godine pravila mijenjala, pa su sve do 1991. godine u njoj učestvovali samo evropski fudbaleri (razlog zašto Pele i Maradona nemaju Zlatnu loptu), dok su od 1991. do 2007. mogli da budu birani igrači sa svih kontinenata, ali samo pod uslovom da igraju u evropskim klubovima. Od 2007. nagrada je globalna.

Zlatnu loptu od njenog nastanka biraju novinari, iako je postojalo kratko razdoblje (od 2012. do 2015) u kojem su pravo glasa imali i selektori i kapiteni reprezentacija.

Sada je prestižni izbor opet povjeren predstavnicima “sedme sile”, a žiri danas čini po jedan novinar iz 100 zemalja čije su reprezentacije najbolje rangirane na FIFA listi.

Član žirija Zlatne lopte “Frans fudbala” od 2007. godine je i urednik sportske redakcije Vijesti Danilo Mitrović.

( A.H. )