Diskriminacija opstaje, blage kazne za rodno nasilje, nedostaci u zaštiti djece
Evropska komisija upozorava na govor mržnje, prepreke u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom i diskriminaciju LGBTIQ+ osoba i Roma. Naglašavaju da uprkos napretku u donošenju zakona, njihova primjena i dalje je problem
Diskriminacija je i dalje prisutna u Crnoj Gori, prvenstveno zbog društvene polarizacije, ocijenila je Evropska komisija u godišnjem izvještaju o napretku, u koji “Vijesti” imaju uvid.
EK ističe da su pravni i institucionalni okvir za zaštitu od diskriminacije uspostavljeni, ali je potrebno dodatno unaprijediti njegovu primjenu i sprovođenje.
“Društvene grupe u najranjivijem položaju (uključujući Rome i Egipćane, pripadnike rasnih ili etničkih manjina, osobe s invaliditetom i LGBTIQ+ osobe) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i krivičnim djelima iz mržnje”, naglašeno je u izvještaju.
Podsjeća se da je Skupština Crne Gore u decembru 2025. usvojila novi Zakon o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, čime je zakonodavni okvir usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Zakon sada predviđa širu listu osnova diskriminacije.
“U septembru 2026. godine Skupština je usvojila dodatne izmjene Zakona, kojima se pojašnjavaju opšti režim zaštite od diskriminacije i poseban režim zaštite rodne ravnopravnosti, naročito kada je riječ o primjeni izuzetaka od zabrane diskriminacije po osnovu pola. U martu 2026. godine Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava usvojilo je pravilnik o sadržaju i načinu vođenja posebne evidencije slučajeva diskriminacije, čime je omogućeno sistematsko prikupljanje podataka”, stoji u dokumentu.
Drastičan porast predmeta u vezi sa govorom mržnje u tužilaštvima
U izvještaju je precizirano da su osnovna i viša državna tužilaštva tokom 2025. pokrenula su 67 predmeta u vezi sa govorom mržnje, šest predmeta povezanih sa mržnjom i devet prekršajnih postupaka.
“To predstavlja drastičan porast od 241 odsto u odnosu na prethodnu godinu (2024. je bilo 24 predmeta), što je posljedica primjene obavezujućih smjernica za državna tužilaštva u predmetima koji se odnose na krivična djela iz mržnje, kao i pojačanog nadzora kroz imenovanje koordinatora. Državna tužilaštva donijela su odluke u svim predmetima iz 2024. godine.”, navodi se u izvještaju. EK konstatuje da suu uspostavljeni pravni i institucionalni okvir za borbu protiv rasizma, kao i krivičnopravni okvir za suzbijanje krivičnih djela iz mržnje, ali i da je potrebno unaprijediti njihovu primjenu i sprovođenje.
“Zakon o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije obezbjeđuje jasniju definiciju i zabranu govora mržnje kao krivičnog djela, u skladu sa preporukama Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI). Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda postupala je u 18 predmeta koji su se odnosili na govor mržnje i sedam predmeta iz oblasti javnog diskursa i medija, koji su se takođe pretežno odnosili na govor mržnje.
Blage kazne za rodno zasnovano nasilje
Tokom 2026, naglašava EK, ostvaren je napredak u zakonodavstvu, dok novi oblici rodno zasnovanog nasilja, uključujući nasilje u digitalnom prostoru, zahtijevaju veću pažnju. Podsjećaju da je u septembru 2026. Skupština je usvojila Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji je u potpunosti usklađen sa pravnom tekovinom EU.
EK je zabrinuta i zbog praksa izricanja kazni, “budući da blage kazne ostaju dominantne, dok se strože sankcije izriču samo rijetko”.
“U toku je sprovođenje Strategije rodne ravnopravnosti za period 2025-2029. i pratećeg Akcionog plana za period 2025-2026, ali je potrebno obezbijediti odgovarajuća finansijska sredstva za njihovu djelotvornu primjenu”, navodi se u dokumentu.
