Nenezić: Vučićev izborni poraz ne znači kraj njegovog uticaja u Crnoj Gori

Izborni poraz Aleksandra Vučića ne znači automatski i nestanak njegovog političkog uticaja u Crnoj Gori, ocijenila je viša saradnica u Institutu za napredne studije Ana Nenezić, ističući da promjena vlasti u Beogradu ne bi smjela da se svede na zamjenu privilegovanih političkih partnera u Podgorici.

Nenezić je u intervjuu agenciji MINA kazala da izborni rezultat u Srbiji predstavlja značajnu političku promjenu koja prevazilazi unutrašnje prilike te države i otvara prostor za redefinisanje odnosa moći u regionu.

„Pobjeda Studentske liste, koja je osvojila apsolutnu parlamentarnu većinu, otvorila je prostor za smjenu političke strukture koja je dominirala Srbijom gotovo četrnaest godina, ali i za redefinisanje odnosa političke moći u regionu“, navela je Nenezić.

Prema njenim riječima, za Crnu Goru ta promjena ima dvije važne dimenzije – mogućnost normalizacije bilateralnih odnosa sa Srbijom i promjenu političkih odnosa unutar države.

„Prethodnih godina bliskost sa (Aleksandrom) Vučićem pojedinim crnogorskim političkim akterima predstavljala je izvor političke podrške, vidljivosti i regionalnog legitimiteta. Njegovim gubitkom vlasti mijenjaju se okolnosti u kojima su ti odnosi funkcionisali“, navela je Nenezić.

Ona je, ipak, upozorila da izborni poraz Vučića ne znači automatski nestanak njegovog političkog uticaja u Crnoj Gori, jer će, kako smatra, pokušaji očuvanja postojećih mehanizama uticaja zasigurno postojati.

Nenezić smatra da postoji značajan prostor za promjenu dosadašnjeg modela odnosa Podgorice i Beograda, ali da će stvarni domet te promjene zavisiti od konkretne politike buduće vlasti u Srbiji.

„Zavisiće i od sposobnosti crnogorskih institucija i političkih aktera da odnose sa Beogradom postave na drugačijim osnovama, oslobođene privilegovanih partijskih veza i političke zavisnosti“, dodala je Nenezić.

Ona je ukazala da odnosi dvije države tokom Vučićeve vladavine nijesu bili opterećeni samo političkim razlikama, već i, kako je ocijenila, direktnim miješanjem u unutrašnje procese u Crnoj Gori.

To se, prema riječima Nenezić, ogledalo kroz odnose zvaničnog Beograda sa pojedinim crnogorskim partijama, finansiranje medija i drugih organizacija, kao i političke i medijske kampanje povezane sa izbornim procesima.

Ona smatra da bi već samo uspostavljanje jasnog otklona od takvog modela djelovanja predstavljalo značajan napredak.

„Nije neophodno da dvije države imaju identične nacionalne ili spoljnopolitičke interese, već da međusobno uvažavaju pravo da te interese samostalno definišu“, istakla je Nenezić.

Ona je ocijenila da prve poruke pojedinih predstavnika Studentske liste o poštovanju suvereniteta Crne Gore i preispitivanju budžetskih transfera prema organizacijama izvan Srbije predstavljaju ohrabrujući signal, ali je naglasila da to još nijesu usvojene politike buduće vlade.

Kako je kazala, tek nakon formiranja Vlade i prvih konkretnih odluka moći će se pouzdanije procijeniti da li je riječ o trajnoj promjeni pristupa Beograda prema regionu.

Nenezić je naglasila da promjena odnosa ne bi trebalo da znači samo uspostavljanje novih političkih savezništava.

„Ako bi nova vlast u Beogradu ranije privilegovane političke partnere u Crnoj Gori zamijenila nekim drugim, politički bližim akterima, ne bismo dobili suštinsku promjenu, već nastavak istog modela sa drugačijim učesnicima“, rekla je ona.

Za Crnu Goru je, smatra Nenezić, najvažnije da odnosi sa Srbijom prestanu da zavise od ličnih i partijskih savezništava i postanu odnosi dvije ravnopravne države, zasnovani na institucionalnoj saradnji i međusobnom poštovanju suvereniteta.

Govoreći o identitetskim temama i položaju srpske zajednice u Crnoj Gori, Nenezić je ocijenila da promjena vlasti u Srbiji neće automatski ukloniti ta pitanja iz političkih odnosa dvije države, kao i da nije realno očekivati da će nova vlast odustati od interesovanja za položaj srpske zajednice u Crnoj Gori.

Ona smatra legitimnim interesovanje Srbije za kulturna, obrazovna i druga prava Srba u Crnoj Gori, ali ističe da mora postojati jasna granica između podrške ostvarivanju legitimnih prava i pokušaja uticaja na političke odluke druge države.

