Lula pobijedio, ali sa ograničenom moći

Brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva, koji je u devetoj deceniji života, suočiće se od prvog dana svog posljednjeg mandata sa teškom borbom, ocjenjuju analitičari, jer će njegove planove ograničavati ekonomske teškoće i Kongres u kojem dominira desnica.

Lula, već najstariji predsjednik u istoriji Brazila, uspio je da preokrene rezultat nakon poraza u prvom krugu i u nedjelju neočekivano pobijedi senatora Flavija Bolsonara u drugom krugu predsjedničkih izbora, osvojivši 51,8 odsto glasova i obezbijedivši rekordni četvrti mandat, samo dva dana prije svog 81. rođendana.

Na dužnost će stupiti 5. januara, nakon pobjede na izborima za koje je rekao da će mu biti posljednji, zadržavši vlast u zemlji koja se od njegove prve izborne pobjede 2002. godine snažno pomjerila udesno.

Fiskalna politika kao najveći izazov

“Lula je pokazao da je i dalje dominantna politička figura svoje ere, ali je oslabio”, kazao je za Rojters Majkl An Parlberg iz istraživačkog Centra za međunarodnu politiku.

Novi saziv brazilskog Kongresa najkonzervativniji je od povratka zemlje demokratiji osamdesetih godina prošlog vijeka, a Bolsonarova stranka i njeni saveznici imaju većinu u oba doma.

“Vjerovatno će od samog početka biti predsjednik sa znatno ograničenom političkom moći”, rekao je Oliver Štuenkel, profesor međunarodnih odnosa na Fondaciji Žetulio Vargas u Sao Paulu, koji predviđa da će Lula teško uspjeti da izgradi koaliciju potrebnu za usvajanje većeg dijela svog političkog programa.

Flavio Bolsonaro, sin bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, krenuo je stopama svog oca, koji se nalazi u zatvoru, odbivši da prizna izborni poraz.

Bolsonaro je doveo u pitanje odluku sudije Vrhovnog suda kojeg je imenovao Lula, donesenu kasno u nedjelju, da se glasanje produži za dva sata zbog navodnih nepravilnosti u prevozu birača. Najavio je da će zatražiti poništavanje izbornih rezultata.

“Nemoguće je priznati rezultate izbora, imajući u vidu okolnosti u kojima se sve odvijalo”, rekao je Bolsonaro novinarima.

Lula se, kako navode analitičari, suočava i sa mogućnošću da u Kongresu ima protivnike koji ne priznaju njegovu pobjedu, navode analitičari. Osim toga, Kongres je tokom protekle decenije stekao znatna ovlašćenja u odlučivanju o državnoj potrošnji, što bi moglo da oteža Luli ispunjavanje obećanja o očuvanju njegovih ključnih programa socijalne pomoći.

U međuvremenu, njegova vlada prognozira skroman privredni rast od 2,3 odsto naredne godine, što dodatno otežava fiskalnu situaciju, već opterećenu visokim kamatnim stopama i javnim dugom koji je premašio 82 odsto BDP-a, dostigavši najviši nivo od pandemije.

“Kada je riječ o ukupnim makroekonomskim izgledima, situacija ne izgleda dobro”, izjavila je za Rojters Monika de Bole, viša saradnica Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson.

Neprijateljski nastrojen Kongres “učiniće veoma teškim sprovođenje bilo kakvih reformi kroz parlament, pa čak i upravljanje budžetom”, rekla je ona.

Među Lulinim obećanjima koja su u suprotnosti sa sve većim pritiskom da se javni dug stavi pod kontrolu jeste i nastavak povećanja minimalne zarade po stopi višoj od inflacije.

Lulini saradnici takođe su nagovijestili da će on nastaviti da insistira na ograničavanju poreskih olakšica, ali su se zakonodavci više puta usprotivili mjerama koje povećavaju efektivno poresko opterećenje.

Analitičari navode da bi ekonomska kriza čak mogla da podstakne pokretanje postupka opoziva Lule, pri čemu neki povlače paralele sa krizom u Brazilu od 2014. do 2016. godine, koja je prethodila smjeni njegove političke saveznice Dilme Rusef sa predsjedničke funkcije.

“Mislim da kampanja za Lulin opoziv počinje već sada”, rekao je Paulo Kramer, politikolog koji je radio na prvoj predsjedničkoj kampanji bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara i razgovarao sa osobama bliskim njegovom sinu.

Investitori su juče ujutro nervozno reagovali na izborne rezultate, što je dovelo do naglog pada vrijednosti brazilske finansijske imovine, dok su tržišta ponovo procjenjivala fiskalne izglede zemlje pod Lulinom vlašću.

Senat kao prepreka

Kongres će vjerovatno blokirati ili usporavati Lulina imenovanja na ključne funkcije u institucijama poput Vrhovnog suda i centralne banke, ocjenjuju analitičari.

Prvi put od povratka Brazila demokratiji, izvršna vlast biće u otvorenom sukobu sa Senatom, izjavio je za Rojters Lukas de Aragao, partner u konsultantskoj kompaniji Arko Advice sa sjedištem u Braziliji.

“Lula će imati određeni prostor za pregovore u donjem domu parlamenta, tako što će partijama centra ustupiti više prostora, ali će u Senatu morati da pregovara o svakom pitanju pojedinačno i prilagođava svoj zakonodavni program zahtjevima opozicije”, dodao je Aragao.

Bolsonarovi saveznici u novom sazivu Senata takođe su najavili da će pokrenuti postupak opoziva sudije Vrhovnog suda Aleksandrea de Moraeša, čime dodatno zaoštravaju dugogodišnji sukob sa uticajnim pravosuđem, koje je često bilo na Lulinoj strani, blokirajući ključne zakone koje je predlagala desnica i utičući na oblikovanje politika u oblastima od prava starosjedilačkog stanovništva do regulisanja interneta.

Svijet čestita, Vašington ćuti

Dok je Bolsonaro preduzimao korake da ospori rezultate izbora, svjetski lideri brzo su podržali Lulinu pobjedu, a čestitke su stigle iz Evropske unije, Meksika, Francuske, Kanade, Indije i Rusije.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da Francuska i Brazil imaju “još mnogo toga da zajedno izgrade”, dok je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila da su “demokratija i multilateralizam pobijedili u Brazilu”.

Kremlj je pozdravio Lulin reizbor i pohvalio njegov doprinos bilateralnim odnosima i grupi BRIKS. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je ljevičarskom lideru na “izvanrednim izbornim rezultatima” i izrazio očekivanje da će saradnja dvije zemlje biti proširena.

Među onima koji se nijesu oglasili posebno se izdvajaju Bijela kuća i američki Stejt department, koji nijesu odmah komentarisali rezultate, kao i argentinski predsjednik Havijer Milej.

Očekuje se da će izborni rezultat predstavljati razočaranje za administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa, čiji je Stejt department predvodio kampanju za povratak porodice Bolsonaro na vlast.

( N.B. )