Euro model će povećati troškove za javne radove
Građevinska privreda upozorava da Vlada i opštine moraju povećati ugovorene cijene za kapitalne projekte Za kapitalne projekte ugovorene na tenderima prije najavljivanja velikog rasta minimalnih zarada, građevinari su ponudili cijene na osnovu tadašnjih troškova Prije četiri godine Vlada je prihvatila da zbog tadašnjih poremećaja na tržištu aneksima poveća iznose za ugovorene poslove
Građevinske firme koje učestvuju na državnim ili opštinskim tenderima za gradnju puteva, javnih zgrada i druge infrastrukture, tražiće da se u slučaju usvajanja “Euro modela” potpišu aneksi za sve važeće ugovore kako bi im se kroz takozvane klizne skale nadoknadili novi uvećani troškovi rada, koji nijesu postojali u vrijeme potpisivanja ugovora, saznaju “Vijesti”.
Prema računici, u koju su “Vijesti” imale uvid, ovo bi moglo uticati da se iznosi ugovorenih radova moraju povećati za 20 do 30 odsto, što bi za državni budžet i opštinske moglo uvećati troškove za 30 do 40 miliona eura samo za narednu godinu.
“Euro model” predviđa izmjenu seta finansijskih zakona, a najvažnije je povećanje minimalne zarade za radna mjesta sa osnovnom školom sa 600 na 1.000 eura, za srednjoškolce sa 600 na 1.250 eura, i za visokoškolce sa 800 na 1.400 eura.
Građevinari navode da su od svojih dobavljača građevinskih i drugih materijala i usluga već dobili najave o povećanju njihovih cijena, kao i da će samo imati značajno veće troškove radne snage zbog značajno uvećanih iznosa minimalnih zarada.
Predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore Mile Gujić kazao je za “Vijesti” da se među primjedbama privrede na “Euro model” nalazi i to da će morati da se aneksiraju svi ugovori o javnim nabavkama zbog značajnog povećavanja troškova rada nakon potpisivanja ugovora.
“Rast troškova rada kroz povećanje minimalnih zarada i za duplo je evidentan. Njega privrednici nijesu mogli znati kada su potpisivani ugovori već su svoje troškove i ponuđenu cijenu na tenderu računali na osnovu dotadašnjih troškova rada. Trenutno radimo takve analize i ne može sada precizno reći za koliko to može povećati ugovorenu cijenu za ovakve javne radove, ali je sigurno da je to osnovani zahtjevi i da će biti značajan procenat rasta troškova”, kazao je Gujić.
On navodi i da su od domaćih proizvođača građevinskih materijala dobili analize da će oni zbog većih troškova rada, morati da povećaju svoje cijene za 30 odsto ili da otpuste radnike.
Gujić kaže da se u praksi primjenljuju takozvane klizne skale kada dođe do rasta troškova za koje ugovarač nije mogao da zna prije sklapanja ugovora niti da na njih utiče.
“Kada smo prije četiri godine zbog ratnih dešavanja u Ukrajini i međusobnih sankcija imali poremećaj na tržištu i veliki rast cijena građevinskih materijala, imali smo sličnu situaciju. Vlada je tada prihvatila naše zahtjeve i prihvatila da je došlo do rasta troškova na koje nismo mogli uticati. Tako da su za ranije potpisane ugovore po javnim nabavkama sklapani aneksi i povećavana ugovorena cijena na osnovu stvarnih troškova i faktura o rastu cijena građevinskog materijala. Sada ćemo imati sličnu situaciju, da nakon potpisivanja ugovora imamo rast cijena na koji nijesmo mogli uticati niti smo za njih mogli znati. Ovo se naručito odnosi na velike projekte čija izgradnja prema ugovoru traje nekoliko godina”, naveo je Gujić.
Privredna komora i Unija poslodavaca protive se predlogu da minimalne zarade odjednom porastu za 60 do 110 odsto, koliko predviđa najavljeni “Euro model”. Oni su Vladi poslali kontra predlog da privreda može izdržati rast minimalnih zarada za 100 do 200 eura, a da se do planiranog rasta dođe postepeno za nekoliko godina u skladu sa rastom produktivnosti i prihoda privrede.
Iz Privredne komore su u petak ponovo pozvali premijera Milojka Spajića na dijalog u vezi s “Euro modelom”.
“Zajednička poruka privrednika je da su za povećanje životnog standarda zaposlenih, ali da velike promjene koje donosi Euro model zahtijevaju dijalog i prethodne konsultacije sa privredom. Jer je obostrani interes, i privrede i države, da se uspostavi model koji će dovesti do zajedničkog cilja, ali na održivi način”, navedeno je u saopštenju PKCG-a.
Vlada je predloge izmjena zakona iz “Euro modela” usvojila prije 50 dana bez javne rasprave, konsultacija sa privredom i sindikatima, bez saglasnosti Socijalnog savjeta i bez objavljivanja bilo kakvih studija i analiza.
Aktuelni građevinski ugovori vrijede preko milijardu eura
Od početka godine potpisano je nekoliko velikih ugovora o izgradnji objekata, koja će trajati narednih nekoliko godina, čija vrijednost prelazi milijardu eura, i na koje će u značajnom iznosu uticati povećanje troškova rada kroz “Euro model”.
U februarau je potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji dionice autoputa Mateševo - Andrijevica sa kineskim konzorcijumom za 693 miliona eura. Prema ugovoru prvij 12 mjeseci je predviđeno za projektovanje, a četiri godine za izgradnju.
“I ovaj izvođač će imati značajno veće troškove rada nego što je mogao da predvidi kada je prije godinu slao ponudu. Ovaj ugovor je zaključen prema EBRD pravilima i pitanje je da li i za koliko taj rast troškova može biti prihvaćen, ali takozvana klizna skala za nepredviđene troškove postoji”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz građevinskog sektora.
U junu ove godine je potpisan ugovor o izgradnji kraka brze ceste oko Budve za 237 miliona eura, gdje će glavni radovi početi naredne godine i trajati četiri godine.
Veliki ugovori potipsani su za gradnju Bulevara Velje brdo za 31 milion, prve faze istoimenog naselja za 40 miliona,...što će trajati naredne tri godine.
Razni drugi aktuelni ugovori o javnim radovima u građevinarstvu, koje će trajati naredne dvije tri godine, vrijede preko 150 miliona.
( Goran Kapor )