Estonija suzbila fentanil, a onda su stigle nove opasne droge

Hapkomah je početkom 2025. već dobro poznavao razornu moć sintetičkih opioida. Bilo je prošlo gotovo 15 godina otkako je prvi put uzeo fentanil, a za nove supstance koje je tada nalazio na estonskim ulicama rekao je da su ga prvi put ozbiljno uplašile.

Prema njegovim porukama i razgovorima sa novinarom “Njujork tajmsa” Azamom Ahmedom, nakon uzimanja novih supstanci gotovo trenutno je gubio svijest. Vene su mu bile oštećene, a apstinencijske krize su nastupale toliko brzo da se budio usred noći tražeći novu dozu.

Tokom februara i marta, tvrdio je, hitnu pomoć je pozvao 24 puta. Imao je grčeve i probleme s disanjem, a u porukama novinaru govorio je o očajanju i gubitku nade.

Ali jedna stvar ga je posebno uznemiravala: više nije pouzdano znao šta ubrizgava. Laboratorijski nalazi pokazuju da taj problem nije bio samo njegov.

Kako je 26. oktobra objavio estonski javni servis ERR, istraživači u gradu Kohtla-Jerve upoređivali su ono što ljudi koji ubrizgavaju drogu misle da su uzeli sa onim što je zaista pronađeno u njihovom organizmu. Istraživanje je predvodila Katri Abel-Olo iz estonskog Nacionalnog instituta za razvoj zdravlja.

Od 112 osoba koje su dale uzorak urina, kod 22 je pronađen ciklorfin, novi sintetički opioid. Pronađen je kod polovine onih koji su prijavili da su koristili fentanil, nitazene ili uličnu supstancu ‘kange’, kao i kod nekih koji su prijavili druge supstance.

Abel-Olo je upozorila da se tržište sintetičkih opioida mijenja izuzetno brzo i da korisnici često nastavljaju da kupuju drogu pod starim nazivima, iako se njen hemijski sastav u međuvremenu promijenio. Zbog toga nerijetko ne znaju koju supstancu zapravo unose u organizam. Takva neizvjesnost povećava rizik od predoziranja, jer korisnici ne znaju stvarnu jačinu supstance koju uzimaju.

Hapkomah je gotovo cijelu evoluciju tog tržišta osjetio na sopstvenoj koži.

Blog o sopstvenom propadanju

Hapkomah nije njegovo pravo ime. Pseudonim grafički oponaša ćiriličnu riječ “НАРКОМАН”.

Njegovu životnu priču istražio je Ahmed, koji je mjesecima razgovarao s njim i provjeravao ključne detalje kod njegovih prijatelja, stručnjaka i ljudi koji su ga liječili.

Hapkomah je ispričao da je odrastao u porodici koja ga je voljela. Kao tinejdžer je eksperimentisao sa različitim drogama, a 2010. prvi put je uzeo fentanil. Govorio je da je nakon prvog uzimanja imao osjećaj da ga je ta droga “popravila” i da je taj trenutak sve promijenio.

Fentanil je ubrzo potisnuo druge droge koje je koristio.

Estonac je 2014. godine, duboko u zavisnosti, pokrenuo anonimni blog na kojem je pisao o apstinencijskim krizama, zdravstvenim posljedicama droge i životu ljudi na marginama estonskog društva.

Njegove zapise su počele da čitaju desetine hiljada ljudi. Dvije godine kasnije objavljena je knjiga “Kako sam postao HAPKOMAH”, koja je postala bestseler, a kasnije je prema njoj postavljena i pozorišna predstava.

Postao je prepoznatljiv javni glas o problemu zavisnosti, iako je njegov pravi identitet ostao skriven.

Poslije pet mjeseci liječenja u bolnici u Viljandiju prestao je da koristi opioide i planirao da nastavi školovanje. Međutim, početkom 2021, prema njegovom svjedočenju “Njujork tajmsu”, ponovo je počeo da koristi drogu.

U međuvremenu se promijenilo i ono što se prodavalo na estonskim ulicama.

Estonija suzbila fentanil, ali ne i potražnju

Estonija se sa fentanilom suočila početkom dvijehiljaditih. Već 2001. fentanil je zamijenio heroin kao glavni opioid na estonskom ilegalnom tržištu, više od decenije prije naglog širenja ilegalno proizvedenog fentanila u Sjedinjenim Američkim Državama.

Fentanil je godinama bio dominantan opioid na estonskom ilegalnom tržištu, uz veliki broj smrtnih slučajeva od predoziranja. Poslije višegodišnjih policijskih akcija, uključujući hapšenja velikih trgovaca i razbijanje distributivnih mreža, njegova dostupnost je znatno smanjena.

Kako je u avgustu izvijestio njemački javni servis ARD, broj smrti izazvanih drogama do 2018. smanjen je za više od 50 odsto.

Tržište sintetičkih opioida mijenja se izuzetno brzo i korisnici često nastavljaju da kupuju drogu pod starim nazivima, iako se njen hemijski sastav u međuvremenu promijenio. Zbog toga nerijetko ne znaju koju supstancu zapravo unose u organizam

Rait Pikaro iz kriminalističke policije u Talinu rekao je ARD-u da su vlasti tada vjerovale da su krizu uspjele da savladaju.

