CGO: Najteži napadi na novinare i dalje bez pune odgovornosti, nekažnjivost podriva povjerenje u institucije
Iz Centra za građansko obrazovanje upozoravaju da ubistvo Duška Jovanovića ni nakon 22 godine nije u potpunosti rasvijetljeno, dok postupak za ranjavanje Olivere Lakić traje osam godina
Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorio je da izostanak pune odgovornosti za najteže napade na novinare ostaje ozbiljan problem vladavine prava u Crnoj Gori, ocjenjujući da država, uprkos zakonskim unapređenjima i institucionalnim inicijativama, još nije pružila uvjerljiv odgovor na pitanje zašto novinari godinama čekaju pravdu.
U saopštenju povodom Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima,koje potpisuje saradnik na programima Nikola Obradović, iz CGO-a navode da se nekažnjivost ne ogleda samo u broju neotkrivenih počinilaca i nalogodavaca, već i u istragama bez rezultata, predugim postupcima, blagim sankcijama i izostanku odgovornosti za institucionalne propuste.
„Kada se isti problemi godinama ponavljaju bez posljedica, opravdano slabi povjerenje u sposobnost institucija da zaštite one koji preispituju političku, ekonomsku i kriminalnu moć“, navodi se u saopštenju.
Iz te nevladine organizacije ocjenjuju da su aktuelni donosioci odluka naslijedili loše stanje u ovoj oblasti, ali da nijesu ispunili obavezu da ga promijene i uspostave drugačiju klimu.
Podsjećaju da ubistvo Duška Jovanovića ni nakon 22 godine nije u potpunosti rasvijetljeno, uprkos pravosnažnoj osudi jednog učesnika, dok postupak za ranjavanje Olivere Lakić traje osam godina nakon napada.
Kao dodatni razlog za zabrinutost navode ovogodišnje ukidanje osuđujućeg dijela presude u predmetu napada na Anu Raičković. Ističu da, iako se ti predmeti razlikuju po pravnim i činjeničnim okolnostima, svi zahtijevaju djelotvorno postupanje, zakonite odluke i razumne rokove, uz poštovanje prava odbrane i nezavisnosti sudova.
CGO ukazuje i na neujednačenu kaznenu politiku u slučajevima prijetnji novinarima. Dok prvostepenu presudu Andriji Lakoviću zbog prijetnji Jeleni Jovanović ocjenjuju kao pomak, smatraju da blaga novčana kazna za prijetnje smrću Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću šalje obeshrabrujuću poruku.
„Kada se ozbiljne prijetnje novinarima u jednom slučaju sankcionišu zatvorom, a u drugom gotovo simboličnom novčanom kaznom, opravdano se postavlja pitanje koliko su sudovi dosljedni u zaštiti njihove sigurnosti“, navode iz CGO-a.
Posebno ističu nalaze Komisije za praćenje istraga napada na novinare, koja je u ovogodišnjem izvještaju navela da nije mogla ocijeniti djelotvornost istrage ubistva Jovanovića i zatražila ispitivanje odgovornosti za propuste.
Iz CGO-a smatraju da rad Komisije gubi smisao ukoliko se njene preporuke ponavljaju, a nadležni izbjegavaju da javnosti pruže obrazložene odgovore o preduzetim mjerama. Dodaju da zaštita interesa istrage ne smije biti izgovor za izostanak zakonitog nadzora i institucionalne odgovornosti.
Upozoravaju i da napadi, prijetnje i zastrašivanje nijesu prestali ni ove godine, te da njihove posljedice prevazilaze ličnu sigurnost novinara, jer obeshrabruju istraživački rad, udaljavaju izvore i podstiču autocenzuru.
Time se, kako navode, građanima uskraćuju informacije o donošenju odluka, trošenju javnog novca i zloupotrebi ovlašćenja. Posebnu odgovornost, prema njihovoj ocjeni, imaju političari, koji moraju prestati sa etiketiranjem i diskreditovanjem kritičkih medija i prihvatiti da su novinarska pitanja legitiman oblik demokratske kontrole.
Iz CGO-a poručuju da zakonska unapređenja i mehanizmi saradnje ne mogu nadomjestiti izostanak odgovornosti i neujednačeno postupanje institucija, te da se njihova vrijednost mora potvrditi djelotvornom zaštitom svih medijskih radnika, bez obzira na uređivačku politiku.
U godini u kojoj vlast najavljuje završetak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, konkretni rezultati u ovoj oblasti, kako ocjenjuju, treba da pokažu održivost reformi iz poglavlja 23 i 24.
„Jedna od važnih slika napretka ka EU bila bi da novinari mogu slobodno raditi, a građani računati na institucije koje štite javni interes“, navodi se u saopštenju.
CGO naglašava da prekid prakse nekažnjivosti zahtijeva otkrivanje počinilaca i nalogodavaca, zakonito i efikasno okončanje postupaka, kao i utvrđivanje odgovornosti za propuste koji su otežali ostvarivanje pravde.
„Politička obećanja i reforme vrijede onoliko koliko donose konkretne rezultate. Sve dok najteži napadi ostaju nepotpuno rasvijetljeni, nekažnjivost podriva slobodu medija i povjerenje u institucije. Štiteći novinare, država štiti pravo građana da znaju i da vlast pozivaju na odgovornost“, zaključuju iz CGO-a.
( S.S. )