Umro Mišo Hrnjak, legendarni basista grupe Azra
Posljednje godine života proveo je u Engleskoj i Kanadi, gdje su mu se preselila djeca, a hrvatski mediji pišu da je dugo bio veoma lošeg zdravlja
Mišo Hrnjak (76), legendarni basista originalne postave grupe Azra, umro je poslije duge i teške bolesti, potvrdio je bubnjar prve postave grupe Boris Lajner, prenijeli su hrvatski mediji neposredno pred ponoć između subote i nedjelje.
Hrnjak je postao dio tročlane Azre u drugoj polovini 1979. godine, nakon što je vođa i jedini autor grupe Branimir Štulić neuspješno pokušavao da oformi bend sa ekipom koja je kasnije stvorila veoma uspješni sastav – Film.
Prvi singl grupe sa pjesmama "Balkan" i "A šta da radim" objavljen je krajem 1979. godine i izazvao je značajnu pažnju kritičara, a tada veoma uticajni Džuboks proglasio ga je najboljim singlom godine.
Sredinom 1980. snimili su prvi album – "Azra" – koji je objavljen samo nekoliko dana nakon njihovog prvog nastupa u Beogradu, na otvorenom rukometnom terenu nedaleko od hale Pionir. Iste večeri, 26. avgusta, svirali su i u beogradskom Domu omladine, a Hrnjak i Lajner su odmah pokazali da su izvanredna (ispostaviće se i nezamjenjiva) pratnja neobuzdanom i energičnom Štuliću.
Grupa je svirala u nepromijenjenoj postavi na svim svojim najznačajnijim albumima, dvostrukom "Sunčana strana ulice" (1981), dvostrukom "Filigranski pločnici" (1981), te trostrukom albumu uživo "Ravno do dna", snimljenom u zagrebačkom Kulušiću godinu ranije.
Hrnjak je 1982. otišao na odsluženje vojnog roka (Surdulica, Leskovac), gdje je svirao u vojnom orkestru, ali je nakon povratka u Zagreb odlučio da prekine muzičku karijeru. Priključio se vjerskoj zajednici Božja djeca, putovao po Evropi i izrađivao dječje igračke.
Kasnije se preselio u Mađarsku, osnovao porodicu, sa suprugom Ursulom dobio petoro djece i, između ostalog, bavio se stolarskim zanatom.
Gotovo 20 godina kasnije, na snimanju dokumentarnog filma o muzici osamdesetih godina ("Sretno dijete"), ponovo se sreo sa Lajnerom i njih dvojica su 2010. godine snimili ne naročito zapažen album "Viša sila".
Pet godina kasnije napisao je autobiografsku knjigu "Srce od zlata, priče ali ne baš za djecu", otkrivši manje poznate detalje o svom životu i borbi protiv zavisnosti.
Posljednje godine života proveo je u Engleskoj i Kanadi, gdje su mu se preselila djeca, a hrvatski mediji pišu da je dugo bio veoma lošeg zdravlja, izazvanog višestrukim moždanim udarima.
( BETA )