Izbori u Izraelu - ni Netanjahu ni Ajzenkot nemaju jasan put do vlade: Ishod ide naruku premijeru?
Izlazna anketa televizije Kanal 12 pokazuje da blok stranaka predvođenih jevrejskim političarima koje se protive Netanjahuu ima najviše mandata i da bi trebalo da osvoji ukupno 52 poslanička mjesta, u poređenju sa 50 mandata za stranke koje podržavaju Netanjahua Nijedan blok nije ni blizu većine od 61 poslanika u Knesetu, koji ima 120 mjesta, bez podrške stranaka predvođenih Palestincima. Te stranke se takođe protive Netanjahuu, a prema istoj anketi trebalo bi da osvoje ukupno 18 mandata, što bi bio njihov rekordni rezultat
Izbori u Izraelu završeni su danas, prema izlaznim anketama, bez jasnog pobjednika, pri čemu ni premijer Benjamin Netanjahu ni njegov rival Gadi Ajzenkot nemaju jasan put do formiranja vlade, što otvara mogućnost dugotrajnih koalicionih pregovora ili održavanja novih izbora, prenosi novinska agencija Rojters.
Takav ishod mogao bi da ide naruku Netanjahuu, omogućavajući mu da ostane na vlasti u tehničkom mandatu dok stranke pokušavaju da formiraju vladajuću koaliciju, navodi Rojters.
Britanski list Gardijan prenosi da je prema izlaznim anketama vodećih izraelskih televizijskih stanica, većina Izraelaca glasala protiv koalicije Benjamina Netanjahua, ali da je njegova stranka Likud osvojila najviše glasova pojedinačno.
Izlazna anketa televizije Kanal 12 pokazuje da blok stranaka predvođenih jevrejskim političarima koje se protive Netanjahuu ima najviše mandata i da bi trebalo da osvoji ukupno 52 poslanička mjesta, u poređenju sa 50 mandata za stranke koje podržavaju Netanjahua.
Prema istoj anketi, Netanjahuov Likud trebalo bi da osvoji 24 mjesta u Knesetu, dok se stranci Jašar Gadija Ajzenkota predviđaju 22 mandata.
Rojters prenosi da bi prema izlaznim anketama vodećih televizijskih mreža, blok predvođen Ajzenkotom trebalo da osvoji 52 ili 53 mandata, dok se bloku predvođenom Netanjahuom predviđa oko 50 poslaničkih mjesta.
Preostalih 17 ili 18 mandata, prema tim anketama, pripalo bi arapskim strankama koje nijesu svrstane ni uz jedan od dva bloka, navodi Rojters.
Pojedini izraelski mediji, uključujući Kanal 14, koji podržava Netanjahua, prognozirali su znatno bolji rezultat za premijera i njegove saveznike, navodeći da bi zajedno mogli da osvoje 60 mandata.
Rojters prenosi i da su u sjedištu Zajedničke liste, saveza nekoliko arapskih stranaka, odjeknuli zvižduci oduševljenja i aplauzi kada su, po zatvaranju biračkih mjesta, objavljeni rezultati, dodajući da je ovo bila istorijska izborna noć po učešću palestinskih građana Izraela.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar izjavio je da je slavlje opozicije "preuranjeno", nakon što su prve izlazne ankete na istorijskim izborima pokazale da opozicioni blok ima blagu prednost u odnosu na desničarski blok Benjamina Netanjahua, ali da i dalje nema potrebnu većinu, navodi Gardijan.
"Slavlje ljevice je preuranjeno. Samozadovoljstvo pristrasnih komentatora je smiješno. Jedno je, čini se, sasvim jasno: Netanjahuov Likud je najveća stranka u Izraelu", napisao je Sar na društvenoj mreži Iks, objavivši snimak prve izborne pobjede Likuda 1977. godine.
Nijedan blok nije ni blizu većine od 61 poslanika u Knesetu, koji ima 120 mjesta, bez podrške stranaka predvođenih Palestincima. Te stranke se takođe protive Netanjahuu, a prema istoj anketi trebalo bi da osvoje ukupno 18 mandata, što bi bio njihov rekordni rezultat, piše Gardijan.
Na konačne rezultate moglo bi se čekati danima, a zbog rascjepkanosti izraelske političke scene manje stranke mogle bi da imaju presudnu ulogu u formiranju vlade. Nijedna stranka nikada nije samostalno osvojila 61 mandat u Knesetu, izraelskom parlamentu sa 120 poslaničkih mjesta, zbog čega su koalicione vlade uobičajene.
Na izborima je zabilježena rekordna izlaznost, a Izraelci su prvi put od napada predvođenih Hamasom 7. oktobra 2023. godine i ratova koji su uslijedili u Gazi, Libanu i Iranu imali priliku da na biralištima ocijene Netanjahuovo vođenje zemlje tokom rata.
Gardijan prenosi da je prema podacima Centralne izborne komisije, izlaznost birača na nivou cijele zemlje do 20 časova iznosila 74,3 odsto što je ne samo znatno više od 66,3 odsto, koliko je u isto vrijeme glasalo na izborima 2022. godine, već premašuje i ukupnu izlaznost od 70,6 odsto zabilježenu na tim izborima.
Rojters prenosi da je aktuelni lider opozicije Jair Lapid poručio u saopštenju: "Ne dozvolite da vas iko zbuni: Netanjahuov blok doživio je težak poraz. Ovo je potpuni slom, a građani su im poručili da idu kući."
