Rekordna izlaznost na izborima u Izraelu, građani sude Netanjahuovoj ratnoj politici

Izraelci su danas u rekordnom broju izašli na birališta kako bi dali svoj sud o premijeru Benjaminu Netanjahuu i njegovom vođenju zemlje tokom rata, na izborima koje birači opisuju kao najvažnije u istoriji države.

Dugi redovi formirali su se ispred biračkih mjesta na prvim izborima od napada predvođenih Hamasom 7. oktobra 2023. godine. Birače snažno motivišu trauma najkrvavijeg dana u istoriji zemlje i ratovi koji su potom uslijedili u Gazi, Libanu i Iranu.

Centralna izborna komisija je saopštila da je u prvih sedam sati glasanja biračko pravo iskoristilo 44,9 odsto građana s pravom glasa, dok je do zatvaranja birališta ostalo još osam sati. Time su "oboreni svi rekordi", navela je komisija.

Politika Netanjahuove desničarske koalicije izazvala je duboke podjele u izraelskom društvu i dodatno produbila međunarodnu izolaciju Izraela. Netanjahu, međutim, brani rezultate svoje vladavine, tvrdeći da je jedini lider koji ima dovoljno odlučnosti da se suprotstavi neprijateljima Izraela.

Netanjahu je najdugovječniji izraelski premijer, sa ukupno 19 godina na vlasti, i političar koji je nebrojeno puta uspio da opstane uprkos izazovima. Njegova nacionalistička politika je sve čvršće ukorijenjena, a zbog rascjepkanog političkog sistema Izraela njegovim brojnim protivnicima teško je da sruše koaliciju koju čine desničarske, krajnje desničarske i ultraortodoksne stranke.

Njegov glavni rival Gadi Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske i zagovornik čvrste bezbjednosne politike, nastoji da ga smijeni uz podršku stranaka desnice i centra, kao i preostalih snaga sve marginalizovanije ljevice. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je izborna trka neizvjesna i da nijedan od dvojice lidera nema lak put do vlasti.

Analitičari su se uzdržavali od procjena kako bi rekordna izlaznost mogla da utiče na izborni rezultat. Veći odziv izraelskih građana palestinskog porijekla mogao bi da ograniči uspjeh Netanjahuove desničarske koalicije, ali i poveća izglede da bi svakoj vladi formiranoj s ciljem njegove smjene bila potrebna podrška arapskih stranaka, što je sporno pitanje među liderima jevrejskih partija.

Više od pet sati nakon otvaranja birališta, Netanjahu je u poruci pristalicama pozvao da izađu na izbore, navodeći da je izlaznost visoka među njegovim protivnicima s ljevice i izraelskim građanima arapskog porijekla, koji čine oko petinu stanovništva zemlje.

"Moramo i mi da ostvarimo visoku izlaznost. Svi morate masovno da izađete na birališta", poručio je Netanjahu. "Ovo je presudan trenutak."

"Mislim da su ovi izbori najvažniji od svih na kojima sam učestvovala", rekla je 81-godišnja Rut Epstajn iz Ramat Gana, nedaleko od Tel Aviva, koja godinama glasa za ljevicu, a ovog puta je podržala opozicionu stranku Demokrate.

"Zaista se plašim onoga što nas čeka", dodala je.

Netanjahu je tokom kampanje isticao podršku američkog predsjednika Donalda Trampa, svog saveznika u ratu protiv Irana, koji je poručio da treba da "završe posao".

Ako ni Netanjahu ni Ajzenkot ne uspiju da formiraju vladajuću koaliciju u parlamentu koji ima 120 poslanika, Netanjahu bi mogao da ostane na čelu tehničke vlade do održavanja novih izbora.

Njegovi protivnici su uspjeli da ga smijene s premijerske funkcije samo jednom od 2009. godine, i to nakon četiri izborna ciklusa bez jasnog ishoda tokom dvije godine. Netanjahu se vratio na vlast 18 mjeseci kasnije.

Ajzenkot najavljuje „novi duh“

Za mnoge Netanjahuove protivnike, ključno pitanje na ovim izborima jeste odgovornost za bezbjednosne propuste koji su omogućili napade 7. oktobra, najsmrtonosnijeg dana u istoriji Izraela. Opozicione stranke su obećale sprovođenje nacionalne istrage, čemu se Netanjahuova vlada protivila.

