Kos: Crna Gora na putu da postane članica EU 2028, ugovor o pristupanju vjerovatno na ljeto 2027.

Crna Gora je najbliža završnici evropske integracije sa jasnim putem da potpiše ugovor o pristupanju sa Evropskom unijom (EU) naredne godine, rekla je danas u Briselu visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kalas.

Ona je kazala da je Evropska komisija (EK) usvojila danas Paket proširenja 2026 za zemlje kandidatkinje, a ono što je novo jeste da sadrži mape puta za najnaprednije članice, među kojima je Crna Gora.

Poručila je da je proširenje jedna od najznačajnijih politika EU, koja učvršćuje mir, stabilnost i prosperitet širom kontinenta.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da je EK prvi put u prilici da od 2011. ove godine završi pregovore sa jednm zemljom kandidatkinjom, a to je Crna Gora.

“Crna Gora je na putu da postane 28. članica EU 2028. godine”, rekla je Kos, dodajući da će Ugovor o pristupanju vjerovatno biti potpisan na ljeto naredne godine.

Crna Gora ostvarila odlučujući napredak u temeljnim oblastima

Marta Kos je, predstavljajući izvještaj, rekla da Crna Gora je ostvarila i odlučujući napredak u temeljnim oblastima, sa dobrim rezultatima u vladavini prava, ekonomskom upravljanju, statistici i reformi javne uprave.

“Zemlja je već zatvorila 21 pregovaračko poglavlje, a prema ocjeni Evropske komisije, Crna Gora ispunila je sve uslove za zatvaranje preostalih poglavlja. Pristupni pregovori realno bi mogli biti završeni do kraja ove godine”, navela je.

Albanija da održi tempo reformi

Albanija je, kako je kazala, jedna od zemalja koje prednjače u procesu pristupanja i uspijeva da održi tempo i za nešto više od godinu otvorila je sve pregovaračke klastere. Ispunila je privremena mjerila u temeljnim oblastima i privremeno zatvorila prva četiri poglavlja.

“To je značajno dostignuće. Albanija mora da održi tempo reformi kako bi napredovala ka zatvaranju preostalih poglavlja. U središtu svih reformskih napora moraju biti vladavina prava, nezavisno pravosuđe, sloboda medija i zaštita temeljnih prava. To je važno ne samo za članstvo u EU već i za albansko društvo i svakodnevni život građana”.

Ona je poručila da je suštinsko uključivanje cijelog društva neophodno kako bi se obezbijedili kvalitetan zakonodavni proces i reforme koje donose rezultate u praksi.

Moldavija najbolji učenik

Kos je rekla da je ranije govorila da je Moldavija najbolji učenik u njenom razredu, a sada mora da kaže da ostvaruje najbolje rezultate u razredu - krupnim koracima napreduje, uprkos nezapamćenim spoljnim pritiscima.

“Pokazala je snažnu odlučnost da ubrza reforme, uključujući i teške reforme, poput provjere integriteta sudija. Evropska komisija ocijenila je da je Moldavija ispunila uslove za otvaranje svih preostalih pregovaračkih klastera. Zemlja je takođe ostvarila značajan napredak ka ispunjavanju privremenih mjerila u temeljnim oblastima prije kraja ove godine.Biće neophodno staviti veći naglasak na sprovođenje zakona i njihovu djelotvornu primjenu”.

To, kako je dodala, uključuje ostvarivanje uvjerljivih rezultata u istragama, krivičnom gonjenju i donošenju pravosnažnih sudskih odluka u predmetima korupcije.

Sljedeći prioritet biće podsticanje rasta moldavske ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske bezbjednosti.

Ukrajina napreduje u najtežim mogućim okolnostima

Kos podsjeća da je Ukrajina nastavila da napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji u najtežim mogućim okolnostima.

“Više od četiri godine od početka ruske agresije, Ukrajina je nastavila da sprovodi reforme tokom izvještajnog perioda, a tempo njihovog sprovođenja nedavno je dodatno ubrzan. Ne postoji nijedna druga zemlja na svijetu koja napreduje ka članstvu u EU u tako teškim okolnostima”, istakla je.

Kako je dodala, napredak Ukrajine pokazuje odlučnost njenog naroda da svoju budućnost gradi unutar Evropske unije.

“Očekujemo da ćemo otvoriti sve preostale pregovaračke klastere do kraja godine. Zajednička radna grupa koju smo pokrenuli u oktobru spremna je da unaprijedi ključne reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije. Ona će pomoći Ukrajini da napreduje ka izvještaju o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u prvoj polovini 2027. godine”.

