Frans 24: Poraz Vučića lišio Rusiju još jednog saveznika u Evropi, "mali Putin" je često hvalio ruskog predsjednika
"Vučić je bio predvidiv partner za Kremlj, budući da je odbijao da podrži evropske sankcije protiv Rusije", rekla je Ana Jović-Lazić, direktorka Centra za evroazijske studije na Univerzitetu u Beogradu
Francuska televizija Frans 24 (France 24) je ocijenila da je poslije nedjeljnih poslaničkih izbora još rano zaključiti da li će Srbija prekinuti dosadašnje veze s Moskvom, mada je izborna pobjeda Studentske liste "nova stranica koju će vjerovatno Kremlj teško okrenuti".
"Poraz koalicije Aleksandra Vučića na parlamentarnim izborima u Srbiji u nedjelju, 25. oktobra, lišio je Rusiju još jednog otvorenog saveznika u Evropi. Sedam mjeseci ranije, u Mađarskoj je okončana era Viktora Orbana, čvrstog pristalice Vladimira Putina unutar Evropske unije (EU)", podsjeća ta televizija.
"Duboko cijenimo doprinos koji je Aleksandar Vučić dao razvoju naših bilateralnih odnosa", rekao je u ponedjeljak portparol Kremlja Dmitrij Peskov, dan nakon pobjede pokreta predvođenog studentima na izborima u Srbiji.
Frans 24 piše da je Vučić - "mali Putin" - često hvalio ruskog predsjednika, čak i poslije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine i opisivao Putina kao "pravog prijatelja" koji mu je 2019. godine uručio Orden Aleksandra Nevskog.
"Vučić je bio predvidiv partner za Kremlj, budući da je odbijao da podrži evropske sankcije protiv Rusije", rekla je Ana Jović-Lazić, direktorka Centra za evroazijske studije na Univerzitetu u Beogradu.
"Vučić u određenoj mjeri preuzeo ulogu mađarskog lidera Viktora Orbana – mada na manje izražen način", rekao je Erik Gordi, stručnjak za Srbiju sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
A Vuk Vuksanović, stručnjak Kings koledža u Londonu za odnose Rusije i Srbije, kazao je da je Srbija tokom vladavine Vučića "služila ruskom rukovodstvu prvenstveno tako što je stvarala sliku o Rusiji koja nije u potpunosti izolovana na evropskoj sceni".
Tako izborni poraz Vučića znači da je samo Slovačka, na čijem je čelu Robert Fico, preostala da zastupa interese Moskva unutar evropske sfere, ocenjuje Frans 24 i dodaje da je Vučić takođe služio ruskim interesima na Balkanu.
Branislav Radeljić, politikolog iz Londona specijalizovan za Srbiju, smatra da je "Rusija iskoristila svoje bliske veze sa srpskim rukovodstvom da bi iritirala Evropsku uniju u regionu i suprotstavila se njenim planovima za veću integraciju Balkana".
Stručnjaci s kojima je razgovarao Frans 24 kažu da je značajan prostor koji je u medijima u Srbiji dat proruskim stavovima, pomogao "popularizaciju narativa koji odgovaraju Kremlju širom regiona".
Radeljić smatra da pad Vučića opovrgava široko rasprostranjeno rusko shvatanje da politička stabilnost u Srbiji zahtijeva vladu naklonjenu Moskvi.
"Ipak, ne treba precjenjivati značaj ovog izbornog neuspjeha za Moskvu", upozorava Ana Jović-Lazić.
Prije svega jer je Kremlj Vučića "doživljavao kao sve nepouzdanijeg partnera", dodao je Radeljić.
Vuk Vuksanović je kazao da Rusi "nikada nisu imali potpuno povjerenje u njega i smatrali su ga oportunistom koji je koristio svoje veze sa Vladimirom Putinom kako bi vršio pritisak na Zapad".
Frans 24 piše da je sam Vučić jednom rekao da bi više volio da ga porede s Josipom Brozom - Titom nego s Putinom, "čime je stavio do znanja da je, baš kao i istorijski jugoslovenski vođa, spreman da igra na sve strane na geopolitičkoj šahovskoj tabli kako bi zaštitio interese svoje zemlje".
On je tako, rekao je Erik Gordi, "dok je Rusiji upućivao simbolične gestove kritikujući evropske sankcije, istovremeno prodavao municiju Ukrajini".
Ana Jović-Lazić. smatra da je eventualni gubitak za Moskvu zbog odlaska Vučića ublažen time što "ruski uticaj u Srbiji nije zavisio isključivo od tog bivšeg lidera", već "značajnu ulogu imaju saradnja dvije države u energetici i podrška Moskve stavovima Srbije u vezi s Kosovom", a uz to u dijelu stanovništva postoji istorijski pozitivan odnos prema Moskvi.
Shodno tome, čak i kada bi nova većina u Skupštini Srbije težila raskidu odnosa sa Moskvom, "naišla bi na ograničenja na koja ne može da utiče", upozorava Erik Gordi.
Na kraju krajeva, "pitanje je da li kandidati koje podržava Studentski pokret zaista žele više Evrope, a manje Rusije za Srbiju", ocijenio je Frans 24.
Erik Gordi smatra da bi pobjednici parlamentarnih izbora "vjerovatno bili presrećni kada ih niko nikada ne bi pitao za mišljenje o tome kakav stav zauzeti prema Rusiji" jer, rekao je on, "oni zaista nemaju želju da se bave tim pitanjem".
Nebojša Vladisavljević, politikolog sa Univerziteta u Beogradu, naveo je da lista koju je istakao Studentski pokret "obuhvata veoma širok ideološki spektar – od proevropskih liberala do konzervativaca koji smatraju da Srbija treba da izgradi još čvršće veze sa Rusijom i Kinom".
Drugim riječima, čim se pokrene rusko pitanje, jedinstvo ovog pokreta – osnovanog radi osude korupcije u Vučićevoj eri – "rizikuje da se brzo raspadne", upozorava Vuk Vuksanović.
Ipak, Nebojša Vladisavljević smatra da bi se ravnoteža na kraju mogla pomjeriti u korist Evrope.
"Taj zaokret neće biti eksplicitan, ali će doći do postepenog udaljavanja od Rusije, jer su ključne vrijednosti na kojima počiva studentski pokret – poput vladavine prava i borbe protiv korupcije, prirodno usklađene sa vrijednostima EU", objasnio je on.
"Ovo je prilika koju bi Evropska unija trebalo da iskoristi", smatra Branislav Radeljić.
Ali će Brisel morati da se potrudi, kako ističe Erik Gordi, jer se "Evropa nije baš proslavila podrškom studentskom pokretu, a evropski zvaničnici su dugo zauzimali veoma pomirljiv stav prema Aleksandru Vučiću".
Tim prije što Rusija ostaje prisutna u pozadini - u ponedjeljak je Dmitrij Peskov iznio oprezan stav, navodeći da je Moskva spremna da učini sve što je u njenoj moći kako bi konstruktivno sarađivala sa novim srpskim vlastima, prenio je Frans 24.
( Beta )