Ipsos značajno promašio rezultate izbora u Srbiji: Predvidjeli ubjedljivu pobjedu SNS-a, priznaju da nemaju objašnjenje

Agencija Ipsos je u svojoj predizbornoj procjeni dala značajnu prednost Srpskoj naprednoj stranci, koja je na izborima 25. oktobra ubjedljivo poražena od Studentske liste. Ovo nije prvi put da je Ipsos značajno pogriješio kada je u pitanju predviđanje izbornih rezultata. U ovoj firmi priznaju grešku, ali objašnjenje još nemaju. Zoran Gavrilović iz BIRODI-ja za portal N1 kaže da jedan od razloga mogu biti odnosi SNS-a i ove međunarodne kompanije.

Agencija „Ipsos“ je u istraživanju objavljenom posljednjeg dana predizborne kampanje, 22. oktobra, predvidjela da će lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobiti 47,4 odsto glasova, „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“ 40 odsto, dok je treća lista „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“ sa 3,2 odsto. Prema istraživanju, cenzus je trebalo da pređu samo te tri liste.

„Studentska lista“ je, međutim, pobijedila na izborima u nedjelju, a sam „Ipsos“ je naveo da je, nakon 100 odsto prebrojanih glasova, ova lista osvojila 53 odsto glasova, odnosno 13 odsto više nego što je tri dana prije izbora predviđao. SNS je osvojio osam odsto manje od najavljenog, dok SPS nije prešao cenzus.

Kako su naveli, istraživanje opredjeljenja birača sprovedeno je na uzorku od 3.624 ispitanika, u periodu od 20. do 22. oktobra 2026. godine.

Uzorak je reprezentativan za punoljetnu populaciju Srbije, bez Kosova i Metohije.

Prikupljanje podataka obavljeno je kombinovanjem telefonske ankete (fiksni i mobilni telefoni), sprovedene metodom slučajnog uzorka, i onlajn ankete, sprovedene na uzorku ispitanika iz Ipsosovog onlajn panela. Telefonske ankete čine 90 odsto uzorka, a onlajn ankete 10 odsto.

Kada je riječ o mandatima, Ipsos je najavljivao 127 za SNS, 104 za Studentsku listu i osam za SPS, što je u velikoj disproporciji sa 103 mandata naprednjaka ili 140 mandata studentske liste. Razlika u rezultatima je suštinska, jer je na vlasti drugi akter nego što je bilo predviđeno.

IPSOS: Ne možemo da objasnimo ovoliko odstupanje

Kako su iz Ipsosa naveli za portal N1, njihova procjena objavljena 22. oktobra „značajno je odstupila od konačnih rezultata“.

Dodaju da je to više nego što se može objasniti marginom greške.

„I time, kao kompanija koja je do sada bila veoma uspješna u predikciji izbornih rezultata, ne možemo biti zadovoljni. Istraživanje je sprovedeno u skladu sa svim profesionalnim standardima, ali to ne mijenja činjenicu da procjena nije bila tačna. Zajedno sa kolegama iz Ipsosovih globalnih timova detaljno analiziramo cijeli proces. Nalazi bi trebalo da budu poznati u narednim nedjeljama. Paralelno brojanje glasova koje je Ipsos radio sa CeSID-om, i čiji su rezultati prvi objavljeni, između ostalog i na N1, u potpunosti odgovara rezultatima koje je do sada objavio RIK“, naveo je ispred Ipsosa Srbija menadžing direktor Predrag Kurčubić.

Nije prvi put

Nije ovo jedini put da je ova agencija promašila pobjednika ili da je za oko 10 odsto pogriješila u procjeni broja glasova.

Pred drugi krug neizvjesnih i, ispostavilo se, izuzetno važnih predsjedničkih izbora 2012. godine, kada je i došlo do prethodne promjene vlasti, Ipsos je predvidio da će Boris Tadić osvojiti 58 odsto, a Tomislav Nikolić 42 odsto. Međutim, desilo se suprotno: pobjednik Nikolić osvojio je 49,54, a Tadić 47,31 odsto.

Još jedni važni izbori bili su opšti izbori 2022. godine, a ni tada se Ipsos nije pokazao.

U istraživanju objavljenom neposredno pred izbornu tišinu projektovano je da će lista oko SNS-a osvojiti 51,4 odsto, lista opozicije koju je predvodila Marinika Tepić „Ujedinjeni za pobjedu“ 13,8 odsto, a SPS 8,5 odsto.

