Jovović: "Alpac Capital" pokušava da pretvori "Vijesti" u "neutralne" megafone vlasti
"Ako je novac samo Vučićev, lažni evropski medijski oreol za diktatore ovdje čeka sudar s propisima, a ni naručiocu, čini se, ovih dana nije najbolje. Ako je novčanik i s Bliskog istoka, uz poslove u Srbiji, planove u Crnoj Gori i prijatelje u njenom vrhu, možda ćemo morati napraviti 'ljepše i starije' Vijesti - da bi 'evropsku' idilu imao ko da pokvari", poručio je Jovović
Crna Gora bi u Evropsku uniju (EU) mogla ući oslobođena "Vijesti" - svojih najuticajnijih i najkredibilnijih novina, portala i televizije. "Alpac Capital" pokušava da ih, u interesu Aleksandra Vučića, a možda i u interesu nekoga iz crnogorskog vrha, od kritičara moćnika pretvoriti u „neutralne“ megafone vlasti.
To je na konferenciji "Crna Gora u susret prelomnoj 2027. - o crnogorskom, evropskom i onome ispod površine" rekao glavni i odgovorni urednik "Vijesti" Mihailo Jovović.
Događaj, koji je održan juče u Zagrebu, organizovao je politikolog i politički konsultant Aleksandar Musić.
Kako se navodi u saopštenju za medije, govoreći o nezdravom stanju medijske scene i pritisku medijskog kapitala koji se dovodi u vezu s nedavno palim režimom u Srbiji, Jovović je rekao da je u pitanju recept već isproban u Beogradu.
"Ako je novac samo Vučićev, lažni evropski medijski oreol za diktatore ovdje čeka sudar s propisima, a ni naručiocu, čini se, ovih dana nije najbolje. Ako je novčanik i s Bliskog istoka, uz poslove u Srbiji, planove u Crnoj Gori i prijatelje u njenom vrhu, možda ćemo morati napraviti 'ljepše i starije' Vijesti - da bi 'evropsku' idilu imao ko da pokvari", poručio je Jovović.
Događaj je, kako se navodi, okupio hrvatske zvaničnike i diplomate, crnogorske diplomate, američke, britanske i diplomate država članica EU, novinare i zaposlene u medijima, članove crnogorske zajednice u Hrvatskoj, članove zajednice bokeljskih Hrvata i prijatelje Crne Gore i Hrvatske.
"Snažna evropska naklonost Crnoj Gori i većinska opredijeljenost crnogorskih građana za Evropu povoljni su elementi, opasnosti pak leže u etnofederalizaciji, nezdravim medijskim uticajima i rulet-ekonomskoj politici, te nekim dojučerašnjim filijalama Vučić-Brnabić režima u Crnoj Gori koje nisu nestale zajedno s režimom, nego naprotiv – u vlasti su Crne Gore i snažnije no ikad", piše u saopštenju.
Musić: Sve se svodi na izbor - zdrava budućnost ili okovi prošlosti
Domaćin i organizator Aleksandar Musić kazao je kako je u ovako delikatnom trenutku u vremenu u pogledu odnosa dvaju država osjetio dužnost okupiti relevantne aktere i iskreno raspravljati o gorućim pitanjima.
Navodi se da je u svom uvodnom izlaganju Musić jasno dao do znanja da iznosi svoju ličnu procjenu, kao i da je mapirao povoljne i nepovoljne elemente u Crnoj Gori, te razloge zašto 2027. smatra prelomnom godinom za Crnu Goru.
"Crna Gora i Hrvatska za mene su bratske države. Crna Gora se pristupanjem EU vraća Evropi, vraća se - kući. Crnogorski građani nemaju nikakve dileme da im je mjesto u Evropi. Istovremeno, nažalost, djelovi vladajuće strukture u Crnoj Gori nerijetko koriste poklonjenu evropsku naklonost i evropski štit da bi tolerisali (a neki čak i sprovodili) protivevropske politike u samoj državi - etnofederalizaciju, nezdravi medijski uticaj, rulet-ekonomiju. Evropsko se, to mora svima biti jasno, ne smije koristiti za unutrašnju legalizaciju duboko protivevropskog. Godina 2027. donosi velike odgovore za budućnost Crne Gore – hoće li se riješiti otvorena pitanja s Hrvatskom, te tako osjetno približiti željenom cilju ulaska u članstvu 2028, hoće li rezultati izbora širom EU ubrzati, usporiti li zaustaviti crnogorski evropski put, hoće li se nakon crnogorskih izbora 2027. zaustaviti ili metastazirati procesi etnofederalizacije i rulet-ekonomije i dočekuje li Crna Gora sljedeće decenije kao slobodna evropska država ili unutrašnjim okovima ugušena labava plemenska zajednica. Da sumiram - na kraju dana sve će se svesti na izbor: Crna Gora i Evropa ili Pavle Đurišić i Ratko Mladić - zdrava budućnost ili okovi prošlosti“, poručio je Musić.
