CIN-CG Smješteni, pa zaboravljeni: Država gluva na višegodišnja upozorenja o problemima u hraniteljskim porodicama

Centri za socijalni rad smještanjem djeteta kod hranitelja posao smatraju završenim, ocjenjuje sagovornica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), bivša hraniteljka koja je željela da ostane anonimna. Upozorava da djeca koja su već pretrpjela emocionalno i obrazovno zanemarivanje mogu ostati bez odgovarajuće podrške i nakon smještaja u hraniteljsku porodicu.

Deset godina volontirala je pružajući podršku socijalno ugroženim porodicama. Potom je i sama postala hraniteljka i usvojila dijete.

Tokom volonterskog rada sretala se s djecom na hraniteljstvu koja, prema njenim riječima, nijesu redovno pohađala školu, bila primjereno odjevena ili uključena u aktivnosti. Obilasci su, kaže, bili rijetki i najavljeni, a nije uočila praksu razgovora stručnih radnika s djecom nasamo.

Tokom dvije godine njenog hraniteljstva, tvrdi, niko iz institucija nije je obišao. Nije prošla ni obuku: tokom pandemije najavljeno joj je da će biti organizovana onlajn, ali ni do toga nije došlo. Pri obnovi licence dostavila je dokumentaciju, bez dodatne provjere uslova u kojima dijete živi.

Njeno iskustvo, ranija upozorenja Ombudsmana i nalazi Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu ukazuju na slabosti sistema u kojem su nedavno hranitelji troje djece na Cetinju uhapšeni zbog sumnje na trgovinu ljudima i nasilje u porodici.

ISTRAGA POKRENUTA 2026. GODINE, UPOZORENJA UPUĆENA JOŠ 2022.

Dokumentacija u koju je CIN-CG imao uvid pokazuje da su nadležni na moguće nasilje i zlostavljanje u toj porodici upozoreni još 2022. godine.

Centar za ženska prava (CŽP) tada je upozorio institucije na sumnje da hranitelji zlostavljaju troje djece koja su im povjerena nakon što im je majka stradala u femicidu.

Iz CŽP-a za CIN-CG navode da su socijalnoj inspekciji uputili pisani dopis 25. februara 2022, a nadležnim centrima hitne zahtjeve za postupanje nedjelju dana kasnije. Tražili su hitnu provjeru i razmatranje smještaja kod srodnice po majčinoj strani.

Direktorica CŽP-a Maja Raičević za CIN-CG ističe da su djeca tada zatečena oskudno obučena, bosa, bez čarapa, a najmlađe samo u peleni, da se najstarije dijete povjerilo da se kod hranitelja ne osjećaju dobro, da hranitelji viču na njih i zabranjuju im da se igraju.

“Rečeno nam je da prije obilazaka stručnih radnika hranitelji djecu lijepo obuku, tjeraju ih da budu vesela i govore im šta da kažu, da su djeca zastrašena i neće smjeti da govore, naročito ako se razgovor vodi u kući hranitelja, da je osobi koja je ukazala na probleme nakon toga zabranjen kontakt s djecom, da hranitelji djecu tuku”, naglašava Raičević.

U odgovoru od 3. marta 2022. Centar za socijalni rad (CSR) na Cetinju naveo je da su djeca tokom posjeta stručnih radnika zaticana uredno obučena, zbrinuta i dobrog raspoloženja. Iz Centra su tvrdili da su posjete bile učestale i uglavnom nenajavljene.

“U razgovorima sa stručnim radnicima vođenim u kući, kao i u kancelariji CSR-a, djeca su izražavala zadovoljstvo boravkom u porodici i odnosima sa svim članovima iste”, piše u dopisu cetinjskog CSR.

Centar se u dopisu pozvao i na konferenciju slučaja od 8. februara 2022, kojoj su prisustvovali predstavnici centara u Baru i na Cetinju, Zavoda i tadašnjeg Ministarstva finansija i socijalnog staranja. Na njoj je zaključeno da su stručni radnici postupali u skladu sa zakonom i najboljim interesima djece. Taj sastanak, međutim, prethodio je pisanom upozorenju CŽP.

Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije potvrdilo je za CIN-CG da su sprovedeni nadzori nad stručnim radom cetinjskog i barskog centra, ali nije dostavilo izvještaje o tim nadzorima. Komisiju su činili predstavnici Ministarstva i Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu. Kažu da su provjeravali procjenu podobnosti i licenciranje hranitelja, smještaj djece, dodjelu starateljstva i praćenje uslova njihovog boravka.

Iako navode da izvještaji sadrže nalaze i preporuke za unapređenje stručnog rada, iz resora na čijem je čelu Damir Gutić nijesu precizirali koje su slabosti utvrđene, niti da li je utvrđena odgovornost zaposlenih.

Ministarstvo tvrdi da su centri postupali po prijavama zanemarivanja i da su stručni radnici razgovarali sa svakim djetetom pojedinačno, bez prisustva hranitelja.

“Sadržaj svih službenih zabilješki o realizovanim posjetama, kako najavljenih, tako i nenajavljenih, upućuje na odsustvo okolnosti koje bi ukazivale na eventualnu ugroženost dobrobiti djece”, navode iz Ministarstva.

Nijesu saopštili koliko je posjeta obavljeno, niti kada je bila posljednja. Ostaje neobjašnjeno zbog čega tokom praćenja nijesu uočeni znaci mogućeg nasilja i eksploatacije, za koje policija sumnja da su trajali od početka smještaja djece.

Nakon inspekcijskog nadzora, cetinjskom centru ukazano je da ponovo procijeni podobnost hranitelja i preispita licencu. Formiran je tročlani stručni tim, ali Ministarstvo nije navelo rok za njegov rad, niti da li je licenca suspendovana ili oduzeta.

Nijesu saopštili ni koliko je od 2020. evidentirano prijava nasilja, zanemarivanja ili eksploatacije djece u hraniteljskim porodicama, niti da li je utvrđena odgovornost za ranije propuste.

“Tokom trajanja smještaja stručni radnici prate funkcionisanje hraniteljske porodice i ostvarivanje najboljeg interesa djeteta, a prilikom obnove licence provjerava se da li i dalje postoje uslovi za obavljanje hraniteljske uloge”, tvrde iz Ministarstva.

Međutim, nijesu objasnili kako kontrolišu poštovanje standarda stručne podrške najmanje svakih 50 dana, niti zbog čega su u analizi Zavoda zabilježeni tromjesečni kontakti i kontakti “po potrebi”. Najavili su da će nalazi analize biti korišćeni za ujednačavanje prakse i unapređenje nadzora.

CŽP je institucije podsjetio i na prijavu iz 2015. zbog sumnje da je hranitelj koji je sada osumnjičen za trgovinu ljudima i nasilje u porodici pokušao da ugovori brak svoje maloljetne kćerke. Da li je ta prijava uzeta u obzir pri procjeni podobnosti porodice, takođe je ostalo bez odgovora ministarstva.

CŽP je 1. oktobra 2026. tužilaštvu uputio zahtjev da ispita postupanje svih uključenih institucija.

“Očekujemo odgovornost svih službenih lica, ne samo osumnjičenih hranitelja. Dakle i onih koji su izdali licencu, smjestili djecu, dodijelili starateljstvo, vršili nadzor i odbacili naša upozorenja”, navela je Raičević.

Ona ističe da je sada najvažnija hitna i dugoročna psihosocijalna i zdravstvena podrška djeci, podrška u obrazovanju i stanovanju, uz uvažavanje njihovog mišljenja.

“Treba hitno uraditi reviziju svih izdatih licenci za hraniteljstvo, uz nezavisnu provjeru zadovoljstva i bezbjednosti korisnika ovih usluga, kako se ovakav slučaj ne bi opet desio”, upozorava direktorica CŽP-a.