Prema Republičkoj izbornoj komisiji, lista „Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve“ osvojila je 42,97 odsto glasova (1.576.082 glasa), što je osam odsto manje, „Ujedinjeni za pobjedu Srbije“ 13,57 odsto, a SPS 11,50 odsto.

Bolji su bili u prognoziranju predsjedničkih izbora, kada su Aleksandru Vučiću predvidjeli 60,1 odsto, a drugoplasiranom kandidatu Zdravku Ponošu 16,4 odsto. Vučić je osvojio 58,59 odsto glasova (2.224.914 glasova), a Ponoš 18,39 odsto.

U tri od četiri navedena slučaja zajedničko je to što su veće brojke dobijale tada vladajuće stranke.

Greške kao posljedica odnosa Ipsosa i SNS-a

Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), kaže da sa istraživačke strane mogu postojati dvije vrste grešaka – „takozvane uzoračke i neuzoračke greške“.

Prve su greške koje nastaju kao posljedica uzorka, a druge – neuzoračke – mogu biti posljedica drugih okolnosti, kao što su ambijent, odnosi među ljudima...

Gavrilović ocjenjuje da su se ove greške dešavale kao posljedica odnosa koji Ipsos ima sa klijentom koji plaća istraživanja. Navodi da su u posljednjih 10 godina pojedini ljudi iz Ipsosa bili u bliskim odnosima sa Aleksandrom Vučićem, te da su, primjera radi, viđeni zajedno na Hilandaru i na raznim događajima.

„Ono što nije sigurno jeste njihov status, da li jesu ili nijesu u ovoj firmi. Po nekim informacijama i dalje imaju kontakte sa Ipsosom, dolaze da prisustvuju kada se rade istraživanja za SNS, iako su zaposleni u drugoj firmi. Ključna stvar je da se vidi kakva je uloga Marka Uljarevića, direktora sektora za istraživanje javnog mnjenja u Ipsosu. Da li je on i dalje dio Ipsosa ili nastupa sa neke druge funkcije“, kaže Gavrilović.

Uljarević je snimljen na šatorskim događajima, ali i na svečanim večerama zatvorenog tipa tokom predizborne kampanje.

„Uljarević može da bude kontakt osoba ispred klijenta, u ovom slučaju SNS-a. Može da postavlja pitanja, prati kako ide proces, ali ne smije da ih tumači, obrađuje“, objašnjava Gavrilović.

Iz Ipsosa su u odgovoru na pitanje N1 naveli da je „Marku Uljareviću radni odnos u kompaniji Ipsos Strategic Marketing prestao tokom 2023. godine, na njegov lični zahtjev“.

„Od tada je bio angažovan kao spoljni saradnik na pojedinim projektima. Tokom izbornog procesa za parlamentarne izbore 2026. godine Marko Uljarević nije bio angažovan od strane kompanije Ipsos Strategic Marketing“, navode u odgovoru.

Da li su ispitanici lagali?

Gavrilović kaže da se danas najčešće kombinuju panel istraživanja, odnosno onlajn istraživanja, i telefonska istraživanja, dok je terensko istraživanje, iako najbolje, najskuplje.

Kao jedno od potencijalnih objašnjenja navodi mogućnost da su anketirani ljudi, prije svega na panelima, davali pogrešne odgovore. To se, kaže, dešava, ali se rješava i koriguje kroz kontrolna pitanja. Kao primjer navodi da je mala vjerovatnoća da je neko istovremeno za SNS i za otcjepljenje Vojvodine.

„Djeluje da nijesu valjano radili, iskontrolisali kontrolna pitanja“, smatra Gavrilović.

Kako kaže, djeluje da nije dobro urađena ni ponderacija – statistički postupak kojim se izabrani uzorak prilagođava tako da što vjernije odgovara strukturi cijele populacije.

„Nikad uzorak nije savršen, ali zbog toga i postoji ponderisanje“, dodaje Gavrilović.

Kao mogućnost ostavlja i to da su ispitanici namjerno davali pogrešne odgovore, odnosno „pumpali za što ranije raspisivanje izbora“, što bi do sada bio nezabilježen slučaj.

„U svakom slučaju, Vučić je dobijao pogrešne informacije. Da sam na njegovom mjestu, bio bih veoma ljut zbog lažnih rezultata“, zaključuje Gavrilović.

Potrebno je osnovati strukovno udruženje

„U Srbiji nam je potrebno strukovno udruženje koje može da se stara o primjeni kodeksa ESOMAR – međunarodno priznatog etičkog okvira koji osigurava da je istraživanje tržišta legalno, transparentno i da štiti učesnike. Kao što je slučaj sa novinarima“, kaže Gavrilović.

( N1 )