RSE: EXPO, Beograd na vodi i brza pruga - Šta će biti sa projektima bivše vlasti u Srbiji?
Ali, kako je iz tog Tužilaštva ranije saopšteno, do sada su istragu kočile druge institucije, koje nisu dostavljale tražene podatke
Počelo je protestom i optužbama za korupciju.
Sada se očekuje sudski epilog.
Pogibija 16 ljudi u padu nadstrešnice na rekonstruisanoj Željezničkoj stanici u Novom Sadu pokrenula je talas demonstracija koji je doveo do smjene vlasti u Srbiji.
Dvije godine je studentski pokret, zajedno sa hiljadama građana na ulicama, tražio odgovornost za nesreću.
Uprkos postupcima pred sudom, do danas nije utvrđena.
A nakon pobjede na parlamentarnim izborima 25. oktobra, Studentska lista poručuje da je procesuiranje odgovornih prioritet.
Preispitaće se, naglašavaju, i drugi projekti odlazeće vlasti, koji su pod lupom zbog optužbi za korupciju.
Režim Aleksandra Vučića je optužbe za korupciju sve vrijeme odbacivao, dok su glavni projekti u državi, poput brze pruge ili trasa autoputeva, građeni direktnom pogodbom, bez tendera.
Među njihovim ključnim partnerima našle su se firme iz Kine, a poslovi su sklapani na osnovu međudržavnog sporazuma Beograda i Pekinga.
Uzlet ovih poslova, pod 14 godina dugom vlašću Vučićeve Srpske napredne stranke, opisivan je kao rezultat "čeličnog prijateljstva" Srbije i Kine i njihovih lidera.
Da je revizija ugovora "neophodna", smatra Nemanja Nenadić iz nevladine organizacije "Transparetnost Srbija", koji je govorio za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ali, šta bi mogle biti prepreke?
"Ako se pod revizijom podrazumijevaju izmjene postojećih ugovora, u tom slučaju bi stvari zavisile i od spremnosti druge ugovorne strane da uđe u postupak izmene", odgovara Nenadić.
"Raskid je moguć i bez saglasnosti ugovornih strana, u situacijama kada je, na primer, plod izvršenja nekih krivičnih djela", opisuje on.
Šta će biti sa istragom za nadstrešnicu?
Jedna istraga u toku, jedna potvrđena i jedna ukinuta optužnica.
To je dosadašnji sudski epilog u slučajevima koji ispituju pad nadstrešnice na novosadskoj stanici 1. novembra 2024.
Istragu moguće korupcije i finansijskih zloupotreba tokom modernizacije pruge od Beograda do granice sa Mađarskom vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal.
Među 14 osumnjičenih za zloupotrebu položaja su i dvojica bivših ministara u Vladi Srbije, Tomislav Momirović i Goran Vesić.
Zajedno sa još nekoliko bivših funkcionera javnog preduzeća zaduženog za željeznicu, sumnjiče se da su koruptivnim radnjama oštetili državni budžet za 115 miliona dolara.
Optužnice još nema.
Ali, kako je iz tog Tužilaštva ranije saopšteno, do sada su istragu kočile druge institucije, koje nisu dostavljale tražene podatke.
Poreska uprava i policija su ranije povukle svoje ljude iz udarne grupe koja je trebalo da istražuje tokove novca.
Nije poznato da li su istragom obuhvaćene kineske firme koje su vodile posao modernizacije željeznice.
Dobile su ga direktnom pogodbom, bez tendera, na osnovu međudržavnog sporazuma Beograda i Pekinga.
"Na primjeru železničke pruge do mađarske granice videli smo da sve ukazuje na to da postupanje predstavnika naše države nije bilo domaćinsko i da smo na kraju platili više nego što smo morali za ovaj projekat", ukazuje Nemanja Nenadić.
U međuvremenu je neformalna Anketna komisija, koju čini grupa stručnjaka, ocijenila da je rekonstrukcija pruge do Mađarske bila "organizovana šema za izvlačenje novca".
Nakon smjene vlasti u Srbiji, očekuje se da istraga dobije zamah.
To očekuje i Evropska unija.
"Evropska komisija očekuje da vlasti nastave istrage i obezbijede transparentnost i odgovornost", poručeno je za RSE iz Brisela.
Naglašavaju da nezavisno i delotvorno pravosuđe predstavlja jedan od ključnih elemenata procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Komšijska članica Evropske unije, Mađarska, otpočela je nakon smjene vlasti Viktora Orbana analizu "rasipničkih" ugovora, kako su ih opisali.
Među njima i izgradnju pruge sa mađarske strane granice.