Babić Galić: Neki su Crnoj Gori izgubili ne tri, nego 33 godine pogrešnim politikama.
Na pitanje je li vladajuća struktura u Crnoj Gori izgubila tri godine otežući od kraja 2023. s rješavanjem otvorenih pitanja, savjetnica hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Vanda Babić Galić odgovorila je da su neki Crnoj Gori izgubili ne tri, nego 33 godine pogrešnim politikama.
"Za Hrvatsku je to bilo vrijeme strpljenja, a za Crnu Goru vrijeme izgubljenih prilika. Pokušaj zaobilaženja Hrvatske u pristupanju EU nije uspio i neće uspjeti. Rješavanje vrjednosnih pitanja s Hrvatskom preduslov je za crnogorski ulazak u EU, no i nešto što bi bilo ljekovito za Crnu Goru, jasno je civilizacijsko svrstavajući u Evropu. Odbacujem insinuacije o tome da neko nekoga blokira – naši timovi na terenu danonoćno rade pomažući i olakšavajući crnogorskoj strani u svim potrebnim elementima pristupnog procesa. Hrvatska je Crnoj Gori prijatelj i saveznik. Ne treba zaboraviti da smo svim snagama lobirali za ulazak Crnu Gore u NATO i to je realizovano. Na Crnoj Gori sada je smognuti snage, dovršiti ovaj evropski proces i odmaknuti se od onih politika koje su je sramotile i unesrećile u nedavnoj prošlosti. Jasno mi je da neki u vladajućoj strukturi Hrvatsku napadaju zbog svoje četničkih poriva, a neki poput Jakova Milatovića takvim pokušajima u očaju love pokoji politički bod, no - uzalud", ocijenila je Babić Galić.
Uljarević: Evropski uspjeh nerijetko se pokušava ostvariti neevropskim metodama
Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je da Crna Gora ima istorijsku šansu da postane prva sljedeća članica EU, ali da rizikuje da evropski put svede na trku s rokovima, umjesto na istinsku demokratizaciju društva.
"Pregovaračka poglavlja zatvaraju se ubrzano, dok se politički obrasci ne mijenjaju. Paradoks je da se evropski uspjeh nerijetko pokušava ostvariti neevropskim metodama. Zato 2027. treba biti test sazrijevanja društva i vrjednosnog uticaja procesa evropskih integracija. U toj jednačini odnosi s Hrvatskom imaju posebnu težinu. Hrvatska ima legitimno pravo insistirati na rješavanju otvorenih pitanja, posebno ratnih zločina i prava žrtava, ali i odgovornost biti konstruktivan evropski partner. Crnogorske vlasti moraju pokazati više odgovornosti, a hrvatska strana razumijevanje za složenost pojedinih sporova. Uprkos blizini, naša društva se nedovoljno poznaju i često robuju predrasudama. Zato su obrazovanje, kulturna razmjena, povoljniji uslovi studiranja i investicije važni za dugoročno povjerenje. Ne smijemo ostati zarobljenici prošlosti, već odgovorno rješavati sporove i povezivati građanske i proevropske aktere radi zajedničke budućnosti", ukazala je Uljarević.
Resler: Pristupiti Evropi znači shvatiti, prihvatiti i živjeti prema određenim pravilima
Na pitanje o tome što su to danas evropske, desnocentrističke, demohrišćanske vrijednosti u kontekstu Crne Gore, šef delegacije Hrvatske demokratke zajednice (HDZ) u Evropskom parlamentu Karlo Resler rekao je da je Evropa civilizacija i zajednica vrijednosti, a da pristupiti Evropi znači shvatiti, prihvatiti i živjeti prema određenim pravilima.
"Sloboda pojedinca, vladavina prava, hrišćanska baština, kolektivna odbrana našeg kontinenta, poštovanje sudskih presuda i osuda pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i zla - nešto je o čemu se ne raspravlja. S takvim stvarima nema kompromisa. To ne vrijedi samo za javne telegrame saučešća porodicama ratnih zločinaca, nego i za prećutkivanje relativizaciju istih. To je stvar osnovne civilizacijske higijene. U crnogorskom je interesu raščistiti do kraja s ovakvim stvarima, a Hrvatska će uvijek biti tu kao saveznik evropskoj Crnoj Gori i svim njenim građanima", naveo je Resler.
( B.R. )