Više državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je CIN-CG-u da je 30. septembra 2026. donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv Š. K. i A. S. zbog osnovane sumnje da su u saizvršilaštvu počinili trgovinu ljudima, u sticaju sa nasiljem u porodici ili porodičnoj zajednici. Osumnjičenima je određen pritvor. Tužilaštvo nije odgovorilo da li ispituje eventualnu krivičnu odgovornost službenih lica zaduženih za izbor hranitelja i praćenje djece.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju početkom oktobra saopštili su da su po sopstvenoj inicijativi formirali predmet radi provjere postupanja organa starateljstva i drugih nadležnih organa. Provjeravaju praćenje i kontrolu uslova u kojima su djeca bila smještena, kao i da li su i u kojoj mjeri preduzimane zakonom propisane mjere radi njihove zaštite.

KONTROLA I PODRŠKA GODINAMA NEDOVOLJNE

Na slabosti u kontroli hraniteljstva Ombudsman je upozoravao godinama prije ovog slučaja. U mišljenju iz maja 2021. utvrdio je da je djevojčica smještena u hraniteljsku porodicu u aprilu 2018, dok je hranitelju licenca izdata tek u novembru iste godine. Dijete je kasnije ostalo kod njega i nakon isteka licence, iako je centar znao za promjene porodičnih okolnosti. Zaštitnik je ocijenio da postupanje centara u Bijelom Polju i Podgorici nije bilo u najboljem interesu djevojčice, a Ministarstvo nije odgovorilo na njegovo obraćanje radi stručnog nadzora.

U predmetu iz novembra 2020, koji se odnosio na prelazak djevojčice iz hraniteljske u usvojiteljsku porodicu, inspekcija je utvrdila proceduralne nepravilnosti i inicirala utvrđivanje odgovornosti zaposlenih u podgoričkom centru. Njegov Upravni odbor obustavio je disciplinske postupke, ocijenivši da nije bilo povrede radne obaveze. Inspekcija je prethodno konstatovala da su utvrđene nepravilnosti otklonjene. Ombudsman je ukazao na nedovoljnu stručnu podršku hraniteljki, dok je namjeru da se djetetu obezbijedi trajna zaštita usvojenjem ocijenio “saglasnom njegovom najboljem interesu”.

Još u tom mišljenju preporučio je izmještanje odabira i licenciranja hranitelja iz centara za socijalni rad, a danas za CIN-CG ponavlja da procjenu i kontrolu treba da sprovodi specijalizovano tijelo ili ustanova.

Iz kancelarije Ombudsmana upozoravaju da centri nemaju dovoljno ljudskih i stručnih kapaciteta za kontinuiranu i temeljnu kontrolu uslova u kojima djeca borave.

“Pored te obaveze koja je sama po sebi zahtjevna, centri imaju veliki broj drugih zakonskih nadležnosti što dodatno usložnjava adekvatan odgovor na sistem kontrole hraniteljstva”, navode iz kancelarije Ombudsmana.

Na ograničene kapacitete za nadzor položaja i uslova života djece u alternativnom smještaju upozorio je i Komitet UN za prava djeteta 2018. godine. Crnoj Gori preporučio je periodično preispitivanje smještaja u hraniteljskim porodicama i ustanovama, praćenje kvaliteta brige i kontinuiranu obuku hranitelja i stručnih radnika, uz dovoljno zaposlenih i finansijskih sredstava.

Evaluacija reformi zaštite djece i deinstitucionalizacije u Crnoj Gori, koju je Coram International izradio za UNICEF 2023, među izazovima izričito navodi i zlostavljanje djece u hraniteljstvu. Podsjeća da je pregled sistema iz 2020. već otvorio pitanje da li hranitelji dobijaju dovoljno obuke i podrške. Predstavljeni model unapređenja uključuje temeljne kućne posjete, godišnje preispitivanje hranitelja i kontinuirano praćenje i zaštitu djece.

Slične slabosti pokazuje analiza Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu iz decembra 2025.