Precizirano je da je Crna Gora u junu ove godine dostavila odgovore na četiri hitne preporuke Komiteta UN za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz 2024.
“Kontakt osobe za rodnu ravnopravnost imenovane su u velikom broju institucija. Međutim, njihovi kapaciteti i međuinstitucionalna koordinacija i dalje su nedovoljni. Aspekti rodne ravnopravnosti još nijesu sistematski uključeni u kreiranje javnih politika, dok su svijest o okviru za rodnu ravnopravnost i institucionalna posvećenost njegovoj primjeni i dalje ograničeni”, ocijenjeno je. I pored činjenice da su u aprilu preduzeti dodatni zakonodavni i institucionalni koraci radi jačanja odgovora na rodno zasnovano i seksualno nasilje, posebno usvajanjem izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, EK naglašava da Crna Gora tek treba da u potpunosti odgovori na niz preostalih preporuka Grupe eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO), uključujući preporuke proistekle iz početne evaluacije iz 2018. i tematske evaluacije iz 2024. godine.
“Prikupljanje podataka od strane Državnog tužilaštva je unaprijeđeno, uključujući detaljnije razvrstavanje podataka o žrtvama, učiniocima i krivičnim djelima. Potrebni su dodatni napori kako bi se obezbijedile odgovarajuće, dostupne i održive usluge podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja. Vrhovni sud usvojio je smjernice o krivičnim sankcijama u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, ali je potrebno pažljivo pratiti njihovu primjenu i efekte”, ističe se u dokumentu.
Sistem zaštite djece i dalje ima nedostataka
Sistem zaštite djece i dalje se suočava sa nedostacima u pogledu odgovornosti, institucionalnih kapaciteta, sistematskog praćenja, održivog finansiranja, obezbjeđivanja kvaliteta i međusektorske saradnje, smatraju u EK.
“Potrebni su dodatni napori kako bi se razvio integrisaniji sistem zaštite djece, u skladu sa Preporukom Evropske komisije o razvoju i jačanju integrisanih sistema zaštite djece u najboljem interesu djeteta”, naglašeno je u izvještaju.
Podsjeća se da je u maju je osnovan novi Savjet za prava djeteta, ali i upozorava da da se usvajanje Nacionalne strategije za ostvarivanje prava djeteta i dostavljanje četvrtog periodičnog izvještaja Crne Gore Komitetu UN za prava djeteta čekaju još od 2023. godine.
“U maju je Skupština usvojila izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, čime je pravni okvir dodatno usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Ipak, zaštitne garancije pravosuđa prilagođenog djeci još se ne primjenjuju sistematski u krivičnim postupcima u kojima učestvuju djeca. Crna Gora nastavlja da sprovodi Akcioni plan za period 2025-2026. u okviru Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja, ali djelotvorna primjena tog okvira i dalje predstavlja izazov”, precizirano je.
OSI još čekaju i veća prava i zakone
Pravni i institucionalni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom nije potpun, a njegova primjena i sprovođenje zahtijevaju unapređenje.
“Osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa preprekama u punom uživanju svojih prava i višestrukim oblicima diskriminacije”, upozorava EK.
Uprkos određenom napretku, stoji u dokumentu, potrebno je dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, uključujući Evropski akt o pristupačnosti.
“Skupština je usvojila novi Zakon o jedinstvenom sistemu vještačenja invaliditeta, što predstavlja napredak ka pristupu procjeni invaliditeta zasnovanom na ljudskim pravima, u skladu sa Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD). Novi okvir ima za cilj da obezbijedi dosljedniju procjenu invaliditeta kroz različite zakone i javne politike, kao i da olakša pristup pravima i uslugama. Institucionalni okvir dodatno je ojačan osnivanjem Zavoda za vještačenje invaliditeta kao centralizovanog tijela. Međutim, potrebni su dodatni napori kako bi se obezbijedila djelotvorna primjena Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom”, naglašava se u dokumentu.
