Ibrahimović: Odbijanje neracionalnih zahtjeva Hrvatske nije odbijanje evropskog puta

Pristup Crne Gore pregovorima sa Hrvatskom nije zasnovan na automatskom prihvatanju ili odbacivanju svih zahtjeva, već na odgovornom sagledavanju svih pitanja pojedinačno, kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka – BS).

On je to poručio u Skupštini, gdje odgovara na poslanička pitanja.

Na početku sjednice, predsjedavajući Mirsad Nurković (BS) je konstatovao ostavku poslanika Građanskog pokreta (GP) URA Zorana Mikića u Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, odnosno njegovog partijskog kolege Dritana Abazovića na članstvo u Odboru za međunarodne odnose i iseljenike.

Predstavnik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović je ministra pitao da li smatra da Crna Gora u pregovorima sa Hrvatskom treba da ima crvenu liniju ispod koje neće ići, odnosno da li su za njega prihvatljivi svi osam uslova koje je ispostavila Hrvatska.

"Dobrosusjedski odnosi nijesu odnosi u kojima jedna država ispostavlja uslove, a druga klima glavom i bespogovorno ispunjava... Smatram da moramo poslati jasno ‘ne’ na pitanja koja nijesu u skladu s pravom i koja zadiru u naše interese. To ne znači da zagovaramo sukob sa Zagrebom. Ako kažemo ‘ne’ zahtjevima koji nijesu racionalni i koji se ne temelje na pravu, ne znači da smo rekli ‘ne’ EU, već da smo rekli ‘da’ poštovanju međunarodnog prava i dobrosusjedskih odnosa", istakao je.

Ibrahimović je istakao da "odnosi sa Hrvatskom imaju poseban značaj".

"Riječ je o susjednoj i prijateljskoj državi. Otvorena pitanja figuriraju više od tri decenije i jasno je da se ne mogu riješiti u kratkom roku", poručio je.

Kako je dodao, pitanja od državnog značaja ne trebaju biti predmet dnevno-političkih nadmetanja.

"Naš pristup pregovorima sa Hrvatskom nije zasnovan na automatskom prihvatanju ili odbacivanju svih zahtjeva, već na odgovornom sagledavanju svih pitanja pojedinačno. Kada govorimo o crvenim linijama, podsjećam da su naše crvene linije zaštita nacionalnih interesa Crne Gore", rekao je.

Božović je podsjetio na pregovore Slovenije i Hrvatske, kada je Hrvatska ulazila u EU, istakavši da je tada traženo da bilateralna pitanja ne budu dio pregovora.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao je Ibrahimovića koje su konkretne obaveze, rokove i eventualne ustupke preuzeli prema Hrvatskoj u vezi sa brodom "Jadran", Prevlakom i obeštećenjem bivših logoraša.

"Crna Gora će vjerovatno završiti pregovore sa Evropskom unijom, uprkos incidentima koje proizvodi ova vlast. Jedini ko usporava taj proces i ko ga može usporiti u završnoj fazi je ova vlast. Neustavno penzionisanje sutkinje Ustavnog suda, Rezolucija o Jasenovcu, kontroverzna zakonska rješenja u oblasti unutrašnjih poslova i ANB-a, veličanje Ratka Mladića — sve su to potezi koji su stvarali ozbiljne probleme i narušavali povjerenje naših partnera. Bez takvih poteza napredovali bismo brže. Opozicija, sa druge strane, u čitavom mandatu, nije kreirala niti jedan jedini problem koji bi na bilo koji način usporio proces evropskih integracija", rekao je.

Kako je dodao, oni podržavaju suočavanje sa prošlošću i dobre odnose sa Hrvatskom, ali "ne vide principijelnu državnu politiku, već političku trgovinu u kojoj se principi i dostojanstvo države žrtvuju zarad fotelja".

"Ne možete provocirati prvog susjeda, koji je pritom dio EU, i istovremeno očekivati njegovu bezuslovnu podršku. Naprotiv, provokacije crnogorske strane, samo su legitimisale nešto tvrdju poziciju Hrvatske tokom ovih pregovora", poručio je.

Pitao je i mogu li garantovati da preostali sporovi sa Hrvatskom i nesaglasje unutar parlamentarne većine neće ugroziti Vladino obećanje o završetku pregovora sa EU do kraja 2026. godine.

On je tražio i izjašnjenje od ministra da li je tačno da je predlog o isplati logoraša u Morinju više od godinu dana na hrvatskoj strani.

Ibrahimović je istakao da "Crna Gora nije preuzela nove obaveze, nije prihvatila nikakve rokove niti je napravila ustupke na štetu svojih interesa, ni po pitanju broda ‘Jadran’, ni Prevlake, ni obeštećenja bivših logoraša".

On je dodao da "nije učestvovao u ratnim razaranjima, a od prvog dana je bio protiv njih".

Ibrahimović je rekao da će "štititi svaki cent države".

Nikolić je istakao da se ova pitanja nijesu postavljala kada je Crna Gora ulazila u NATO, zbog toga što je tada vođena odgovorna politika.

Zirojević: Zašto je Popović poslata kao šesti diplomata u Ljubljanu

Poslanik Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević je pitao Ibrahimovića u vezi sa imenovanjem nekadašnje potpredsjednice Skupštine Zdenke Popović (Demokrate) na mjesto specijalne izaslanice ministra u ambasadi Crne Gore u Ljubljani.