Analiza Zavoda bilježi nepoštovanje rokova evaluacije, nepotpune listove praćenja i nedovoljno sadržajne planove i izvještaje. Iako se stručni tim formalno odredi, najveći dio posla često obavi jedan radnik, bez punog uključivanja ostalih članova tima, što otežava temeljno praćenje položaja djece.

Od anketiranih 12 centara za socijalni rad i devet područnih jedinica, osam je navelo mjesečnu dinamiku stručne podrške u hraniteljstvu, pet tromjesečnu, a osam pružanje podrške “po potrebi”. Analiza podsjeća da je propisana stručna podrška najmanje svakih 50 dana i zaključuje da taj standard nije u potpunosti sproveden u praksi.

Prema toj analizi, poslove nadzora porodičnog smještaja i hraniteljstva obavlja 60 stručnih radnika, od kojih 48 istovremeno procjenjuje porodice, pruža im podršku i prati njihov rad. Ti zaposleni obavljaju i druge poslove vođenja slučaja. Zavod upozorava da takva organizacija povećava opterećenje i rizik od propusta. Neujednačena je i praksa obnove dokumentacije prilikom produžavanja licence.

Zavod za socijalnu i dječju zaštitu nije odgovorio na pitanja CIN-CG-a o obuhvatu svoje analize, sprovođenju preporuka i obukama. Pozvao se na istragu i privatnost maloljetnika, iako su se pitanja odnosila na objavljenu analizu i rad sistema.

LICENCA JE TEK POČETAK ODGOVORNOSTI

Da bi neko postao hranitelj u Crnoj Gori, mora podnijeti zahtjev nadležnom centru za socijalni rad, proći procjenu podobnosti kroz provjeru dokumentacije, razgovore i kućne posjete, te uspješno završiti obuku, nakon čega centar izdaje licencu. Za svako dijete potom se bira porodica koja može odgovoriti njegovim potrebama, uz uvažavanje njegovog mišljenja prema uzrastu i zrelosti, dok je centar dužan da prati smještaj i pruža podršku hraniteljima.

Porodični zakon obavezuje centar za socijalni rad da prati razvoj djeteta i provjerava njegovo čuvanje, njegu, vaspitanje i školovanje, ukazuje na nedostatke i preduzima mjere za njihovo otklanjanje.

Pravilnik o radu centara propisuje najmanje jedan neposredni kontakt s djetetom tokom prvog mjeseca smještaja, a nakon toga najmanje tri puta godišnje. Dio kontakata mora se odvijati bez prisustva drugih lica, dok najmanje jednom godišnje mora biti obuhvaćeno i neposredno sagledavanje uslova u kojima dijete živi. Kontakti i zapažanja evidentiraju se u Listu praćenja korisnika, a slučaj se preispituje najmanje svakih šest mjeseci. Ako postoji neposredna opasnost ili bi najava omela utvrđivanje činjenica važnih za zaštitu djeteta, voditelj slučaja može posjetiti porodicu nenajavljeno.

Od ovih obaveza odvojena je stručna podrška djetetu i hraniteljima, koja se prema Pravilniku o hraniteljstvu pruža najmanje svakih 50 dana. Ona uključuje savjetovanje i pomoć u rješavanju problema, ali nije nužno kućna posjeta, jer mjesto i vrijeme određuje centar ili drugi pružalac podrške. Isti pravilnik izričito zabranjuje fizičko kažnjavanje, ponižavanje i iskorišćavanje djeteta i nalaže da mu se pomogne da prepozna i prijavi zlostavljanje, zanemarivanje i eksploataciju.

Prema podacima Ministarstva, tokom 2025. godine na hraniteljstvu bilo je 331 dijete - 247 na srodničkom, a 84 na nesrodničkom hraniteljstvu. Na smještaju je bilo i 65 mladih od 18 do 23 godine, od kojih 62 kod srodnika, a troje u nesrodničkim hraniteljskim porodicama. Ministarstvo za 2025. navodi da je licencirano bilo 200 hraniteljskih porodica - 188 srodničkih i 12 nesrodničkih.