Međutim, smanjena dostupnost fentanila nije značila i nestanak potražnje za opioidima. Na ilegalnom tržištu počeli su da se šire nitazeni, grupa sintetičkih opioida među kojima ima supstanci izuzetno snažnog dejstva.

Prema podacima Agencije Evropske unije za droge (EUDA), broj smrti izazvanih drogama u Estoniji porastao je sa 82 u 2022. na 119 u 2023. godini.

Nitazeni, prvenstveno metonitazen i protonitazen, bili su povezani sa 52 odsto smrti u 2023. Stopa od 135 smrtnih slučajeva na milion stanovnika uzrasta od 15 do 64 godine bila je šest puta veća od prosjeka Evropske unije.

Tokom 2024. registrovano je 97 smrti izazvanih drogama, a nitazeni su bili povezani sa 43 slučaja. Njihovo prisustvo ne znači da su u svakom slučaju bili jedini uzrok smrti, jer su kod fatalnih trovanja često prisutne različite supstance.

Hapkomah je za “Njujork tajms” ispričao da su nove droge djelovale kraće, dok su apstinencijske krize nastupale brže i bile teže.

Prema njegovim riječima, među korisnicima se čak moglo čuti da im nedostaje fentanil.

Za razliku od heroina, čija proizvodnja zavisi od opijumskog maka, sintetički opioidi se proizvode hemijskim postupcima, a njihov sastav može da se mijenja. To omogućava pojavu novih supstanci koje se razlikuju od već zabranjenih, dok policija, laboratorije i zdravstvene službe pokušavaju da ih prepoznaju i procijene njihove rizike.

Mart Kalvet iz estonske organizacije Lunest, koja se bavi položajem ljudi koji koriste drogu, ocijenio je za ARD da je Estonija posljednjih godina postala svojevrsno probno tržište za nove sintetičke opioide.

Prema njegovim riječima, poseban problem je to što različite droge mogu izgledati isto, pa korisnici često ne mogu znati koje se supstance u njima nalaze.

Nije znao šta uzima

Početkom 2025. Hapkomahovo stanje se dramatično pogoršalo. U porukama novinaru Azamu Ahmedu govorio je o očajanju i gubitku nade, a u jednom trenutku pomenuo je i samoubistvo.

Poseban problem bio je to što nije mogao pouzdano da utvrdi koje supstance koristi. Uz pomoć Marta Kalveta pokušavao je da sazna šta se pojavilo na ilegalnom tržištu.

Prema preliminarnim podacima za 2025. iz Talina, laboratorijske analize korišćenih špriceva pokazale su i prisustvo veterinarskih sedativa. Medetomidin je pronađen u osam odsto analiziranih špriceva, a ksilazin u dva odsto.

Te supstance nijesu opioidi, ali njihovo prisustvo u opioidnim mješavinama može da izazove dodatne komplikacije i oteža liječenje trovanja.

Hapkomah je smatrao da standardni programi liječenja nijesu dovoljno prilagođeni novim drogama. Obraćao se ustanovama za liječenje zavisnosti, ali, kako je rekao Ahmedu, nije dobio tretman kakav je tražio.

Na kraju je odlučio da sam pokuša da prestane da koristi drogu, oslanjajući se na informacije pronađene na internetu i kombinaciju više ljekova. Takav pokušaj bez odgovarajućeg medicinskog nadzora nosi ozbiljne rizike.

Nakon toga prestao je da se javlja.

Poslije nitazena – orfini

Dok je Hapkomah pokušavao da izađe iz zavisnosti, na tržištu su se pojavljivali novi sintetički opioidi iz grupe poznate kao orfini. Među njima su ciklorfin i spiroklorfin.

Prema Evropskom izvještaju o drogama za 2026. godinu, ciklorfin je registrovan u 11 evropskih zemalja, a spiroklorfin u šest.

Između juna 2024. i januara 2026. pet članica Evropske unije prijavilo je 18 smrtnih slučajeva u kojima je potvrđena izloženost orfinima, uglavnom ciklorfinu, kao i pet akutnih trovanja bez smrtnog ishoda.

Nije utvrđeno da su te supstance u svakom od tih slučajeva bile jedini uzrok smrti.

EUDA navodi da su naučna saznanja o dejstvu orfina još ograničena, ali da njihova strukturna sličnost sa brorfinom, snažnim opioidom, ukazuje na rizik od opasnog usporavanja disanja.

Istraživanje iz Kohtla-Jervea pokazalo je da je ciklorfin već prisutan među ljudima koji koriste drogu i da dio njih nije znao da ga je uzeo.

Takve promjene dodatno otežavaju rad policije, laboratorija i zdravstvenih ustanova, jer se nove supstance mogu pojaviti prije nego što institucije raspolažu s dovoljno podataka o njihovom sastavu i dejstvu.

Nakon što je Hapkomah prestao da odgovara na poruke, Ahmed je mjesecima pokušavao da sazna šta mu se dogodilo. Kontaktirao je s Martom Kalvetom i drugim ljudima koji su ga poznavali, ali niko nije znao gdje se nalazi.

Nekoliko nedjelja prije objavljivanja reportaže Hapkomah mu se konačno javio.

Rekao je da je dobro, da i dalje ne koristi drogu i da se drži podalje od telefona i starog načina života. Kazao je i da je upravo obilježio godinu dana apstinencije.

( A.Š. )