Ispred biračkih mjesta formirali su se dugi redovi, dok su se birači suočavali s traumom najkrvavijeg dana u istoriji Izraela i ratova koji su uslijedili, piše Rojters.
Politika Netanjahuove desničarske koalicije izazvala je duboke podjele u izraelskom društvu i dodatno produbila međunarodnu izolaciju Izraela, ali je on sebe predstavljao kao lidera koji ima odlučnost i snagu da se suprotstavi neprijateljima zemlje.
Netanjahu (77) bio je premijer gotovo 19 od posljednjih 30 godina i više puta je uspijevao da prebrodi političke krize. Njegovi protivnici uspjeli su da ga smijene s premijerske funkcije samo jednom od 2009. godine, nakon četiri izborna ciklusa bez jasnog pobjednika u periodu od dvije godine. Osamnaest mjeseci kasnije vratio se na vlast.
Na izbore je izašao suočen s dugogodišnjim optužbama za korupciju, koje negira, kao i kritikama zbog obavještajnih propusta koji su omogućili militantima predvođenim Hamasom da ubiju 1.200 ljudi i uzmu 251 taoca.
Ajzenkot (66), bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske poznat po čvrstim stavovima o bezbjednosti, koji je u ratu u Gazi izgubio sina i dvojicu nećaka, izrastao je u Netanjahuovog najozbiljnijeg protivkandidata. U kampanji je isticao svoje iskustvo u oblasti bezbjednosti, dok se u unutrašnjoj politici predstavljao kao centrista.
U politiku je ušao prije samo četiri godine, a nakon napada Hamasa pridružio se Netanjahuovom ratnom kabinetu. Međutim, napustio ga je osam mjeseci kasnije, kritikujući premijerov način vođenja zemlje.
Za mnoge Netanjahuove protivnike, ključno pitanje na izborima bila je odgovornost za bezbjednosne propuste 7. oktobra. Opozicione grupe obećale su sprovođenje nacionalne istrage, čemu se Netanjahu protivio.
Netanjahuova nacionalistička politika duboko je ukorijenjena u izraelskom društvu, a rascjepkan politički sistem otežava brojnim protivnicima da s vlasti uklone njegovu koaliciju desničarskih, krajnje desničarskih i ultraortodoksnih stranaka.
Netanjahu je pozvao svoje pristalice da izađu na izbore kako bi parirali velikoj izlaznosti njegovih protivnika iz redova ljevice i izraelskih Arapa.
"Svi morate masovno da izađete na birališta. Ovo je sudbonosni trenutak, poručio je.
"Mislim da su ovi izbori najvažniji od svih koje pamtim", kazala je Rut Epstin (81), dugogodišnja glasačica ljevice iz Ramat Gana, nedaleko od Tel Aviva, koja je glasala za opozicionu stranku Demokrate.
Netanjahu je tokom kampanje isticao podršku američkog predsjednika Donalda Trampa, svog saveznika u ratu protiv Irana, koji je poručio da bi trebalo da "dovrše posao".
Nedjelje ili mjeseci prije nego što se sazna pobjednik, možda će biti potrebni i novi izbori
Novinska agencija Beta prenosi da će možda proći nedjelje ili mjeseci prije nego što se sazna pobjednik današnjih poslaničkih izbora u Izraelu.
Nema jasnog pobjednika, pokazuju izlazne ankete. Moglo bi proći i nekoliko nedjelja prije nego što Benjamin Netanjahu ili neko od njegovih protivnika bude proglašen za novog premijera, navodi Beta.
Možda će čak biti potrebni i novi izbori.
Razlog tome je što Izraelci glasaju za stranke, a ne za pojedinačne kandidate.
Predsjednik Izraela Isak Hercog, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, poslije izbora će obaviti konsultacije sa svim liderima stranaka, a zatim će od kandidata za koga procijeni da ima najveće šanse da formira vladu zatražiti da to i učini. Ako taj kandidat ne uspije da obezbijedi većinu u roku od najviše šest nedjelja, prilika bi mogla biti pružena drugima.
Ovaj proces daje nesrazmjerno veliku moć manjim strankama koje često mogu da obezbijede presudnu prevagu. Lideri većih stranaka ih obično pridobijaju obećanjima o ministarskim mjestima, budžetskim sredstvima ili sprovođenju određenih politika.
Teoretski, ishod ovih izbora mogle bi da odrede stranke koje predvode Arapi.
I Netanjahu i Ajzenkot su do sada isključili mogućnost bilo kakvog partnerstva s njima. Međutim, te stranke bi mogle da omoguće Ajzenkotu formiranje manjinske vlade tako što bi ga podržale izvan koalicije, ili čak jednostavnim uzdržavanjem od glasanja u Knesetu prilikom izbora nove vlade.
Ako poslije svih pregovora niko ne uspije da obezbijedi većinu, novi izbori biće održani u narednih nekoliko mjeseci, pošto bi se cio proces ponovio.
Netanjahuova vlada bi nastavila da obavlja dužnost u tehničkom mandatu, tako da funkcionisanje javnih službi ne bi bilo ugroženo. Ipak, takva vlada ne bi imala ovlašćenja za sprovođenje značajnih promjena u politici.
Čak ni novi izbori možda neće dovesti do razrješenja situacije.
Poslednji parlamentarni izbori u Izraelu, održani u novembru 2022. godine, bili su peti izbori u prethodnom periodu od tri i po godine.
( Ne.V. )