Ali, u objavi dokumentacije, zakočio ih je Peking.
Projekat modernizacije pruge je regulisan bilateralnim sporazumom Mađarske i Kine i sadrži klauzulu povjerljivosti.
"Mađarska vlada zvanično je pokrenula konsultacije sa kineskom stranom o ukidanju odredbi o povjerljivosti koje se odnose na projekat željezničke pruge Budimpešta–Beograd", naveli su iz mađarske vlade za RSE.
"Pitanje odredbi o povjerljivosti rješava se diplomatskim kanalima", dodali su.
Za to vrijeme, čeka se i da željeznički saobraćaj od Beograda do Budimpešte bude uspostavljen i da prvi brzi vozovi krenu do mađarske prijestonice.
A u Novom Sadu, mjestu nesreće, čeka se na suđenje za propuste koji su doveli do pada nadstrešnice.
U sudnici bi trebalo da se nađe 13 optuženih.
Među njima su, i u ovom postupku, bivši ministri Momirović i Vesić.
Početak suđenja još nije zakazan.
A bivši ministri su na slobodi - nakon što im je ukinut zatvorski, a potom i kućni pritvor, u kojem su bili u mjesecima nakon pada nadstrešnice.
EXPO se gradi, uz pozive da se ugovori preispitaju
Temeljno preispitivanje ugovora za izgradnju EXPO kompleksa - to najavljuju kandidati Studentske liste.
Od 15. maja do 15. avgusta 2027. Beograd bi trebalo da bude domaćin ove međunarodne specijalizovane izložbe.
Učešće su potvrdile desetine država, a nova vlast, kako najavljuju, neće raskidati međunarodno preuzete obaveze.
"Ugovori se moraju poštovati, ukoliko su usklađeni sa našim pravnim sistemom i međunarodnim pravnim aktima", izjavio je ranije Ilija Srdanović za "Uvid" RSE.
Kako će se EXPO održati je odluka političke prirode, ukazuje Nemanja Nenadić.
"Hoće li nova vlada željeti da se u potpunosti ogradi od tog projekta ili će pokušati da od njega izvuče neku korist za zemlju, hoće li na neki način pokušati da rebrendira tu izložbu, ako je zadrži, i slično", nabraja.
"U svakom slučaju, bio bi red, a i u skladu sa predizbornim obećanjima, da se ukinu posebna pravila za javne nabavke", dodaje Nenadić.
Sa stotinama mašina i hiljadama radnika u beogradskom naselju Surčin, EXPO je trenutno jedno od najvećih gradilišta u Srbiji, dok milijarde eura odlaze iz državne kase za taj projekat.
Poslovi na izgradnji se, na osnovu specijalnog zakona, dodjeljuju mimo tendera, iako se projekat plaća javnim novcem, a kredite će vraćati građani.
Izgradnju predvodi kineska kompanija "Power China", uz stotine podizvođača.
Sumnja se da su, direktnom pogodbom, mnoge poslove dobile firme bliske bivšoj vlasti, koja je EXPO opisivala kao "istorijski projekat i simbol budućnosti".
Nakon izbora, ali i poziva državi da se sve informacije u vezi sa nabavkama za EXPO objave, kompanija EXPO 2027 je poručila da sve nabavke sprovodi prema propisima Srbije i da o njima redovno informiše javnost.
Dok projekat prate optužbe dijela javnosti za korupciju i netransparentnost, struka zahtjeva i da se cijena radova preispita, kao i bezbjednost izgrađenih objekata.
Nevladin kolektiv "Ministarstvo prostora" traži i da se zaustavi dalje širenje EXPO kompleksa u Surčinu, na prostor koji, kako ističu, nema nikakve veze sa manifestacijom.
Prema ranijem istraživanju RSE, Poreska uprava procijenila je tržišnu vrijednost zemljišta u Surčinu, na kojem se grade Nacionalni stadion i kompleks EXPO 2027, na 500 hiljada eura po hektaru.
Među vlasnicima parcela obuhvaćenih planom za gradnju nalazi se i kompanija Al Dahra iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojoj je država 2018. prodala zemljište nekadašnjeg Poljoprivrednog kombinata Beograd (PKB) u Surčinu za 4.700 eura po hektaru.
U međuvremenu je poljoprivredno zemljište, zahvaljujući planskim dokumentima za izgradnju EXPO kompleksa, prenamenjeno u građevinsko, čime mu je znatno porasla vrijednost.
Tako je za otkup zemljišta koje je ranije prodala za oko 4.700 eura po hektaru, država sada primorana da izdvoji pola miliona eura po hektaru, odnosno 100 puta više novca.
