Lula osvojio četvrti predsjednički mandat, Bolsonaro odbija da prizna poraz

Brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva osvojio je u nedjelju istorijski četvrti mandat, saopštio je izborni sud te zemlje.

Iznenađujući rezultat prkosio je anketama, dosadašnjim izbornim obrascima i globalnom nezadovoljstvu aktuelnim vlastima, zaustavivši talas izbornih pobjeda desnice širom Latinske Amerike, piše agencija Rojters.

Međutim, njegov protivkandidat, senator Flavio Bolsonaro, najstariji sin bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, odbio je da prihvati poraz i najavio da će tražiti poništavanje rezultata zbog odluke jednog sudije Vrhovnog suda, donijete u nedjelju, kojom je glasanje produženo za dva sata.

Bolsonaro je osvojio najviše glasova u prvom krugu izbora, ali je u drugom izgubio sa više od četiri miliona glasova razlike, uzdrmavši brazilska finansijska tržišta koja su računala na njegovu pobjedu. Njegovo odbijanje da prizna poraz podsjeća na reakciju njegovog oca nakon što je 2022. izgubio od Lule. Žair Bolsonaro nikada nije prihvatio svoj poraz, a Vrhovni sud ga je kasnije osudio na 27 godina zatvora zbog planiranja državnog udara kojim bi ostao na vlasti.

Razlika u glasovima kojom je Flavio Bolsonaro izgubio od Lule bila je više nego dvostruko veća od one kojom je poražen njegov otac. To, kao i činjenica da je i njegov izborni štab tražio produženje glasanja zbog kiša na jugu zemlje, koji je naklonjen konzervativcima, čini poništavanje rezultata malo vjerovatnim, kažu analitičari.

Mario Braga, analitičar za Latinsku Ameriku u konsultantskoj kući za procjenu rizika RANE, rekao je da bi narednih dana moglo da bude protesta pristalica desnice, ali da je „vrlo malo vjerovatno da će oni dovesti do promjene izbornog rezultata“.

Kralj povratka

Investitori očekuju da će se tokom predstojeće turbulentne nedjelje na finansijskim tržištima zatvarati pozicije koje su nedavno zauzete u očekivanju promjene vlasti. Berzanski fond (ETF) sa oznakom 1325.T, koji kotira u Tokiju i prati brazilski indeks Bovespa, izgubio je gotovo 15 odsto vrijednosti tokom trgovanja na azijskim tržištima nakon vijesti o Lulinoj pobjedi, dok se očekivao oštar pad brazilskog reala (BRL=) u odnosu na američki dolar, navodi Rojters.

Ova pobjeda predstavlja još jedan povratak u karijeri punoj povrataka za Lulu, simbol svjetske ljevice i najdominantniju ličnost brazilske politike u ovom vijeku. Ovaj osamdesetogodišnjak bio je u zatvoru od 2018. do 2019. zbog optužbi za korupciju koje su kasnije poništene, što mu je otvorilo put da na izborima 2022. pobijedi Žaira Bolsonara.

„On je državnik, velikan“, rekla je Rojtersu ljevičarska poslanica Erika Hilton, koja je bila sa Lulom u Sao Paulu tokom prebrojavanja glasova.

U pojedinim trenucima djelovalo je da Lula ima male šanse da bude ponovo izabran, jer su birači postajali sve nezadovoljniji njime i njegovom Radničkom partijom nakon godina korupcionaških skandala i rasta cijena. Istovremeno, usljed dubokih društvenih promjena, bivši metalac i sindikalni vođa djelovao je kao da gubi dodir sa ekonomijom koja se sve više oslanja na aplikacije i njenim sve brojnijim radnicima u neformalnom sektoru.

Prema ocjenama stručnjaka za ispitivanje javnog mnjenja, veća izlaznost od očekivane donijela je Luli pobjedu. Leonardo Bareto, suosnivač konsultantske kuće Think Policy, rekao je da su birači izabrali poznatu sigurnost koju im pruža Lula umjesto promjene koju predstavlja Bolsonaro.

„Ljudi danas biraju između promjene, koju prati izvjesna strepnja, i poznatog puta, koji garantuje određena prava“, rekao je.

