EK: Sudski postupci i različite odluke u slučaju Raonić izazivaju zabrinutost za institucionalnu stabilnost RTCG

Dugotrajni sudski postupci i različite sudske odluke u vezi sa imenovanjem generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Borisa Raonića izazvali su zabrinutost u pogledu procesne dosljednosti sudskih odluka i institucionalne stabilnosti RTCG.

To stoji u ovogodišnjem izvještaju Evropska komisija (EK) za Crnu Goru, koji će danas biti predstavljen u Briselu, a u koji su “Vijesti” imale uvid.

EK u dokumentu konstatuje da su “nastavljeni sudski sporovi u vezi sa imenovanjem generalnog direktora RTCG iz 2024, uz više paralelnih postupaka pred domaćim sudovima”.

“U martu je Viši sud u Podgorici donio dvije različite odluke u sudskim postupcima kojima se osporava imenovanje generalnog direktora: jednom je ukinuta prvostepena presuda kojom je imenovanje proglašeno nezakonitim, dok je drugom naloženo ponovno suđenje pred prvostepenim sudom”, naglašeno je u izvještaju.

Odvojeno od toga, konstatovano je u dokumentu, u junu 2026. podgorički Viši sud donio je pravosnažnu i izvršnu presudu i time potvrdio prethodnu odluka Osnovnog suda, kojom su bivši predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević i tri bivša člana tog tijela - Amina Murić, Filip Lazović i Naod Zorić osuđeni na uslovne kazne zatvora od po sedam mjeseci zbog zloupotrebe službenog položaja u vezi sa ponovnim imenovanjem generalnog direktora RTCG 2023. godine.

U dokumentu se podsjeća ma to da je “djelotvorna primjena novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG obezbijedila je javnom servisu predvidivo finansiranje, utvrđeno na nivou od 1,34 odsto državnog budžeta, čime su ojačane njegova finansijska nezavisnost i održivost”. Navodi se i da je u junu 2026. potpisan je novi kolektivni ugovor, kojim su povećane zarade i unaprijeđena prava zaposlenih u RTCG.

Funkcioneri verbalno napadali medije

Crna Gora, ocijenila je EK, obezbjeđuje odgovarajuće zakonske garancije slobode izražavanja i podsticajno okruženje za slobodan, nezavisan i profesionalan rad medija. Država nastavlja da sprovodi politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima i medijskim radnicima, iako se i dalje dešavaju pojedinačni napadi.

EK, međutim, upozorava da i pored toga što su nadležni u velikoj mjeri osuđivali nasilje nad novinarima, nastavljeni su “slučajevi oštrih verbalnih napada na predstavnike medija od strane javnih funkcionera i političkih partija, uključujući visoke zvaničnike iz sektora bezbjednosti i odbrane”.

“Tokom 2025. nadležni organi zadržali su brz i uglavnom djelotvoran institucionalni i policijski odgovor na nove slučajeve nasilja nad novinarima, od kojih se većina odnosila na uznemiravanje i prijetnje putem interneta. Organizacije koje prate stanje u ovoj oblasti zabilježile su tokom 2025. najmanje 33 slučaja zastrašivanja, od kojih se većina odnosila na onlajn prijetnje, verbalno zastrašivanje i uznemiravanje povezano sa političkim izvještavanjem, dok je manji broj uključivao fizičke napade. Novinarke su bile nesrazmjerno više pogođene”, navedeno je u izvještaju.

Nekoliko slučajeva tokom 2025, precizirano je u dokumentu, okarakterisano je kao navodne strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP), koje su pokrenuli tuženi u tim predmetima.

“Tokom 2025. tužilaštva su postupala u 35 predmeta, od kojih je riješen 31, uključujući 23 predmeta iz te godine. U sedam slučajeva podignute su optužnice, a u devet su pokrenuti prekršajni postupci, dok su preostali predmeti odbačeni, obustavljeni zbog nepostojanja osnova ili ustupljeni drugom nadležnom organu”, navodi se.

Upozoreno je, međutim, da je zabilježen mali napredak u starim slučajevima napada, pri čemu je ponovo produžen značajan sudski postupak za ranjavanje istraživačke novinarke Olivere Lakić iz 2018. godine.

“U martu 2026. godine Vlada je osnovala međuinstitucionalnu radnu grupu za sprovođenje Mehanizma za bezbjednost medijskih radnika. Od marta do jula 2026. godine ovom mehanizmu prijavljena su 22 slučaja prijetnji novinarima, koji su se uglavnom odnosili na uvrede i prijetnje putem interneta, uključujući jednu prijetnju smrću. Mehanizam je obezbijedio pravnu i psihološku podršku, ojačao direktnu koordinaciju sa policijom i tužilaštvom i uspostavio besplatnu SOS telefonsku liniju za prijavljivanje napada i zastrašivanja. Početni rezultati ukazuju na unaprijeđenu koordinaciju među nadležnim institucijama, bolji pristup podršci za novinare i sistematsko praćenje prijavljenih slučajeva i njihovih ishoda”, stoji u dokumentu EK.

Potrebni propisi za borbu protiv SLAPP tužbi

EK konstatuje da je zakonodavni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa Evropskim aktom o slobodi medija, ali da Crna Gora mora da obezbijedi da nacionalni organi, nakon pristupanja EU, ispunjavaju svoju regulatornu ulogu, kao i da omogući civilnom društvu da podrži njegovu primjenu.

“Operativna spremnost zahtijeva jačanje institucija, podizanje svijesti i uključivanje zainteresovanih strana. Crna Gora još nema posebno zakonodavstvo usklađeno sa pravnim okvirom EU za borbu protiv SLAPP tužbi, zbog čega bi novinari mogli ostati izloženi pravnom zastrašivanju i pritiscima”, poručuju iz EK.

Kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama, navode, regulatorni okvir je unaprijeđen nakon što je Skupština u decembru 2025. godine usvojila novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama.

“…Kojim je uveden mehanizam inspekcijskog nadzora nad poštovanjem obaveza proaktivnog objavljivanja informacija, a zakonodavni okvir u potpunosti usklađen sa pravnom tekovinom EU”, precizirano je je. Podsjeća se da su usvojeni su i odgovarajući podzakonski akti, čime su stvoreni zakonski uslovi za djelotvornu primjenu zakona. Ipak, iz EK naglašavaju da izazovi u njegovoj primjeni i dalje postoje.

“Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama trenutno sprovodi različite programe obuke kako bi obezbijedila da nadležni organi budu adekvatno pripremljeni za primjenu novih zakonskih izmjena”, naveli su.

EK navodi i da se zakonodavni okvir za medije u Crnoj Gori, koji je u velikoj mjeri usklađen sa pravnom tekovinom EU, uglavnom primjenjuje, uz kontinuirane napore da se obezbijedi njegova puna primjena.

“Reformisano medijsko zakonodavstvo uspostavilo je transparentne procedure imenovanja zasnovane na zaslugama i stručnim kvalifikacijama za upravljačka tijela nacionalnog javnog servisa RTCG i Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU). Uprkos određenim kašnjenjima i ponavljanju postupaka, novi članovi savjeta RTCG i AMU postepeno se imenuju nakon isteka mandata ili ostavki prethodnih članova. Skupština je imenovala tri člana Savjeta AMU, čime je u decembru 2025. godine kompletiran njegov sastav”, navodi se. Podsjeća se da je ufebruaru 2026. Savjet AMU izabrao predsjednika, “što mu je omogućilo da radi punim kapacitetom na sprovođenju regulatornog okvira i zaštiti slobode medija i profesionalnih standarda u audiovizuelnim uslugama”. “Skupština je u oktobru 2026. godine imenovala jednog člana Savjeta AMU i dva člana Savjeta RTCG. Kada je riječ o samoregulaciji medija, broj članova Medijskog savjeta za samoregulaciju nastavlja da raste i trenutno je registrovano 80 članova”, precizirano je.

Uticaj medija iz Srbije

EK ističe i da “značajno povećanje državnog finansiranja medija doprinosi finansijskoj održivosti komercijalnih medija, koja je ograničena relativno malom publikom i suženim tržištem oglašavanja”.

Naglašavaju i da na domaćem medijskom tržištu, posebno u televizijskom sektoru, dominiraju medijske kompanije u regionalnom i međunarodnom vlasništvu.

“Liberalna pravila za ulazak stranih vlasnika na tržište dovela su do toga da su tri od četiri privatna televizijska kanala sa nacionalnom pokrivenošću u većinskom stranom vlasništvu. Transparentnost raspodjele javnih sredstava medijima je unaprijeđena. I dalje postoje neslaganja između podataka koje mediji objavljuju o svojim prihodima i podataka koje javne institucije objavljuju o rashodima”, stoji u dokumentu.

Ocijenjeno je da je transparentnost vlasništva nad medijima unaprijeđena “zahvaljujući javnoj digitalnoj platformi AMU, koja obuhvata linearne audiovizuelne medijske usluge i usluge na zahtjev, radijske usluge, kablovske distributere i platforme za razmjenu video-sadržaja, kao i javnom Registru vlasništva nad medijima nadležnog ministarstva, koji obuhvata štampane i onlajn medije”.

“Povećana je zabrinutost zbog snažnog uticaja medija iz Srbije i lokalnih medija u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji, naročito zbog široko rasprostranjenih narativa usmjerenih protiv prava i učestalog govora mržnje. Nadzor nad poštovanjem pravila koja se odnose na medijske sadržaje i njihovo sprovođenje i dalje predstavljaju izazov”, naglašeno je u dokumentu.

EK podsjeća da je u maju AMU izrekla šestomjesečnu zabranu emitovanja televiziji Informer sa sjedištem u Srbiji, zbog “kontinuiranog emitovanja klevetničkih sadržaja usmjerenih protiv crnogorskog nacionalnog identiteta, podsticanja mržnje i diskriminacije, podrivanja državnih institucija i kršenja ljudskog dostojanstva”.

Zarade novinara ispod državnog prosjeka

Kad su u pitanju prava i uslivi u kojima rade novinari, iz EK navode da su Sindikat medija koji djeluje na nacionalnom nivou i profesionalne organizacije u medijskom sektoru dobro uspostavljeni i nastavljaju da se aktivno zalažu za unapređenje socioekonomskih uslova, profesionalnih standarda i bezbjednosti medijskih radnika.

“Međutim, granski kolektivni ugovor još nije zaključen, što i dalje otežava medijskim radnicima da ostvaruju radna prava na ravnopravnoj osnovi sa zaposlenima u drugim sektorima”, poručili su iz EK.

Naglašavaju da su zarade novinara i dalje su ispod državnog prosjeka.

“Sindikalni predstavnici u RTCG izrazili su zabrinutost zbog, kako smatraju, neprimjerenih pritisaka rukovodstva, diskriminacije po osnovu sindikalnog djelovanja i kašnjenja u kolektivnom pregovaranju…Gotovo tri četvrtine zaposlenih u medijima zarađuje manje od prosječne zarade u državi. Prekovremeni rad je široko rasprostranjen i nije uvijek adekvatno plaćen. Sindikalni predstavnici prijavili su ograničenja u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju, kao i slučajeve pritisaka povezanih sa članstvom u sindikatu”, stoji u izvještaju.

( Tina Popović )