Dodaje se da je usvojen prvi Nacionalni akcioni plan za sprovođenje te konvencije za period 2026-2030, a da je sprovedeno 61 odsto aktivnosti predviđenih Akcionim planom za 2025. u okviru Strategije deinstitucionalizacije, kao i da je usvojen je i Akcioni plan za 2026.
“Potrebni su dodatni napori kako bi se Centar za hraniteljstvo i porodični smještaj stavio u funkciju, unaprijedio obračun troškova usluga, dodatno poboljšali standardi, razvile nove usluge i ojačali kapaciteti za nastavak prelaska na sistem podrške i brige u zajednici koji omogućava samostalan život”, poručuju iz EK.
Nastavljaju se diskriminacija i napadi na LGBTIQ+ osobe
U izvještaju je naglašeno i da je unaprijeđen pravni okvir za zaštitu prava LGBTIQ+ osoba, ali da je diskriminacija i dalje prisutna.
Posebno se ističe da je govor mržnje prema LGBTIQ+ osobama i dalje široko rasprostranjen, naročito na internetu.
“Takvi slučajevi često se procesuiraju na osnovu Zakona o javnom redu i miru, umjesto na osnovu antidiskriminacionog zakonodavstva, što dovodi do neujednačene sudske prakse koju je potrebno unaprijediti”, upozoreno je u dokumentu.
Crna Gora, navodi se, nastavlja sprovođenje Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ+ osoba za period 2024-2028, čiji je cilj djelotvornija primjena zakonodavnog okvira, uz oslanjanje na preporuke međunarodnih tijela.
“Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju roda na osnovu samoodređenja prošao je pripremne faze izrade i o njemu su obavljene konsultacije sa Evropskom komisijom, ali još nije usvojen”, ističe se.
Prema ocjeni EK, tokom 2026. ostvaren je značajan napredak u usklađivanju zakonodavstva sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.
“Međutim, dodatne izmjene i dalje su neophodne kako bi se obezbijedili potpuna pravna usklađenost, djelotvorna primjena i stvarno uživanje prava koja proizlaze iz zakonskog priznavanja istopolnih parova”, naglašeno je u dokumentu.
Antiromski rasizam i dalje prisutan
Kad je u pitanju zaštita pripadnika manjinskih naroda u Crnoj Gori, EK konstatuje da je pravni i institucionalni okvir uspostavljen, a da su oni integrisani u društvo.
“Zakon o manjinskim pravima i slobodama obezbjeđuje zaštitu i poštovanje ljudskih prava svih ljudi. Izmjene tog zakona su u toku, s ciljem unapređenja institucionalnog i finansijskog okvira. Venecijanska komisija je 9. oktobra 2026. godine usvojila mišljenje o nacrtu izmjena Zakona o manjinskim pravima i slobodama. Crna Gora mora da obezbijedi da preporuke Venecijanske komisije budu blagovremeno uvažene”, poručuju iz EK.
I pored toga što je pravni i institucionalni okvir za zaštitu Roma uglavnom uspostavljen, EK navodi da se ta zajednica i dalje suočava sa diskriminacijom. Naglašava da je antiromski rasizam i dalje je prisutan, posebno u oblasti zapošljavanja i obrazovanja.
“Tri glavne preporuke Savjeta Evrope za hitno djelovanje, zasnovane na Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina, odnose se na romsku i egipćansku zajednicu. Preporuke se odnose na pristup odgovarajućem stanovanju, pristup srednjem i visokom obrazovanju i utvrđivanje izbornog cenzusa za nacionalne manjine kako bi se obezbijedilo poštovanje načela jednakog tretmana. U junu 2026. godine Vlada je usvojila Strategiju za unapređenje kvaliteta života Roma i Egipćana za period 2026-2030. Procjena prethodne strategije pokazuje da je etnička distanca prema Romima smanjena sa 0,55 odsto u 2021. na 0,36 odsto u 2025”, precizirano je u dokumentu.
( Tina Popović )