„Pitanja službenog jezika, državljanstva i drugih ustavnih rješenja u isključivoj su nadležnosti institucija Crne Gore, koje o njima odlučuju u skladu sa Ustavom i međunarodnim obavezama“, rekla je Nenezić, ističući da bi takav pristup predstavljao važan otklon od političke prakse u kojoj su se pojedina identitetska pitanja koristila kao instrument pritiska ili unutrašnje političke mobilizacije.

Kao prve konkretne pokazatelje promjene odnosa Beograda prema Crnoj Gori, Nenezić je navela prestanak javnog favorizovanja određenih crnogorskih političkih partija, transparentnost državnog finansiranja organizacija i medija, izostanak koordinisanih političkih i medijskih kampanja usmjerenih na unutrašnje procese u Crnoj Gori, kao i spremnost da se otvorena pitanja rješavaju neposrednom komunikacijom nadležnih institucija.

Posebno važan test će, smatra Nenezić, biti izbori u Crnoj Gori naredne godine.

„Ukoliko izostanu ranije sporne prakse i pokušaji političkog uticaja iz Beograda, to će predstavljati mnogo uvjerljiviji dokaz promjene od bilo koje deklarativne poruke o prijateljstvu i dobrosusjedskim odnosima“, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, pravi pokazatelj promjene neće biti to da li se Beograd i Podgorica slažu o svim pitanjima, već kako će se ponašati kada se njihovi stavovi i interesi razlikuju.

Komentarišući reakcije crnogorskih zvaničnika na izborni rezultat u Srbiji, Nenezić je ocijenila da rasprave o tome ko je prethodnih godina bio bliži Vučiću više govore o potrebi domaćih partija da se prilagode promijenjenim okolnostima nego o suštinskim političkim promjenama i da je usmjerena više na dnevno političke rasprave unutar Crne Gore, sa direktnim porukama svojim biračkim bazama.

Ona je ocijenila da je mnogo važnije utvrditi kakve su konkretne posljedice odnosi crnogorskih političkih aktera sa Vučićem i SNS-om imali po javni interes Crne Gore.

„Da li je bilo nedozvoljenog političkog uticaja, netransparentnog finansiranja, institucionalnog favorizovanja određenih aktera ili pokušaja uticaja na izborne procese? To su pitanja koja zaslužuju odgovore zasnovane na dokazima, a ne međusobna politička optuživanja“, poručila je Nenezić.

Ona je kazala da su upravo zato najave pojedinih predstavnika Studentske liste o preispitivanju budžetskih transfera organizacijama u Crnoj Gori posebno značajne i da bi mogle pomoći da se utvrdi u kojoj su mjeri državni resursi Srbije korišćeni za aktivnosti sa političkim posljedicama u Crnoj Gori i kakvu su ulogu u tome imali različiti politički akteri.

Osvrćući se na moguće posljedice promjene vlasti u Srbiji po crnogorske političke partije koje su godinama održavale bliske odnose sa Vučićem, Nenezić je ocijenila da promjena vlasti u Srbiji može imati značajan uticaj na političke odnose u Crnoj Gori, ali taj uticaj ne treba posmatrati isključivo kroz mogućnost neposrednog djelovanja buduće srpske vlade.

Kako je navela, tokom prethodnih godina politička bliskost sa Vučićem pojedinim crnogorskim partijama predstavljala je izvor političke moći.

„Međutim, bilo bi pogrešno očekivati da će partije koje su imale bliske odnose sa Vučićem automatski izgubiti političku snagu ili biračku podršku. Njihove pozicije prvenstveno zavise od domaćih političkih okolnosti, organizacionih kapaciteta, odnosa unutar vladajuće većine i sposobnosti da odgovore na očekivanja sopstvenih birača“, istakla je Nenezić.

Ona je rekla da bi promjena političkog konteksta u Srbiji mogla bi uticati na način na koji će te partije definisati svoje političke strategije.

„Dio njih mogao bi nastojati da uspostavi odnose sa novom vlašću u Srbiji, dok bi drugi mogli zadržati političku bliskost sa Vučićem i SNS-om, posebno imajući u vidu da je njegova lista osvojila gotovo 40 odsto glasova i da ostaje značajan politički akter“, ocijenila je Nenezić.

Ona je kazala da će predstojeći parlamentarni izbori u Crnoj Gori biti važan test tih odnosa.

Ukoliko dođe do slabljenja ranijih kanala političke i medijske podrške, pojedine partije bi, prema riječima Nenezić, mogle biti primorane da u većoj mjeri zanivaju svoje strategije na domaćim političkim resursima i rezultatima.

Nenezić je dodal da bi bilo pretjerano očekivati neposredne promjene u biračkom raspoloženju samo zbog ishoda izbora u Srbiji, navodeći da da političke preferencije građana Crne Gore oblikuju brojni unutrašnji faktori, uključujući ekonomske prilike, kvalitet upravljanja, identitetska pitanja i odnose među partijama.