RSE je ranije došao i do dokumentacije da je povraćaj investicije u izgradnju EXPO kompleksa u Surčinu procenjen na najmanje 27,4 godine.
Taj račun zasniva se prije svega na planu da se nakon završetka izložbe u nove objekte preseli Beogradski sajam, koji bi nastavio da organizuje sajamske manifestacije, koncerte i konferencije.
Prema istraživanju RSE, preseljenje Beogradskog sajma u Surčin upisano je u planove dvije godine prije nego što je Srbija uopšte konkurisala za organizaciju EXPO 2027.
Šta će biti sa Beogradom na vodi?
Upravo je sadašnji prostor Beogradskog sajma, nadomak rijeke Save, mjesto gdje bi trebalo da se širi luksuzno stambeno-poslovno naselje "Beograd na vodi".
Ranije usvojenim prostornim planovima, planirano je da se "Beograd na vodi" proširi na više stotina hektara u širem centru grada, ali i na novobeogradsku obalu Save.
Izgradnja ovog naselja, kojeg su funkcioneri Srpske napredne stranke nazivali "gradskim centrom budućnosti", počela je prije deset godina.
Prethodilo joj je nelegalno rušenje privatnih objekata u naselju Savamala, kako bi se raščistio teren za hiljade kvadrata koji su danas među najskupljim u Beogradu.
Nezakonito rušenje potvrdila je i jedna međunarodna presuda.
A ko je naredio da se u noći između 24. i 25. aprila 2016, dok je Srpska napredna stranka slavila pobjedu na izborima, sruše objekti u Savamali, do danas nije rasvijetljeno.
Dio javnosti upirao je prstom u najviše državne funkcionere.
Uprkos protestima, "Beograd na vodi" se gradio, kao zajednički projekat Vlade Srbije i kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Dve trećine udjela u zajedničkoj kompaniji ima firma "Eagle Hills", dok trećinu ima država Srbija.
Nemanja Nenadić smatra da bi trebalo da se objelodane sve do sada preuzete obaveze države u tom projektu, kao i planove za širenje naselja.
"Ne zbog bilo kakvih predrasuda prema toj kompaniji, već zato što iz principijelnih razloga treba ukinuti bilo kakav vid dodjele ili preuzimanja zemljišta bez nadmetanja", dodaje on.
Ocjenjuje i da bi nova vlada, putem pregovora, mogla da pokuša da poveća udio države u zajedničkom preduzeću, "kako bi više odgovarao vrijednosti ulaganja obje strane".
Izgradnju "Beograda na vodi" je omogućio specijalni zakon, takozvani "lex specialis", kojim je naselje proglašen projektom od nacionalnog značaja.
Tim zakonom je van snage stavljena druga zakonska regulativa, koja bi bila primjenjivana da je u pitanju regularan građevinski projekat.
Opozicione stranke i građanski pokreti upozoravali su tokom godina da se pod izgovorom javnog interesa sprovodi privatizacija centralnih delova glavnog grada Srbije.
Projekat su opisivali kao neustavan i netransparentan.
Sada, kao jednu od prvih mjera, Studentska lista najavljuje suspendovanje usvojenih "leks specijalisa", ili njihovo usklađivanje sa postojećom zakonskom regulativom.
'U fioci'
Prvi korak za preispitivanje javnih investicija, odnosno da li su neki projekti višestruko plaćani i da li je bilo korupcije, jeste objavljivanje papira koji su stajali "u fiokama".
"Mi u ovom trenutku nemamo uvid u to šta je potpisivano, na koji način je to rađeno i u čijem interesu", rekao je kandidat Studentske liste Ilija Srdanović za RSE.
Ocijenio je da je to "doprinelo ogromnom buntu i revoltu građana".
Predstavnici liste su uvjereni i da u dokumentima, do kojih javnost nije mogla da dođe, ima mnogo dokaza koruptivnih radnji.
Međutim, kako kažu, njihov posao počinje kada preuzmu vlast.
Do tada, pozivaju zaposlene u institucijama, sudovima, bankama, javnim preduzećima da "čuvaju papire i ne dozvoljavaju da se stavljaju u mašine za seckanje".
Poslat je apel i građanima da, kao uzbunjivači, prijave sumnje na zloupotrebe i korupciju.
Da se spriječi uništavanje dokumenata, zahtjeva i Vrhovno javno tužilaštvo.
U dopisu poslatom tužilaštvima, traže i reakciju policije, koja je već počela da obilazi ministarstva i druge institucije.
( Radio Slobodna Evropa, Da.M. )