Alta banka u središtu krize: U Crnoj Gori se otvaraju pitanja o neizvršenim transakcijama i poslovnim vezama
Posljedice krize nisu ograničene na građane i privatne kompanije
Klijenti u Sjevernoj Makedoniji ostali su bez pristupa novcu, kompanije u Srbiji mijenjaju bankovne račune, dok se u Crnoj Gori otvaraju pitanja o neizvršenim transakcijama i poslovnim vezama.
U središtu krize je beogradska Alta banka, kojoj je oduzeta dozvola za rad, a čiji je vlasnik priveden zbog sumnje na izvlačenje novca iz bankarskog trezora.
Tihomir je prije nekoliko dana mogao normalno raspolagati novcem na svojim privatnim i poslovnim računima u Alta banci AD Bitolj. Danas ne zna kada će ponovo moći pristupiti vlastitim sredstvima.
Njegovi računi blokirani su od petka. Bez novca je ostao i on i njegova kompanija, dok obaveze prema dobavljačima, neplaćene fakture i poslovni troškovi ne čekaju rasplet bankarske krize.
"Sva moja sredstva su blokirana, i ona koja pripadaju firmi i moja privatna sredstva. Tako da sam ostao bez novca. Imam plaćanja i fakture koje treba da izmirim, ali ne mogu", kaže Tihomir za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U banci je imao privatni račun, poslovne račune, depozite i kreditne aranžmane. Klijent je bio dvije i po godine i, kako kaže, nije imao razloga da traži drugu banku.
Sada se situacija promijenila preko noći.
"Juče (nedjelja) smo na vijestima čuli guvernera, ali još nije jasno šta će se dogoditi i kako će se sve odvijati. Pomalo smo u krizi", navodi on.
Razmišlja o otvaranju računa u drugoj banci, ali to ne rješava najvažniji problem – novac koji je već ostao blokiran.
"Plan B je da otvorim račun u drugoj banci, ali meni trebaju sredstva iz ove banke. Nadam se da će država isplatiti novac u najkraćem mogućem roku", kaže Tihomir.
Njegova situacija nije izolovan slučaj.
Odluka srbijanskog regulatora da oduzme dozvolu za rad Alta banci AD Beograd pokrenula je lančanu reakciju koja se osjetila i izvan Srbije, u zemljama u kojima je banka ili njene povezane kompanije imala poslovne interese.
Bankarska kriza prešla granice Srbije
Narodna banka Srbije oduzela je 30. oktobra dozvolu za rad Alta banci.
Regulator je procijenio da postoji opasnost od daljeg pogoršanja finansijskog položaja banke i da su ugroženi interesi deponenata.
Istovremeno je pokrenut stečajni postupak, a upravljanje bankom preuzela je Agencija za osiguranje depozita.
Njena uloga uključuje organizovanje isplate osiguranih depozita, do zakonski garantovanih 50.000 eura po deponentu.
Posljedice su se brzo proširile na Sjevernu Makedoniju.
Beogradska Alta banka vlasnik je 95,1754 odsto redovnih dionica Alta banke AD Bitolj.
Nakon odluke srbijanskog regulatora, Narodna banka Sjeverne Makedonije uvela je privremenu upravu u tu banku i ograničila raspolaganje sredstvima klijenata.
Prema uvedenim mjerama, klijenti sedmično mogu podići najviše 10.000 denara, odnosno oko 160 eura.
Guverner Trajko Slaveski objasnio je da je reakcija bila neophodna nakon što su klijenti u kratkom periodu povukli oko dva miliona eura, gotovinom ili bankarskim transferima.
Uvođenje privremene uprave znači da kontrolu nad poslovanjem preuzimaju lica koja imenuje centralna banka, s ciljem zaštite imovine banke i interesa deponenata.
Finansijski izvještaj banke pokazuje da je u prvih devet mjeseci 2026. godine ostvarila neto gubitak od 48,64 miliona denara, odnosno približno 790 hiljada eura.
U istom periodu prethodne godine zabilježila je dobit od 49,15 miliona denara, što je oko 799 hiljada eura.
Državne kompanije mijenjaju račune
Posljedice krize nisu ograničene na građane i privatne kompanije.
