Ukrajina optužuje Rusiju da je iskoristila primirje za jačanje vojnih položaja
Tokom šestodnevnog prekida borbi u okolini okupiranog Oleškog evakuisano je gotovo 800 ljudi. Kijev tvrdi da su ruske snage za to vrijeme premještale trupe i jačale odbranu, dok Kremlj navodi da je prilagođavanje položaja tokom primirja uobičajena praksa
Ukrajina je danas optužila Rusiju da je prošle sedmice iskoristila rijetko humanitarno primirje u južnoj Hersonskoj oblasti, postignuto uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, kako bi ojačala svoje vojne položaje na tom području.
Iz ukrajinskog grada Oleški, koji je pod ruskom okupacijom, evakuisano je gotovo 800 ljudi, prema riječima prve dame SAD Melanije Tramp, za koju Bijela kuća navodi da je posredovala u dogovaranju šestodnevnog prekida borbi u okolini grada. Obje strane ocijenile su inicijativu kao uspješnu.
Međutim, u saopštenju objavljenom danas, Generalštab ukrajinske vojske je naveo da su ruske snage iskoristile primirje i za rotaciju trupa, jačanje odbrambenih položaja i poboljšanje logistike na frontu.
„Tokom primirja uvedenog radi sprovođenja humanitarne operacije u Oleškom, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine obezbijedile su poštovanje prekida vatre i djelovale isključivo u okviru postignutih dogovora“, navodi se u saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Iks.
„Neprijatelj je, nasuprot tome, iskoristio humanitarnu pauzu kako bi poboljšao svoje položaje.“
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da nema konkretne informacije o bilo kakvom premještanju trupa, ali da je prilagođavanje položaja tokom primirja „uobičajena praksa“ i da se može pretpostaviti da je Ukrajina učinila isto.
U subotu su izgladnjele i iscrpljene stanovnike Oleškog, nakon komplikovanog putovanja kroz okupirane djelove Ukrajine i Rusiju, na ukrajinsko-bjeloruskoj granici dočekali presrećni članovi porodica.
Primirje, koje je stupilo na snagu 27. oktobra, isteklo je u nedjelju u 22 sata. Bio je to najduži lokalni prekid borbi od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Uprkos ovom rijetkom predahu, borbe su nastavljene na drugim djelovima linije fronta, koja se proteže na oko 1.200 kilometara, gdje ruske snage polako napreduju u pojedinim djelovima istočne i južne Ukrajine.
U video-obraćanju objavljenom na Fejsbuku, 34. samostalna brigada mornaričke pješadije Ukrajine upozorila je stanovnike Hersonske oblasti da postoje razlozi za očekivanje novog rasplamsavanja sukoba nakon isteka primirja.
Jaroslav Šanko, načelnik Gradske vojne uprave Hersona, saopštio je da je taj grad, koji se nalazi preko puta Oleškog, na drugoj obali Dnjepra, na teritoriji pod kontrolom Ukrajine, bio meta napada dronom. Nije bilo izvještaja o žrtvama.
Guverner Hersonske oblasti Oleksandr Prokudin je rekao da su ruske snage artiljerijskim i vazdušnim napadima gađale 16 naselja u djelovima oblasti pod ukrajinskom kontrolom, tokom 24 sata zaključno sa pet sati jutros.
Ruska povjerenica za ljudska prava Jana Lantratova rekla je da je nakon evakuacije u Oleškom ostalo manje od 750 ljudi, dodajući da će humanitarna pomoć gradu biti dostavljana jednom mjesečno.
Na današnjem obraćanju novinarima u Kijevu, ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec rekao je da su obje strane ispunile svoje obaveze. Nije želio da kaže koliko je ljudi evakuisano na teritoriju pod kontrolom Ukrajine, a koliko u Rusiju, niti koliko ih je odlučilo da ostane na okupiranoj teritoriji.
Lubinec je takođe rekao da su on i Lantratova zatražili od prve dame SAD da pomogne u organizovanju sličnih humanitarnih akcija u drugim ratom pogođenim područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom.
Ipak, bio je uzdržan kada je riječ o mogućnosti da takve inicijative odigraju ključnu ulogu u širim mirovnim naporima uz podršku SAD, koji do sada nijesu uspjeli da zaustave borbe.
„Barem smo vidjeli da je, kada je riječ o spasavanju života, moguće postići dogovor, iako to nije lako“, rekao je. „Veoma bih volio da ovo postane prvi korak ka zaustavljanju aktivnih borbenih dejstava.“
( Rojters, A.Š. )