Pavličić: Ustavne i zakonodavne reforme moraju voditi ka profesionalnim institucijama u pravosuđu

Ustavne i zakonodavne reforme u oblasti pravosuđa moraju voditi ka stabilnim, profesionalnim i nezavisnim institucijama, koje će biti jače od funkcija, a pravo od interesa, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.

Ona je, na svečanosti povodom Dana crnogorskog sudstva, kazala da rezultati rada pravosuđa ne smiju zavisiti od pojedinaca, jer to nije odlika države vladavine prava.

Pavličić je rekla da rezultati o kojima danas govori nijesu djelo jedne osobe niti jedne funkcije, već rezultat zajedničkog rada.

„Ustavne i zakonodavne reforme u oblasti pravosuđa moraju voditi ka stabilnim, profesionalnim i nezavisnim pravosudnim institucijama, koje ne daju previše prostora da rezultat zavisi od pojedinca, jer država vladavine prava to nije“, poručila je Pavličić.

Prema njenim riječima, institucije moraju biti jače od funkcija, a pravo jače od interesa.

Pavličić je rekla da napredovanje sudija ne smije za sobom ostavljati prazne sudnice i nezavršene predmete a potreba za popunjavanjem ne smije zatvarati put onima koji su napredovanje zaslužili.

„Svaki sudija mora znati da se njegov rad vrednuje prema znanju, integritetu, rezultatima, odgovornosti i razumijevanju sopstvene uloge u sudskom sistemu“, kazala je Pavličić.

Ona je navela da je popunjenost sudijskih mjesta u cijelom sudskom sistemu konačno u visini od preko 90 odsto, što, kako je dodala, predstavlja najvišu stopu popunjenosti, koja je zabilježena u dužem periodu.

„Iako je procenat popunjenosti sudova najveći u zadnjem periodu, razlozi za zabrinutost i dalje postoje. U sudovima najviše nadležnosti, nedostaje i sudija i stručno savjetničkog kadra“, rekla je Pavličić.

Ona je navela da tokom prvih deset mjeseci ove godine pred sudovima postoji blago povećanje predmeta, kojih je trenutno preko 150 hiljada.

„Među njima je preko 19 hiljada starih predmeta i upravo da je bilo opravdano i nužno donošenje Jedinstvenog nacionalnog programa za rješavanje starih predmeta potvrdjuje da smo za ovaj period riješili preko 11 hiljada starih predmeta, čime je njihov broj smanjen za 58 odsto“, rekla je Pavličić.

Time je, kako je navela, stvorena pretpostavka da se sudski zaostaci postepeno, sistematično i održivo smanjuju.

„Međutim, i dalje je potreban kontinuirani rad na njihovom rješavanju, pri čemu istovremeno treba rješavati i predmete koji se svakodnevno primaju“, dodala je Pavličić.

Ona je kazala da sudije Vrhovnog suda kroz svoje odluke šalju poruku građanima da u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji imaju pravo očekivati istu primjenu prava.

„Zato je ujednačavanje sudske prakse jedna od najvažnijih ustavnih obaveza Vrhovnog suda. Taj cilj nije lak i ne može se ostvariti na kratke staze, ali je svakako dostižan“, navela je Pavličić.

Ona je rekla da je Crna Gora u završnoj fazi pregovora sa EU i da svi znaju da put do članstva vodi i kroz sudnice crnogorskih sudova.

Pavličić je kazala da Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava nije samo jedno od pregovaračkih poglavlja.

„Ono je mjera institucionalne zrelosti države. EU od nas ne traži savršenstvo. Traži dokaz da smo izgradili institucije koje mogu trajno i kontinuirano da funkcionišu po evropskim standardima. Upravo zato reforme moraju biti stabilne“, dodala je Pavličić.

Ona je, govoreći o izazovima, ukazala na nedostatak kadra, neodgovarajući prostorni kapaciteti i dužina trajanja pojedinih vrsta postupaka, naročito u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.

„Govorim o njima, jer odgovornost mora imati i svoju drugu stranu. Ako društvo s pravom od sudstva traži više, država mora obezbijediti uslove da se to više i ostvari“, navela je Pavličić.

Ona je rekla da su im prioriteti jasni „i za svaki od njih preuzimamo odgovornost“.

„Ispunili smo završna mjerila iz Poglavlja 23 i 24 koja su u nadležnosti sudstva, a sada je naša obaveza da te rezultate održimo i učinimo trajnim. Nastavićemo da smanjujemo broj starih predmeta i skraćujemo trajanje sudskih postupaka, ujednačavamo sudsku praksu, da sudske odluke činimo dostupnijim javnosti i da intenzivno radimo na digitalizaciji sudova“, poručila je Pavličić.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je, u video obraćanju, podsjetila da je Skupština Crne Gore prošle sedmice usvojila ustavne izmjene što je, kako je rekla, bio važan korak ka zatvaranju poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima.

Ona je kazala da je Poglavlje 23 dio osnova članstva u EU i često jedan od najtežih djelova procesa pristupanja.

„I upravo tu, vi crnogorske sudije, imate posebnu ulogu da vašu državu dovedete do samog cilja. Jer u srcu EU je vladavina prava, a vladavina prava je mnogo više od evropskog zahtjeva, to je ono što štiti naše slobode“, kazala je Kos.

To, kako je dodala, znači da su svi građani jednaki pred zakonom, da niko nije iznad zakona, kao i da svaki građanin može računati na pravično i nezavisno sudstvo, bez obzira na svoje veze, bogatstvo ili politička uvjerenja.

