Budžet dolazi, stiže li sa „Euro modelom”?

Predlog zakona o budžetu za 2027. godinu biće dostavljen Skupštini u zakonskom roku, odnosno najkasnije do 15. novembra, a za sada još nije poznato da li su u njemu ukalkulisani troškovi primjene “Euro modela”, koliko će njegovo sprovođenje koštati državnu kasu na godišnjem nivou, kao ni kakav će uticaj imati na budžetski deficit i javni dug u narednoj godini.

Ministarstvo finansija, kojim rukovodi ministar Novica Vuković, potvrdilo je “Vijestima” da će svi rokovi u vezi sa pripremama najvažnijeg ekonomskog zakona za narednu godinu biti ispoštovani.

“Vijesti” su pitale hoće li do 15. novembra Skupštini biti dostavljen predlog zakona o budžetu za 2027. godinu, da li su već ukalkulisani troškovi primjene “Euro modela” i koliko će njegovo sprovođenje koštati državnu kasu na godišnjem nivou. Pitanje je bilo i kakve su procjene Ministarstva finansija o uticaju primjene “Euro modela” na budžetski deficit i javni dug u 2027. godini.

“Ministarstvo finansija će, kao i prethodnih godina, sve aktivnosti u vezi sa pripremom Predloga zakona o budžetu za 2027. godinu realizovati u skladu sa zakonom propisanim rokovima, kako bi se ispoštovala i zakonska obaveza njegovog dostavljanja Skupštini. O svim detaljima predloženog zakonskog rješenja javnost će biti pravovremeno informisana”, kazali su u Ministarstvu finansija.

Prema sistemskom Zakonu oo buudžetu i fiskalnoj odgovoornosti predlog budžeta se šalje Skupštini do 15.novembra.

Premijer Milojko Spajić je sredinom septembra predstavio “Euro model” koji podrazumijeva rast minimalne zarade od Nove godine za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura. Uz to, planirano je i usklađivanje penzija od 2027. četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada. Ovu reformu prate izmjene seta ekonomskih zakona koje bi mogle stvoriti novu rupu u budžetu na godišnjem nivou od 650 do 700 miliona eura, odnosno sa dosadašnjim deficitom od oko 300 miliona, mogući nedostatak bio bi oko milijardu eura.

Set od šest zakona (izmjenama zakona o finansiranju lokalne samouprave, porezu na dobit pravnih lica, o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, porezu na dohodak fizičkih lica, penzijskom i invalidskom osiguranju i izmjeni i dopunama Zakona o radu) koji treba da donese veće plate i penzije, utvrđen je na Vladi elektronskim putem bez podrške ministra finansija Novice Vukovića čiji resor, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” nije učestvovao u pripremi ovih predloga zakona.

Vuković je potom zvanično izjavio da mu treba još nekoliko dana da se upozna s predlogom programa “Euro model”.

“Moje kolege su jako brzo analizirale zakone. Izvinjavam se što će meni biti potrebno nekoliko dana. Kako to procedura nalaže, Ministarstvo finansija će, apsolutno u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces”, poručio je Vuković 21. septembra.

Ministar je potom tokom godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke sredinom oktobra na Tajlandu ocijenio da “Euro model” predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji i ravnopravno učešće na jedinstvenom evropskom tržištu.

On je kazao da se evropske integracije ne smiju svesti samo na usklađivanje propisa i institucija sa evropskim standardima.

“Njihov suštinski cilj mora biti nastavak unapređenja životnog standarda građana, vrednovanje rada i stvaranje kvalitetnijih radnih mjesta”, rekao je Vuković na sastancima u Bangkoku.

Vuković je objasnio da rad zaposlenih u Crnoj Gori godinama nije bio adekvatno vrednovan kroz visinu zarada, te da je taj nesrazmjer otklonjen, a položaj zaposlenih unaprijeđen kroz prethodna dva ekonomska programa, sprovedena uz očuvanje stabilnosti javnih finansija.

On smatra da je istovremeno važno izgraditi ekonomiju koja će građanima pružiti perspektivu za život i profesionalni razvoj, te smanjiti rizik od odliva radne snage, sa kojim su se suočavale i druge države tokom procesa proširenja.

Od najave “Euro modela” Privredna komora (PKCG), Unija poslodavaca i Zajednica opština traže njegovo preispitivanje i korigovanje zbog, kako tvrde negativnih posljedica koje će imati. Ova udruženja su poslala svoje korekcije i tražile od premijera Spajića sastanke i izjašnjenje, ali do danas na njihove zahtjeve nije odgovoreno.

Iz PKCG su 30. oktobra podsjetili da je Spajić prije 44 dana najavio novi model povećanja zarada.

“Vlada je za sprovođenje tog modela utvrdila set od šest zakona koji predviđa izmjene radnog i poreskog zakonodavstva, ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, kao i izmjene finansiranja lokalnih samouprava. Budući da je izostala uobičajena procedura u pripremi predloga zakona, Privredna komora je u nekoliko navrata uputila poziv predsjedniku Vlade za sastanak, prvi put 24. septembra”, saopšteno je iz PKCG.

Zajednice opština je istog dana saopštila da su premijeru dostavili procjenu uticaja “Euro modela” na lokalne javne prihode i predlog kompenzatornih mjera koje je podržalo svih 25 opština.

Zajednički zahtjev lokalnih samouprava je, kako su kazali, da se obezbijedi stabilnost njihovih budžeta i spriječi da smanjenje prihoda, uz istovremeni rast rashoda, ugrozi razvojne projekte i pružanje usluga građanima.

Predloženo je održavanje novog sastanka predsjednika opština i gradonačelnika sa premijerom, uz učešće ministara nadležnih za sprovođenje predloženih mjera.

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) pozvala je 14. oktobra predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak i predložila paket mjera podrške privredi, uz ocjenu da najavljeno povećanje zarada mora biti praćeno konkretnim rješenjima koja će kompanijama omogućiti da podnesu veće troškove, sačuvaju radna mjesta i nastave da ulažu u razvoj. Unija poslodavaca traži minimalne zarade od 800 i 1.000 eura.

Od najave “Euro modela” Privredna komora, Unija poslodavaca i Zajednica opština traže njegovo preispitivanje i korigovanje zbog kako tvrde negativnih posljedica koje će imati. Ova udruženje su poslala svoje korekcije i tražile od premijera Spajića sastanke i izjašnjenje, ali do danas na njihove zahtjeve nije odgovoreno.

Vuković da što prije odgovori na poslanička pitanja

Demokratska partija socijalista (DPS) tražila je od rukovodstva Skupštine da hitno obezbijedi dolazak ministra finansija Novice Vukovića na prvu narednu sjednicu predviđenu za poslanička pitanja i odgovori na pitanja o “Euro modelu”.

“Prošlo je 47 dana od predstavljanja Euro modela, a nema stava Ministarstva finansija. Ne samo što nema stava, nego nema ministra finansija (Novica Vuković). Još uvijek na rasporedu za poslanička pitanja nemamo ministra finansija. Ne postoji plan kad će on odgvarati na pitanja psoslanika, a sedam pitanja ima samo poslanički klub DPS-a”, poručio je juče u planumu šef poslaničkog kluba DPS Andrija Nikolić.

On je pozvao i Centralnu banku, ali i Fiskalni savjet da daju svoj stav o tzv. Euro modelu.

( Marija Mirjačić )