Tokom kampanje Lula je isticao svoje rezultate u smanjenju siromaštva i nejednakosti, dok su nezaposlenost, nepismenost i krčenje šuma tokom njegovog trećeg mandata dostigli rekordno niske nivoe.

Upozoravao je da bi Bolsonaro smanjio izdvajanja za socijalnu pomoć, ugrozio ostvareni društveni napredak i prepustio suverenitet Brazila američkom predsjedniku Donaldu Trampu, čiji je Stejt department predvodio kampanju za povratak porodice Bolsonaro na vlast.

Lulina pobjeda uskraćuje Trampu značajno pojačanje u sve većem bloku prijateljski nastrojenih desničarskih vlada Latinske Amerike, koje su prihvatile politiku Vašingtona u oblastima bezbjednosti i migracija, navodi Rojters.

Tramp i Stejt department nisu se odmah oglasili, dok su kanadski premijer Mark Karni i latinoamerički lideri brzo uputili čestitke.

Selso Amorim, nekadašnji ministar spoljnih poslova u Lulinoj vladi, rekao je Rojtersu da bi ovaj ljevičarski lider „bio veoma važan za uspostavljanje ravnoteže u Latinskoj Americi. Lula je ta ravnoteža“.

Zamah u završnici kampanje

Lula je postao prvi kandidat od povratka Brazila demokratiji osamdesetih godina prošlog vijeka koji je pobijedio na predsjedničkim izborima nakon što je u prvom krugu završio na drugom mjestu.

Njegova ovogodišnja kampanja spojila je pragmatizam i populizam koji već pola vijeka obilježavaju njegovu karijeru u nacionalnoj politici, uz pokretanje čitavog niza reformi usmjerenih na poboljšanje života radnika i siromašnih Brazilaca.

Te reforme dobile su dodatni zamah obećanjima u završnici kampanje — od besplatnog javnog prevoza vikendom širom zemlje, što tek treba formalno predložiti Kongresu, do povećanja davanja za 15 odsto u okviru njegovog prepoznatljivog programa socijalne pomoći, koje se već sprovodi.

Lula se takođe snažno zalagao za ustavni amandman kojim je sprovedena najveća reforma radnog zakonodavstva u Brazilu u posljednjih nekoliko decenija. Amandman je usvojen uz široku podršku u Kongresu.

Izazovi koji predstoje

Ipak, Lulin četvrti mandat mogao bi da bude najteži do sada, pošto je Brazil izabrao najkonzervativniji saziv Kongresa od povratka demokratiji osamdesetih godina prošlog vijeka.

Bolsonarova Liberalna partija i savezničke stranke mogle bi zajedno da kontrolišu više od 280 mjesta u donjem domu i do 50 mjesta u Senatu, što bi bilo dovoljno za ubjedljivu opozicionu većinu u oba doma.

To bi moglo dodatno da pojača noviji trend po kojem predsjednici prepuštaju Kongresu sve više ovlašćenja u odlučivanju o budžetu, ključnim zakonima i imenovanjima na važne funkcije.

Lula se suočava sa privredom za koju njegova vlada predviđa rast od svega 2,3 odsto naredne godine, što dodatno podstiče zabrinutost za javne finansije zbog visokih kamatnih stopa i javnog duga koji je premašio 82 odsto BDP-a — najviši nivo od pandemije, navodi Rojters.

Goldman Saks je saopštio da očekuje da Lula tokom četvrtog mandata ostvari u najboljem slučaju skroman napredak u obuzdavanju javne potrošnje, budući da ostaje posvećen modelu privrednog rasta u kojem država ima vodeću ulogu.

Ekonomiste brine i nagli rast zaduženosti domaćinstava. U pokušaju da riješi taj problem, Lula je tokom kampanje uveo privremenu zabranu onlajn klađenja i predstavio novi program za rasterećenje dužnika.

Novi saziv Kongresa, u kojem dominira desnica, pokušaće da usvoji strukturne reforme koje pogoduju poslovnom sektoru, kažu stručnjaci. To bi dovelo do smanjenja javne potrošnje koje bi moglo da izazove snažno nezadovoljstvo građana.

( Da.M. )