„Najvažnija posljedica promjene vlasti u Srbiji mogla bi biti promjena odnosa političke moći unutar Crne Gore, a ne nužno neposredna promjena izborne podrške pojedinim partijama“, ocijenila je Nenezić.

Nenezić je ocijenila da je jedno od najvažnijih pitanja za procjenu stvarnog dometa političke promjene u Srbiji utvrđivanje u kojoj su mjeri politička i medijska podrška pojedinim akterima u Crnoj Gori zavisile od državnih resursa i institucija Srbije, a koliko od partijskih, poslovnih i drugih neformalnih mreža.

Kako je navela, ukoliko je dio političke i medijske podrške bio neposredno povezan sa državnim resursima, promjena vlasti može otvoriti prostor za njeno preispitivanje odnosno gašenje.

„Međutim, ako su određeni odnosi zasnovani na privatnim finansijskim interesima, partijskim vezama ili neformalnim mrežama, oni mogu opstati i nakon Vučićevog gubitka vlasti“, navela je Nenezić.

Upravo zato bi, dodaje, bilo naivno očekivati da će promjena vlasti u Beogradu automatski značiti i prestanak svih oblika političkog uticaja u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima, posebnu pažnju trebalo bi posvetiti digitalnom prostoru, kao jednom od dominantnih oblika stranog miješanja, kroz koordinisane informacione kampanje, mreže naloga na društvenim platformama, prikriveno političko oglašavanje i druge oblike manipulacije javnim mnjenjem.

„Da bi mogli direktno utvrditi obim i domet uticaja ovih kampanja ka Crnoj Gori, kojima smo direktno svjedočili, dominantno nakon smjene vlasti 2020. godine, potrebno je utvrditi ko stoji iza određenih aktivnosti, kako se finansiraju, da li su koordinisane i postoji li namjera da se prikrivenim ili nedozvoljenim sredstvima utiče na političke procese. Zato će izbori naredne godine biti važan test, ne samo za novu vlast Srbije, već i za institucije Crne Gore“, rekla je Nenezić.

Ona je ocijenila da bi promjena vlasti u Srbiji mogla podstaći pojedine crnogorske političke partije da preispitaju dosadašnje saveze i strategije, posebno ukoliko su njihovi odnosi sa Vučićem bili zasnovani na pristupu političkim resursima i centrima odlučivanja.

Nenezić je kazala da se za partije koje su godinama održavale bliske odnose sa Vučićem otvara pitanje da li je ta saradnja počivala prvenstveno na ideološkoj i političkoj bliskosti ili na konkretnim političkim interesima.

„U prvom slučaju možemo očekivati veći stepen kontinuiteta odnosa sa SNS-om i nakon izbornog poraza. U drugom slučaju vjerovatnije je prilagođavanje novim okolnostima i pokušaj uspostavljanja odnosa sa budućom vlašću Srbije“, navela je Nenezić.

Ona je, međutim, upozorila da se ne smije zanemariti unutrašnja politička logika crnogorskih partija, kao ni činjenica da dio njih podršku birača zasniva na dugogodišnjim identitetskim i ideološkim opredjeljenjima, koja neće nestati promjenom vlasti u Beogradu.

„Zbog toga bi bilo pogrešno pretpostaviti da će izborni poraz Vučića automatski dovesti do slabljenja svih partija koje su sa njim bile politički bliske“, rekla je Nenezić.

Ona smatra da bi promjena vlasti u Srbiji mogla uticati i na širi način političkog pozicioniranja u Crnoj Gori, posebno ukoliko Beograd prestane da favorizuje pojedine političke aktere i učestvuje u unutrašnjim političkim polemikama.

„Ukoliko Beograd prestane da favorizuje pojedine političke aktere i da učestvuje u unutrašnjim političkim polemikama, crnogorske partije mogle bi se naći u okolnostima u kojima će u većoj mjeri morati da odgovaraju na pitanja kvaliteta upravljanja, ekonomskih rezultata i javnih politika“, navela je Nenezić.

Ona je kazala da promjena vlasti u Beogradu neće automatski ukloniti identitetsku polarizaciju u Crnoj Gori, jer ona ima duboke unutrašnje političke i društvene uzroke.

Nenezić ne isključuje mogućnost da pojedine partije nastave da odnose sa Srbijom koriste kao sredstvo mobilizacije birača, bez obzira na to ko bude na vlasti u Beogradu.

Ona je zaključila da bi najvažnija posljedica promjene vlasti u Srbiji mogla biti promjena odnosa političke moći unutar Crne Gore, ali da suštinski napredak neće biti moguć ukoliko se samo zamijene ranije privilegovani politički partneri novim akterima.

( MINA )