Plenković: Crna Gora može zatvoriti poglavlja do kraja godine, ako postoji volja za rješavanjem otvorenih pitanja
"Pozivam svoje kolege u Savjetu da pomognu Crnoj Gori u rješavanju tih pitanja. Ako se to ostvari, vjerujem da je datum za dovršetak procesa 2028, koji je zasad tek predlog, ostvariv", rekao je hrvatski premijer
Crna Gora može završiti proces pristupanja Evropskoj uniji do roka koji je zacrtala, ako u Crnoj Gori postoji politička volja za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, a u Srbiji treba dati vremena izbornim pobjednicima da definišu svoj pristup prema evropskim integracijama, rekao je danas hrvatski premijer Andrej Plenković.
Plenković je, na konferenciji o proširenju, rekao da Crna Gora može zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja ove godine "pod uslovom da postoji iskrena volja za rješavanjem određenih pitanja koja su sastavni dio poglavlja 23 (temeljna prava) i poglavlja 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika).
Rekao je da u tim poglavljima postoje elementi koje treba riješiti, a koje dosadašnje crnogorske vlade nisu na odgovarajući način riješile. Dva od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila već su riješena.
"Preostalo ih je šest, od kojih su četiri isključivo u nadležnosti izvršne vlasti. Dvije su nešto složenije jer zadiru u područje pravosuđa ili se pak tiču podataka o nestalim osobama - onima koji su nestali tokom agresije Jugoslavije i Miloševićevog režima na Hrvatsku", rekao je Plenković, kako prenosi Hina.
Crnogorska vlada nedavno je donijela odluku da promijeni ime bazena u Kotoru i da formalno odobri postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinju, što su bila dva od osam hrvatskih zahtjeva.
Ostali se odnose na utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje logoraša iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica, pitanje granice i povratak školskog broda "Jadran".
"Pozivam svoje kolege u Savjetu da pomognu Crnoj Gori u rješavanju tih pitanja. Ako se to ostvari, vjerujem da je datum za dovršetak procesa 2028, koji je zasad tek predlog, ostvariv", kazao je Plenković.
Dodao je da ima utisak da se na tim pitanjima radi. "Ako nastave u dobrom duhu, moći ćemo privesti taj proces kraju na način na koji bi svi to željeli vidjeti", istakao je hrvatski premijer.
Ocijenio je da se Hrvatska prema Crnoj Gori ponaša vrlo konstruktivno, za razliku od nekih drugih država članica koje nekim zemljama kandidatkinjama blokiraju čak i početak pregovora.
"Da smo htjeli biti prepreka pristupanju Crne Gore, naša bi politika bila sasvim drugačija. Zapravo smo bili vrlo prijateljski nastrojeni i konstruktivni."
Što se Srbije tiče, Plenković je rekao da nakon pobjede Studentske liste treba vidjeti kako će izgledati buduća vlada i kakva će biti njena politika. "Ne znamo tačno kakvi su stavovi Studentske liste, njihovi stavovi o evropskim pitanjima su, recimo to tako, složeni", kaže hrvatski premijer.
Dodaje da oni tokom predizborne kampanje nisu previše otkrivali o svojim planovima, što se s taktičkog gledišta može razumjeti.
"Ali, sada kada preuzimate odgovornost morate objasniti za šta se zalažete. Ono što je svim posmatračima upalo u oči jeste da tokom izbora nije bilo baš nijedne evropske zastave. To se ne bi moglo shvatiti kao izrazito proevropski pokret", rekao je Plenković.
Upitan o prednostima članstva u Evropskoj uniji, rekao je da je ono u svakom pogledu pozitivno.
"Smatram da je pozitivno u svakom pogledu, zapravo i ne vidim neke značajne negativne strane. Istina mnogi politički akteri iznose negativne stavove o Evropskoj uniji, ali to je sastavni dio jačanja naše političke rasprave i demokratije", rekao je Plenković.
Dodao je da se nedovoljno objašnjavaju stvari u vezi s EU, te da je u aktuelnom komunikacionom prostoru razlikovanje istinitih od lažnih informacija ozbiljan izazov. Istakao je tri pozitivna elementa koristi od članstva. Prvi je stabilnost i bezbjednost i prilika za razvoj ekonomije.
"Postaje dio moćne organizacije koja vam pomaže ublažiti razne spoljne šokove i krize". Drugi element, posebno za nove članice, jeste da postaju neto primaoci pomoći iz evropskog budžeta, a treći je da snažno unutrašnje tržište jača konkurentnost i djeluje podsticajno zbog preduzetničkog i investicionog okruženja.
( B.H. )