Muškarci ne vjeruju zdravstvenim influenserima, ali ih ipak slijede: Paradoks koji počinje jednim videom

Muškarac može sasvim razumno sumnjati u savjet sa društvenih mreža, a ipak već sjutradan kupiti suplement, promijeniti ishranu ili početi da prati novi režim treninga. Upravo taj raskorak između nepovjerenja i ponašanja otkriva istraživanje Cleveland Clinic, objavljeno uoči novembra, mjeseca u kojem se posebno govori o muškom zdravlju.

U online anketi sprovedenoj među 1.135 punoljetnih muškaraca u SAD, 74 odsto ispitanika reklo je da rijetko ili nikada ne vjeruje zdravstvenim informacijama influensera. Istovremeno, 39 odsto je priznalo da je isprobalo novu dijetu ili wellness trend nakon što ga je vidjelo na društvenim mrežama. To ne znači da će svaki takav trend biti štetan, ali pokazuje koliko ponavljanje, privlačna lična priča i uvjerljiv snimak mogu biti jači od deklarativnog skepticizma.

Društvene mreže pritom ne proizvode samo motivaciju. Među ispitanicima koji ih koriste, 73 odsto je navelo da ih sadržaj podstiče da poboljšaju zdravlje, ali je 69 odsto reklo i da ih čini zabrinutim, dok se 44 odsto poredi sa tuđim tijelom, kondicijom ili opštim zdravstvenim stanjem. Kada je svaki ekran pun savršeno izmjerenih obroka, treninga i navodnih „optimizacija“, sasvim običan umor ili loš dan lako počinju da liče na lični neuspjeh.

Najveći razlog za oprez nije sama inspiracija, već trenutak kada telefon zamijeni pregled. Dvije petine anketiranih pokušavale su da postave sebi dijagnozu na osnovu sadržaja sa mreža, a gotovo trećina je koristila promovisane suplemente ili sredstva za poboljšanje performansi. Posebno kod tema kao što su testosteron, plodnost i seksualno zdravlje, isti simptom može imati mnogo uzroka, pa reklama ili iskustvo jedne osobe nijesu pouzdana osnova za terapiju.

Koristan filter ima tri pitanja: ko govori, na kojim dokazima zasniva tvrdnju i pokušava li nešto da proda. Ako sadržaj obećava brz rezultat, koristi apsolutne formulacije ili savjetuje hormon, lijek ili veliki broj suplemenata bez procjene zdravstvenog stanja, to je signal za dodatnu provjeru. Razumnije je sačuvati pitanje za ljekara ili farmaceuta nego pretvoriti algoritam u ordinaciju.

Važno je i ograničenje rezultata: ovo je online anketa američkih muškaraca, a ne dokaz da društvene mreže uzrokuju određeno ponašanje kod svih muškaraca. Ipak, poruka je primjenjiva mnogo šire. Skepticizam nije zaštita ako ga ne prati kratka pauza između gledanja i odluke, a najbolja „optimizacija“ često ostaju redovni pregledi, kretanje, san i razgovor sa stručnjakom kada postoji konkretna tegoba.

Članak pripremljen uz podršku AI alata.

( Vijesti online )