Otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske mogla bi postati dodatni politički uslovi u završnici puta ka EU

Otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske mogla bi postati dodatni politički uslovi u završnici crnogorskog puta ka Evropskoj uniji (EU), ukoliko Parlamentarni odbor EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) prihvati amandmane hrvatske europarlamentarke Sunčane Glavak na Predlog deklaracije i preporuka za 26. sastanak tog tijela.

Predlog amandmana, u koji su "Vijesti" imale uvid, između ostalog, obuhvata obeštećenje zatočenika Morinja, spomen-ploču u tom nekadašnjem logoru, naziv kotorskog bazena, procesuiranje ratnih zločina, potragu za nestalima, imovinske sporove, školski jedrenjak "Jadran" i razgraničenje, ali i promjenu odnosa između bilateralnih pitanja i evropskih integracija.

Naime, amandman 11 Glavak odnosi se na odredbu koja bi trebalo da ih razdvoji.

Osnovni tekst predviđa da se otvorena pitanja sa susjedima rješavaju bilateralno, "odvojeno od procesa evropskih integracija", a hrvatska europoslanica predlaže da se rješavaju "kao sastavni dio procesa evropskih integracija i prije pristupanja". Takođe, konkretan i mjerljiv napredak dodatno povezuje sa uspješnim završetkom pregovora i ratifikacijom Ugovora o pristupanju.

Takođe, u amandmanu 1 naglašava da se "ključna otvorena pitanja koja se odnose na pregovaračka poglavlja i vrijednosti Evropske unije moraju riješiti prije pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, budući da je njihovo rješavanje od posebnog značaja kako za uspješno okončanje pristupnih pregovora, tako i za potvrđivanje Ugovora o pristupanju od strane svih država članica EU".

Tema sjednice koja je počela juče, a završava se danas su i obaveze Crne Gore koje mora ispuniti za zatvaranje poglavlja 23 i 24.

Hrvatska europoslanica traži, da se, amandmanom 6, "naglašava da se napredak u okviru poglavlja 23 mora mjeriti i kroz konkretne rezultate u oblasti krivičnog gonjenja za ratne zločine, prava žrtava, nestalih lica, imovinskih prava, restitucije i pristupa pravdi".

Glavak u amandmanu 20, traži da se doda tačka kojom se "Crna Gora poziva da vrati školski brod 'Jadran'".

"Podsjeća da je, prije raspada Jugoslavije, brod bio stacioniran u hrvatskoj luci Split i da se u Crnoj Gori nalazio iskuljučivo radi remonta kada je 1991. godine izbio rat. Ukazuje na stav Hrvatske da brod pripada Hrvatskoj u skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001. godine, te da ovo pitanje čini dio šireg pitanja raspodjele vojne imovine bivše Jugoslavije, koja podliježe bilateralnim dogovorima između zainteresovanih država nasljednica. Naglašava značaj ispunjavanja relevantnih međunarodnopravnih obaveza", navodi se u obrazloženju.

Glavak, takođe, u amandmanu 14 poziva na "sveobuhvatno rješavanje pitanja obeštećenja hrvatskih državljana koji su bili zatočeni i izloženi zlostavljanju u logoru Morinj, a u amandmanu 17 poziva crnogorske vlasti na punu saradnju u naporima da se rasvijetli sudbina 14 hrvatskih državljana koji su "nestali tokom agresije na Hrvatsku početkom 1990-ih, koja je uključivala okupaciju djelova hrvatske teritorije".

"Naglašava da ovo i dalje predstavlja značajno humanitarno pitanje koje još nije riješeno i da takva saradnja treba da obuhvati, u naročitom, razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih komisija i pristup svim arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u pronalaženju nestalih lica i rasvjetljavanju njihove sudbine", piše u obrazloženju.

Amandman 18 poziva Crnu Goru da procesuira odgovorne za ratne zločine, uključujući "lica koja mogu snositi krivičnu odgovornost po osnovu komandne odgovornosti". U obrazloženju se iznose tvrdnje o dometu dosadašnjih presuda u slučaju Morinj i neispunjenim obavezama njihovog preispitivanja.

Glavak je predložila i da se rezolucija dopuni pitanjem imovinskih sporova hrvatskih porodica. U amandmanu 19, se traži restitucija ili "pravična naknada u visini tržišne vrijednosti, bez diskriminacije" za 51 porodicu iz Tivta uz pozivanje na restituciju zemljišta u Valdanosu 2021. godine.

Amandmanom 21 traži se intenziviranje dijaloga i potvrđivanje nekadašnje međurepubličke kopnene granice ugovorom, uz pozivanje na Badinterovu komisiju.

Glavak je predložila i amandman kojim se izražava zabrinutost zbog hibridnih prijetnji, koje je spominjao premijer Milojko Spajić, ali i zbog dolaska grupe državljana Srbije u Tivat na dan održavanja samita EU-Zapadni Balkan.

Bojović na amandmane reagovao - amandmanom

Poslanik Demorkatske narodne partije (DNP) Vladilsav Bojović je takođe podnio amandman kojim se - kako je navedeno, ukazuje da Hrvatska uslovljava Crnu Goru na njenom evropskom putu bilateralnim pitanjima koja nisu dio utvrđenih obaveza Crne Gore u procesu stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji.

"Naglašava da otvorena pitanja sa susjedima treba rješavati kontinuiranim dijalogom i bilateralno, odvojeno od procesa evropskih integracija, uz puno poštovanje državnog suvereniteta, međunarodnog prava i načela dobrosusjedskih odnosa", piše, između ostalog u predlogu.

( Aljoša Turović )