Savjet za saradnju sa dijasporom: Pokazati stvarnu spremnost za saradnju, a ne samo deklarativnu

Vladin Savjet za saradnju sa dijasporom-iseljenicima poručio je da ne pristaju da budu samo formalnost dok se, kako kažu, o dijaspori odlučuje bez dijaspore.

Oglasili su se saopštenjem koje je, kako se navodi, usvojeno većinom glasova članova Savjeta, povodom "kontinuiranog neuključivanja" predstavnika dijaspore u razmatranje pitanja koja se neposredno tiču njihovih prava i interesa.

Osim medijima, obratili su se i ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru i ministru dijaspore Mirsadu Azemoviću.

"Jučerašnja, 58. sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, na kojoj se raspravljalo o izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, za nas je kap koja je prelila čašu. Na sjednici su učestvovali i predstavnici koji nijesu članovi Odbora, ali ne i predstavnici dijaspore iz Savjeta, iako se raspravljalo o pitanjima koja neposredno utiču na naša prava i interese", piše u saopštenju koje potpisuje predsjednik Savjeta Vildan Ramusović.

Posebno zabrinjava, kako se navodi, što je predsjednik tog odbora istovremeno i član Savjeta.

"Od konstituisanja Savjeta u maju ove godine, uprkos brojnim obraćanjima državnim institucijama, inicijativama i iskazanoj spremnosti na saradnju, nijesmo naišli na stvarnu volju da se naš glas čuje. Jučerašnji događaj nije izolovan slučaj, već nastavak odnosa u kojem se predstavnici dijaspore zaobilaze upravo onda kada bi njihovo učešće trebalo da bude najvažnije".

Podsjećaju da je Vlada osnovala Savjet upravo radi uključivanja dijaspore u kreiranje i sprovođenje politika koje se na nju odnose. "To je jasno definisano Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima, ali i Strategijom saradnje sa dijasporom-iseljenicima za period 2026-2030, koja predviđa aktivno učešće Savjeta u kreiranju prioriteta, davanju mišljenja i praćenju sprovođenja javnih politika."

Ukazuju i da, od ukupno 69 članova Savjeta, njih 37 dolazi iz dijaspore, uključujući 32 izabrana predstavnika i pet istaknutih ličnosti.

"Dakle, većinu Savjeta čine ljudi iz dijaspore, koji svoj angažman obavljaju volonterski, ulažući sopstveno vrijeme, znanje i sredstva, bez finansijske nadoknade. Među nama su brojni stručnjaci i profesionalci koji svojim radom i iskustvom stečenim u drugim državama mogu dati značajan doprinos razmatranju pitanja od interesa za Crnu Goru i njenu dijasporu. Upravo taj potencijal država bi trebalo da prepozna i iskoristi."

Pitali su i čemu onda Savjet "ako nas niko ništa ne pita" i "čemu zakoni i strategije ako ostaju mrtvo slovo na papiru".

"Sve više stičemo utisak da se, umjesto stvarnog uključivanja dijaspore, prednost daje političkim i partijskim interesima, ličnoj promociji i protokolarnim aktivnostima. Ne želimo da budemo dio takvog pristupa, bez obzira na to ko ga sprovodi i kojoj političkoj opciji pripada. Dijaspora Crne Gore nije ničije partijsko vlasništvo, niti sredstvo za ostvarivanje bilo čijih ličnih ambicija. Mi ne tražimo privilegije, funkcije niti pravo da odlučujemo umjesto državnih institucija. Tražimo da nam se omogući da radimo ono zbog čega smo imenovani, da svojim iskustvom, znanjem i neposrednim poznavanjem potreba dijaspore doprinesemo odlukama koje se tiču naših ljudi širom svijeta", dodaje se.

Poručuju da ne pristaju biti "samo još jedna formalno ispunjena obaveza državnih institucija", niti da se osnivanje Savjeta predstavlja kao dokaz uključenosti dijaspore, dok se u stvarnosti njen glas zanemaruje, a odluke koje je se neposredno tiču donose bez njenog učešća.

"Zato pozivamo Vladu Crne Gore, na čelu sa predsjednikom Milojkom Spajićem, i sve ostale nadležne institucije da konačno pokažu stvarnu spremnost za saradnju, a ne samo deklarativnu. Zahtijevamo da se predstavnici Savjeta blagovremeno obavještavaju i uključuju u sjednice, rasprave i druge aktivnosti državnih institucija koje se odnose na dijasporu i njena prava. Ukoliko fizičko prisustvo nije moguće, očekujemo da nam se omogući učešće putem video-linka, kako bi se mišljenje predstavnika Savjeta čulo prije donošenja odluka".

Kazali su da, ako postoji Savjet koji je država sama osnovala, onda mora postojati i ozbiljna namjera da se njegova uloga poštuje.

"Ukoliko naš glas ne bude saslušan u sopstvenoj domovini, pred institucijama Crne Gore, a prije svega pred Vladom koja je ovaj Savjet i osnovala, bićemo primorani da se obratimo relevantnim evropskim institucijama i međunarodnim adresama. Ovim putem o našem položaju i zabrinutosti upoznajemo i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori."

Rekli su i da ne žele da pitanja odnosa države prema sopstvenoj dijaspori otvaraju izvan Crne Gore, ali da neće ni prihvatiti da "naše inicijative, znanje i legitimna očekivanja ostanu trajno ignorisani."

"Naš cilj nije sukob sa institucijama, već njihovo odgovorno postupanje i poštovanje uloge koju su nam same povjerile. U suprotnom, s pravom ćemo preispitati smisao našeg daljeg učešća u tijelu čije se postojanje koristi za ispunjavanje forme, dok se njegova suštinska uloga zanemaruje. Nećemo svojim imenima davati legitimitet postupcima koji zanemaruju interese ljudi koje predstavljamo. Dijaspora ne traži ništa više od onoga što joj pripada. Poštovanje, ravnopravan dijalog i mogućnost da se njen glas čuje kada se odlučuje o njenoj budućnosti. O dijaspori se ne može ozbiljno odlučivati bez dijaspore", piše u saopštenju.

( B.H. )