Kos je rekla da je EU zasnovana na povjerenju da će svaka država članica poštovati njihova zajednička pravila, i da će ih nacionalni sudovi primjenjivati nezavisno i pravično.

„I upravo zbog toga je vaš rad toliko važan. Naročito kada se bližite kraju procesa pristupanja. Vaša zemlja nikada nije bila bliža članstvu u EU. Skoro dvije trećine pregovaračkih poglavlja su sada zatvorena, i radimo na zatvaranju preostalih poglavlja do kraja ove godine“, kazala je Kos.

Ona je dodala predstoji još posla.

„Posebno da reforme sprovedemo u praksi, jačanjem sudijske nezavisnosti i da pokažemo rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“, rekla je Kos.

Prema riječima Kos, Crna Gora danas, uz pomoć sudija, zauzima svoje pravo mjesto u EU zajednici.

„Ali vaš rad je mnogo više od toga da pomognete Crnoj Gori da pređe finalnu liniju članstva u EU. Vi ste ti koji pomažete u oblikovanju toga kakva će zemlja Crna Gora postati, i kakvu će državu buduće generacije naslijediti“, kazala je Kos.

Premijer Milojko Spajić kazao je da su odnosom povjerenja i odgovornosti prema dužnostima koje su nam povjerene, dokazali da sve tri grane vlasti u Crnoj Gori mogu biti nezavisne, a jednako efikasne i uspješne u zajedničkom cilju.

„Samo dio tog zajedničkog uspjeha sadržan je i u Pregovoračkoj poziciji za Poglavlja 23 i 24 koje je Vlada dostavila EU sa ciljem da do kraja godine zatvorimo taj, po mnogim uvjerenjima, najizazovniji dio pregovaračkog procesa“, dodao je Spajić.

Prema njegovim riječima, ono što je prije tri godine izlegalo kao nedostižan ideal, danas je realnost koja je kreirana mukotrpnim radom i konkretnim rezultatima.

Spajić je podsjetio da je Vlada ispunila brojna obećanja u cilju jačanja nezavisnosti sudstva i boljeg materijalnog položaja sudija, što je rezultiralo i izmjenama Ustava i usvajanjem posebnog Zakona o pravima sudija i državnih tužilaca.

„Ovo ne govorim da bih prisvajao zasluge, govorim da znate da se uvijek možete osloniti na nas“, kazao je Spajić.

On je kazao da ne smije izostati ni njihova politička odgovornost.

„Zato smo u parlamentu mijenjali i mijenjamo zakone kako bi implementacija ovih izvora prava bila efikasnija i konkretnija. I na tome nećemo stati jer koliko god da nam je važan cilj članstva u EU, jačanje Crne Gore kao pravne države je misija koja sve nadilazi i nema rok trajanja“, rekao je Spajić.

On je kazao da vjeruje da će sve „što zajedno radimo biti prepoznato i u Briselu ali i kod naših građana“.

„I da će stepen povjerenja u rad sudova rasti a vladavina prava biti vrijednost koji stanuje u vašim sudnicama“, naveo je Spajić.

On je rekao da je siguran da su svi zajedno uradili dovoljno da zatvore dva najteža pregovaračka poglavlja do kraja godine.

„I da smo time omogućili da Crna gora postane 28. članica EU 2028. godine“, zaključio je Spajić.

Predsjednik Sudskog savjeta Dražen Medojević kazao je da je od donošenja Zakonika opštog crnogorskog i brdskog, crnogorsko sudstvo prolazilo kroz brojne izazove, razvijalo u različitim društvenim i državnim uređenjima i prilagođavalo izazovima svakog vremena.

„Danas se ponovo nalazi pred izazovima i na svojevrsnoj istorijskoj prekretnici. Pred nama se javlja pitanje hoćemo li uspjeti da odgovorimo zahtjevima savremenog društva i izgradimo efikasno, moderno i odgovorno sudstvo, koje će predstavljati jedan od ključnih stubova pravne države i cjelokupnog društvenog sistema“, naveo je Medojević.

On je rekao da ne sumnja da crnogorske sudije imaju dovoljno znanja, profesionalne snage i energije da, uz podršku svih društvenih činilaca i primjenu unaprijeđenog normativnog okvira, posebno u procesnom dijelu, doprinesu daljem razvoju sudstva, ali i napretku cijele zajednice.

Prema njegovim riječima, institucija Sudskog savjeta, nezavisno od njegovog personalnog sastava, mora dosljedno ostvarivati svoju ulogu u unapređenju materijalnih, tehničkih, kadrovskih i organizacionih kapaciteta crnogorskog sudstva.

„Njegov rad mora biti usmjeren ka jačanju nezavisnosti sudstva, stvaranju boljih uslova za rad sudija i unapređenju ukupne efikasnosti pravosudnog sistema“, naveo je Medojević.

On je kazao da se pri izboru sudija i nosilaca pravosudnih funkcija mora rukovoditi isključivo stručnim i profesionalnim kvalitetima, integritetom i javnim interesom.

„Naš zajednički cilj mora biti izbor najboljih, uz dosljednu primjenu objektivnih kriterijuma i transparentnih procedura, kako bismo unaprijedili efikasnost sudstva i ojačali povjerenje građana Crne Gore u pravosudni sistem“, kazao je Medojević.

( Mina )