„Uvjeren sam da ćemo do kraja današnjeg dana vidjeti promjenu – novi duh u državi Izrael – koji će predstavljati ispravljanje grešaka iz protekle tri godine i onog strašnog dana“, rekao je Ajzenkot tokom posjete kibucu Nir Oz na jugu Izraela, koji je bio meta napada 7. oktobra.

Na glasanje je otišao u pratnji Gadija Mozesa, jednog od 251 taoca koje je Hamas oteo i odveo u Gazu tokom napada u kojem je ubijeno 1.200 ljudi.

Ajzenkot smatra da je odgovor Izraela – rat u kojem je, prema podacima zdravstvenih vlasti, ubijeno više od 74.000 Palestinaca – bio neuspješan jer Hamas i dalje drži vlast u Gazi. Ponovio je obećanje da će, u roku od 18 mjeseci od formiranja vlade, razbiti ili uništiti vojne i upravljačke strukture Hamasa u Gazi.

Itamar Ben Gvir, lider krajnje desničarske stranke koja je dio Netanjahuove koalicije, glasao je rano jutros u naselju Kirjat Arba na okupiranoj Zapadnoj obali. Izrazio je uvjerenje da će Netanjahu ponovo postati premijer, a da će njegova stranka biti glavni desničarski oslonac buduće vlade.

Izlaznost arapskih glasača mogla bi biti presudna

Ahmed Tibi, kandidat jedne od arapskih stranaka, izjavio je da će rekordna izlaznost arapske manjine u Izraelu „otvoriti put formiranju alternativne vlade i promjeni teškog stanja u zemlji“.

Ajzenkot je isključio mogućnost koalicije s arapskim strankama, navodeći da ne dijele iste vrijednosti, iako neki mogući scenariji predviđaju da bi te stranke mogle da podrže manjinsku vladu kako bi Netanjahu bio smijenjen.

Netanjahu je više puta predstavljao izraelske glasače arapskog porijekla kao prijetnju, koristeći retoriku za koju njegovi protivnici tvrde da prelazi u rasizam. On je danas na društvenoj mreži Iks objavio sliku generisanu vještačkom inteligencijom, na kojoj su prikazani Arapi, među njima i žene s nikabima, kako čekaju u redu ispred biračkog mjesta, i poručio svojim pristalicama da se bore za budućnost zemlje.

Automobili sa zastavama Netanjahuove stranke Likud prolazili su ulicama Jerusalima, emitujući preko razglasa islamski poziv na molitvu i poruku: „Odmah izađite iz kuća. Arapi glasaju“.

Kao i gotovo svi lideri jevrejskih stranaka u Izraelu, Ajzenkot se protivi rješenju po modelu dvije države, koje je decenijama bilo temelj mirovnih pregovora s Palestincima.

Netanjahu je više puta predstavljao izraelske glasače arapskog porijekla kao prijetnju, koristeći retoriku za koju njegovi protivnici tvrde da prelazi u rasizam

Međutim, kritikovao je nasilje jevrejskih doseljenika nad Palestincima na Zapadnoj obali pod izraelskom okupacijom, koje je naglo poraslo od 2023. godine i narušilo odnose Izraela sa zapadnim državama. Protivi se i Netanjahuovim krajnje desničarskim koalicionim partnerima.

Izrael je u ofanzivi pokrenutoj nakon napada 7. oktobra razorio veliki dio Gaze, a sada, u okviru primirja postignutog prije godinu dana uz posredovanje SAD, drži pod okupacijom oko dvije trećine te enklave. Pregovori o razoružavanju Hamasa i povlačenju izraelskih snaga zapali su u ćorsokak.

Izrael je takođe zadao teške udarce Hezbolahu, kojeg podržava Iran, u Libanu, gdje sada kontroliše dio teritorije. Razmjenjivao je i napade s Iranom, što je dovelo do dvanaestodnevne vazdušne kampanje 2025. godine i ovogodišnjeg zajedničkog američko-izraelskog rata protiv Irana.

( Rojters, A.Š. )