Prema podacima Ministarstva iz januara 2024, za standardno hraniteljstvo izdvajano je 515 eura mjesečno za jedno dijete, 977,50 eura za dvoje, 1.440 eura za troje, a za četvoro djece 1.902,50 eura mjesečno, uključujući troškove smještaja, naknadu za rad hranitelja i dječji dodatak.

PRATITI STVARNI ŽIVOT DJETETA

Socijalna radnica i koordinatorka socijalnih servisa Udruženja “Roditelji” Katarina Čarapić za CIN-CG navodi da procjena podobnosti mora pratiti promjene u porodici i potrebe djeteta tokom cijelog smještaja.

“Naš utisak iz dugogodišnjeg rada jeste da institucije često funkcionišu po principu gašenja požara. Za prevenciju, kontinuiranu podršku i rano prepoznavanje problema ostaje mnogo manje prostora. Kod hraniteljstva je upravo to posebno opasno”, ističe ona.

Hraniteljima je, dodaje, potrebna stručna pomoć kada dijete pokazuje posljedice trauma, kada se pojave konflikti ili složenije zdravstvene, razvojne i emocionalne potrebe. Početnu obuku moraju pratiti kontinuirana edukacija, supervizija i pomoć u krizama. Stručni radnici predstavnicima Udruženja često govore da zbog broja slučajeva i administrativnih obaveza ne stižu dovoljno na teren.

“Ako hranitelj ostane sam sa ozbiljnim problemom, najveći rizik trpi dijete”, ocjenjuje Čarapić.

Udruženje se obraćalo centrima i zbog situacija u kojima je dijete formalno bilo kod hranitelja, a značajan dio vremena provodilo u biološkoj porodici ili okruženju iz kojeg je izdvojeno. Srodnički smještaj, ističe Čarapić, ne znači automatski da je raniji rizik nestao.

“Zato je važno pratiti gdje i kako dijete zaista živi”, upozorava Čarapić.

Dijete mora imati osobu od povjerenja i priliku za razgovor sa stručnim radnikom nasamo, smatra Čarapić. Mora znati i kako da prijavi problem, šta slijedi nakon prijave i da neće ostati bez zaštite.

“Jer ako dijete zna da će se nakon prijave vratiti u istu kuću, kod osobe na koju se požalilo, onda sama činjenica da formalno postoji mogućnost prijave nije dovoljna”, navodi Čarapić.

Bivša hraniteljka s početka teksta navodi da je prije nekoliko godina učestvovala u prijavljivanju slučaja u kojem je stric, kod kojeg su djeca bila smještena, primoravao djecu na rad. Prema njenom saznanju, djevojčica je potom premještena, dok su dječaci ostali kod strica. I ona upozorava na smještaj kod srodnika u istoj kući ili okruženju iz kojeg je dijete izdvojeno, bez promjene uslova zbog kojih je izdvojeno.

Među hraniteljima koje je upoznala uglavnom su, kaže, bili ljudi stariji od 60 godina, nezaposleni, čija su djeca odrasla. Pita koliko podrške dobijaju oni koji sami brinu o više djece.

“Znate, kada žena od 65 godina uzme petoro djece, a živi sama, koliko ona može adekvatno da brine o toj djeci”, kaže sagovornica.

Upozorava i na nedostatak podrške za osamostaljivanje: prema njenim saznanjima, pojedina djeca po punoljetstvu napuštaju hraniteljske porodice i vraćaju se u kuću ili okruženje iz kojeg su izdvojena.

Čarapić naglašava da razgovor nasamo mora biti dopunjen saradnjom sa školom i zdravstvenim ustanovama, posmatranjem porodičnih odnosa i praćenjem promjena u ponašanju, školovanju, zdravlju i emocionalnom stanju djeteta.

“Nije dovoljno znati da je stručni radnik izašao na teren. Potrebno je znati šta je na tom terenu provjerio, sa kim je razgovarao, koje je informacije dobio i na osnovu čega je zaključio da je dijete bezbjedno”, poručuje socijalna radnica iz Udruženja “Roditelji”.