"Prema informacijama sa sajta ministarstva, u Ljubljani su prije odlaska gospođe Popović bili ambasador, prva savjetnica, druga sekretarka, savjetnik i vojni ataše - petoro diplomata. Da napravimo jednostavno poređenje. Ambasada u SAD - ambasador, ministar savjetnik i prvi savjetnik. Ambasada u Njemačkoj - nemamo ambasadora već šest godina i to je jedno od pitanja koje nam Njemci postavljaju svaki put kad boravimo u Berlinu ili kad imamo sastanke ovdje u Crnoj Gori - imamo prvu savjetnicu koja je otpravnica poslova, prvog sekretara i drugu sekretarku. U Turskoj samo otpravnika poslova. Je li nam Slovenija, koliko god je ja volio, nama važnija od ovih država", pitao je.

Kako je dodao, razumije politička imenovanja i nema ništa protiv njih, ali da ljudi koje država šalje moraju biti poslati u skladu sa određenim potrebama.

"Koje su to posebne potrebe zbog kojih je pored pet diplomata gospođa Popović poslata kao šesti? Koje su to kompetencije zbog kojih je poslata jer, koliko znam, ona ne govori strane jezike, što bi trebalo da bude jedan od elementarnih uslova čak i u državama regiona, jer diplomate razgovaraju i sa drugim diplomatama", rekao je.

Zirojević je podsjetio da je Popović bila privedena zbog kršenja kovid mjera, ali i da je imala izjave poput one da je "inflacija dobra za budžet", te da je imala aferu sa potrošnjom goriva i pozive inspekciji da ne obilaze objekte firme "Carine" u Baošićima.

Ibrahimović je odgovorio da je odluka o njenom angažmanu donijeta u skladu sa članom 42 Zakona o vanjskim poslovima, kojim je predviđeno određivanje specijalnog izaslanika ministra.

"U skladu sa navedenim članom zakona, zadatke koje obavlja specijalni izaslanik u državi prijema utvrđuje ministar vanjskih poslova", naveo je.

Obrazlažući odluku, ministar je istakao značaj odnosa Crne Gore i Slovenije, posebno u kontekstu evropskih integracija, ali i mogućnosti za unapređenje ekonomske i institucionalne saradnje.

"Polazeći od sveukupnih bilateralnih odnosa sa Slovenijom, te da je u pitanju država koja u kontinuitetu pruža snažnu političku i ekspertsku podršku Crnoj Gori ka punopravnom članstvu u EU, postoji prostor za dodatno unapređenje saradnje, posebno u dijelu ekonomske razmjene i institucionalne saradnje", poručio je Ibrahimović.

Ministar je, međutim, iznio podatak da u Ambasadi Crne Gore u Ljubljani trenutno, pored ambasadora, rade još dva diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova.

"S tim u vezi, smatram da će imenovanje specijalnog izaslanika i jačanje kadrovskih kapaciteta Ambasade doprinijeti jačanju saradnje u pomenutim oblastima između dvije države, uz istovremeni doprinos daljoj afirmaciji rezultata Crne Gore u procesu evropskih integracija", kazao je Ibrahimović.

On je pozvao predsjednika i premijera da se "dođe do rješenja za upražnjena ambasadorska mjesta".

Zirojević je rekao da mu nije odgovoreno "koje zadatke obavlja Popović".

Poslanik ES je rekao da ona zarađuje oko 6.000 eura, a zaposleni u ministarstvu oko 1.500 eura.

Savković Vukčević: Neki u Vladi na razne načine opstruiraju evropski put

Nela Savković Vukčević (DPS) je pitala Ibrahimovića da li smatra da je Vlada odgovorna za pogoršanje odnosa sa Hrvatskom i ko će snositi političku odgovornost ako zbog toga bude usporeno pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

Ona je istakla da su ti odnosi pogoršani nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, koju su podržali konstituenti Vlade.

Ibrahimović je rekao da nije saglasan da je Vlada odgovorna.

"Tačno je da je rezolucija izazvala negativne reakcije hrvatske strane, ali je prije svega riječ o odluci Skupštine, a ne Vlade. U susret usvajanju ove rezolucije, Ministarstvo vanjskih poslova, na čijem sam čelu, ukazalo je da zločini u Jasenovcu nikada nijesu i ne smiju biti dovođeni u vezu sa hrvatskim narodom ili Republikom Hrvatskom", rekao je, dodavši da otvorena pitanja dvije države nijesu nastala ovom rezolucijom, već postoje odranije.

On je istakao da očekuje da se sva otvorena pitanja rješavaju kroz dijalog i međusobno uvažavanje, a ne kroz međusobna uslovljavanja.

"Evropska perspektiva Crne Gore ne smije biti talac bilateralnih nesporazuma, već treba da bude dodatni motiv da intenziviramo saradnju i pronađemo održiva rješenja", kazao je Ibrahimović.

Dodao je da Vlada vodi odgovornu i proaktivnu politiku prema Hrvatskoj, te da je njen cilj unapređenje bilateralnih odnosa, jačanje političkog dijaloga i pronalaženje obostrano prihvatljivih rješenja.

Poručio je da Crna Gora ne želi produbljivanje razlika, već izgradnju odnosa sa Hrvatskom na temeljima povjerenja, zajedničkih evropskih vrijednosti i buduće saradnje.

Savković Vukčević je ukazala da vjeruje da on nije za produbljivanje razlika, ali da neki u Vladi na "razne načine opstruiraju evropski put".

( Aljoša Turović )