U Srbiji su račune u Alta banci imala i javna preduzeća, uključujući pojedine kompanije koje građanima naplaćuju osnovne komunalne i druge usluge.
Novosadska Informatika, preduzeće zaduženo, između ostalog, za naplatu stambeno-komunalnih usluga, obavijestilo je korisnike da račun u Alta banci više nije aktivan.
Korisnicima je upućena instrukcija da od 31. oktobra 2026. godine uplate vrše na novi račun. Više detalja o blokiranom računu, za RSE nisu mogli komentarisati.
Slična obavještenja objavili su Elektroprivreda Srbije i Javno-komunalno preduzeće Parking servis Beograd.
Podaci registra poslovnih računa Narodne banke Srbije pokazuju da su račune u Alta banci imale i druge velike javne i državne kompanije, među kojima su Telekom Srbija, Beogradski vodovod i kanalizacija i Srbijagas. Među klijentima je bila i Naftna industrija Srbije (NIS).
Samo postojanje računa, međutim, ne otkriva koliko je novca bilo deponovano u banci niti da li su te kompanije imale druge finansijske aranžmane s njom.
Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača "Efektiva" kaže za RSE da su se građani toj organizaciji najčešće obraćali zbog jednog pitanja- kako da dođu do svog novca.
On podsjeća da je zakonom garantovana zaštita depozita do 50.000 eura po deponentu.
Gavrilović smatra da kriza nije zahvatila većinu bankarskog tržišta u Srbiji.
"Alta banka je ukupno na bankarskom tržištu u Srbiji učestvovala sa nekih, ja mislim, malo manje od tri odsto", kaže on za RSE.
Dodaje da je dio interesovanja javnosti povezan i s političkim i poslovnim vezama koje su se dovodile u vezu s bankom.
Crna Gora: Bez banke, ali sa poslovnim vezama
U Crnoj Gori Alta banka nije poslovala kao klasična banka, ali je njena povezana kompanija Alta Pay Group DOO Podgorica pružala platne usluge i omogućavala prenos novca.
Centralna banka Crne Gore (CBCG) oduzela joj je odobrenje za pružanje platnih usluga 1. novembra, dan nakon odluke srbijanskog regulatora.
CBCG je naglasila da Alta Pay Group nije banka i da ne prima depozite građana i privrede. Takođe je ocijenila da poslovanje te kompanije ne predstavlja rizik za stabilnost finansijskog sistema Crne Gore.
Centralna banka navela je da je preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se osiguralo uredno izvršavanje obaveza platne institucije i zaštitili interesi korisnika.
Koliko je građana i kompanija koristilo njene usluge, da li je bilo neizvršenih transakcija i jesu li svi korisnici uspjeli doći do svog novca, pitanja su na koja još nema odgovora.
RSE je od Centralne banke Crne Gore zatražio informacije o eventualnim pritužbama korisnika, neizvršenim transakcijama i povratu novca, ali odgovori do zaključenja teksta nisu stigli.
Istraga o novcu iz trezora
Dok klijenti pokušavaju saznati kada će ponovo raspolagati svojim sredstvima, slučaj Alta banke dobio je i krivičnopravnu dimenziju.
Vlasnik banke Davor Macura priveden je 2. novembra po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Srbiji.
Osim njega, privedeni su i direktor odjeljenja trezora i upravljanja gotovinom i saradnik za trezorsko poslovanje.
Prema navodima tužilaštva, postoji sumnja da je Macura prekoračio svoja ovlaštenja i neovlašteno iznosio novac iz bankarskog trezora, uz pomoć zaposlenih koji su mu omogućavali pristup prostoriji u kojoj se čuva gotovina.
Macuri i dvojici zaposlenih određeno je zadržavanje do 48 sati, a najavljeno je njihovo saslušanje pred nadležnim tužilaštvom.
Inače, Davor Macura jedan je od četvorice srbijanskih biznismena za koje je zatraženo uvođenje američkih sankcija.
Dozvola za rad Alta banci oduzeta je nekoliko nakon što su u Srbiji održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima je Srpska napredna stranka poražena.
( Radio Slobodna Evropa )