Zato, dodaje, uz broj porodica i djece treba pratiti njihovu bezbjednost, obrazovanje, zdravlje, razloge promjene smještaja, život nakon hraniteljstva i ono što sama djeca govore o svom iskustvu.

Kao najhitnije promjene izdvaja više stručnih radnika, manje administracije, više terenskog i timskog rada, redovnu provjeru podobnosti i jasne protokole za svaku sumnju ili prijavu. Budući centar za hraniteljstvo mora, smatra, pružati procjenu, podršku, edukaciju i specijalizovanu pomoć.

“Smještaj je početak odgovornosti sistema, a ne kraj odgovornosti sistema”, zaključuje Čarapić.

Bivša hraniteljka ukazuje i na potrebu za sredstvima za podršku i kampanjom za privlačenje novih nesrodničkih hranitelja.

Ističe da je važno privući ljude koje za hraniteljstvo motiviše želja da pomognu djeci, a ne zarada, te da hraniteljstvo treba da bude privremeni oblik zaštite.

Uprkos svom lošem iskustvu s institucijama, planira da ponovo bude hraniteljka.

“Kada se dijete uzme stvarno sa puno ljubavi, sve može da se prevaziđe”, navodi ona.

Početak rada Centra za hraniteljstvo najavljen za kraj 2026. godine

U izvještaju za 2022. Zaštitnik je ponovio preporuku o izmještanju procjene i licenciranja iz centara i konstatovao da planirani Centar za hraniteljstvo nije formiran.

Iz Ministarstva su za CIN-CG naveli da je početak rada prvog Centra za hraniteljstvo planiran za kraj 2026. godine. Centar bi trebalo da obezbijedi obuku i stručnu podršku hraniteljima i doprinese ujednačavanju standarda, ali Ministarstvo nije objasnilo zbog čega je prethodni rok za otvaranje centra pomjeren.

Ombudsman u izvještaju za 2025. upozorava i da centri ponekad prepoznaju rizik za djecu u porodici, ali zbog nedostatka smještajnih kapaciteta ne predlažu njihovo izdvajanje.

RAZGOVORI NASAMO I NEZAVISAN NADZOR

Uporedna praksa pokazuje različite mehanizme zaštite djece u hraniteljstvu, od povjerljivih razgovora i širih provjera hranitelja do nezavisnog nadzora i odvojene stručne podrške djetetu i porodici.

U Sloveniji je izmjenama zakona iz 2025. predviđeno da centar prije svakog sastanka stručne grupe koja prati dijete, kao i na njegov zahtjev, obavi povjerljiv razgovor bez prisustva hranitelja i roditelja. Radi zaštite interesa djeteta, centar može odlučiti da im ne otkrije zapisnik tog razgovora.

U Hrvatskoj prepreku za hraniteljstvo mogu predstavljati i određeni krivični postupci koji su u toku protiv kandidata ili članova domaćinstva, kao i prekršajni postupci zbog nasilja u porodici. Hranitelji i njihovi supružnici obavezni su da učestvuju u edukacijama najmanje jednom godišnje.

Norveška, uz praćenje nadležne službe, predviđa i nezavisnu osobu za nadzor, koja ne smije biti povezana s tom službom, hraniteljima ili biološkim roditeljima. U Bergenu se, po pravilu, obavljaju najmanje četiri posjete godišnje, uz izvještaj nakon svake, a dijete može kontaktirati sa osobom za nadzor i između posjeta.

U Irskoj dijete ima svog socijalnog radnika, dok hranitelj ima posebnog stručnog radnika za podršku i nadzor. Podobnost hranitelja preispituje se godinu nakon prvog smještaja, a potom svake tri godine, dok se posebna procjena sprovodi i nakon prijave protiv hranitelja. Rad irskih službi koje biraju, procjenjuju i podržavaju hranitelje kontroliše i nezavisno tijelo HIQA. Inspektori pregledaju spise i pritužbe, razgovaraju s djecom i provjeravaju da li su uočeni problemi otklonjeni.

( Maja Boričić )