Prema riječima Kos, dalji napredak u oblasti vladavine prava biće od suštinskog značaja za održavanje reformskog zamaha.

To će zahtijevati jedinstvo u Ukrajini između Vlade, parlamenta i civilnog društva.

Kočnica na putu Sjeverne Makedonije i dalje postoji

Sjeverna Makedonija unaprijedila je nivo pripremljenosti, iako je, kako je rekla Kos, kočnica na njenim pristupnim pregovorima i dalje povučena.

“Sjeverna Makedonija je nedavno ubrzala reforme u okviru Plana rasta i intenzivno radi na unapređenju pripremljenosti za članstvo u EU. Sada moramo vidjeti veći napredak u borbi protiv korupcije i sprovođenju reforme javne uprave”.

Kada je riječ o usklađenosti sa zakonodavstvom EU, Sjeverna Makedonija spada među zemlje sa najvišim nivoom pripremljenosti.

Kos je navela da kako bi prešla u sljedeću fazu pristupnih pregovora i otvorila Klaster 1, koji obuhvata temeljne oblasti, zemlja mora usvojiti ustavne izmjene dogovorene sa EU 2022. godine, koje se odnose na uključivanje manjina.

Bosna i Hercegovina se udaljava od evropskog puta

“U Bosni i Hercegovini primjećujemo sve veće udaljavanje od evropskog puta. BiH hitno mora imenovati glavnog pregovarača i usvojiti važne reforme pravosuđa. Bez tih koraka Evropska komisija ne može Savjetu EU predložiti pregovarački okvir”, upozorila je Kos.

Kako je dodala, nakon izbora, Bosna i Hercegovina ima priliku da pokaže obnovljenu posvećenost reformama i ostvari napredak ka otvaranju pristupnih pregovora.

Kosovu treba politička stabilnost

Kos je ukazala da je Kosovu potrebna politička stabilnost kako bi se omogućio napredak na evropskom putu.

Podsjetila je da je Vlada tokom najvećeg dijela izvještajnog perioda radila u tehničkom mandatu.

“Dobro je vidjeti da je proces pristupanja EU politički prioritet nove Vlade. Međutim, izmjene koje se odnose na Specijalizovana vijeća Kosova predstavljaju rizik od zastoja u procesu. Preuzete obaveze moraju se poštovati”, poručila.

Srbija nazaduje u temeljnim oblastima

Prema riječima Kos, u Srbiji je zabilježeno nazadovanje u temeljnim oblastima, a nova Vlada imaće priliku da preokrene taj trend.

“Srbija je među zemljama kandidatima sa najvišim stepenom usklađenosti sa zakonodavstvom EU i dobro je pripremljena za jedinstveno tržište i konkurentnost. Međutim, pristupni pregovori su tokom protekle godine bili u zastoju. Da, Srbija je napravila dodatne korake unazad u oblasti temeljnih prava, posebno kada je riječ o slobodi izražavanja, javnoj upravi i akademskim slobodama. Sada ima priliku za novi početak”.

Prema riječima Kos, nova Vlada Srbije ima priliku da okrene novu stranicu, ojača demokratske institucije i temeljna prava i preduzme neophodne korake za napredak Srbije na putu ka pristupanju Evropskoj uniji.

U Gruziji se urušava vladavina prava

Kos je upozoriula da se u Gruziji urušava vladavine prava i ograničavaju osnovna prava.

“Proces pristupanja Gruzije Evropskoj uniji de fakto je zaustavljen. Situacija se dodatno pogoršala ozbiljnim demokratskim nazadovanjem, brzim urušavanjem vladavine prava i ograničavanjem temeljnih prava. Evropski put ostaje otvoren ukoliko gruzijske vlasti promijene kurs i ponovo se posvete demokratiji, vladavini prava i temeljnim pravima”, poručila je.

Turska ostaje strateški partner, ali su nedavna dešavanja produbila jaz sa EU

Kos je kazala da Turska ostaje zemlja kandidat i strateški partner Evropske unije.

“Dijelimo strateške interese u nekoliko ključnih oblasti, uključujući migracije, trgovinu, saobraćaj i energetiku. Evropski lideri naglasili su strateški interes EU za razvoj odnosa saradnje i uzajamne koristi sa Turskom. Međutim, nedavna dešavanja u oblasti temeljnih prava i vladavine prava, uključujući nezavisnost pravosuđa, slobodu medija, prava LGBTIQ+ osoba i lokalnu demokratiju, dodatno su produbila jaz između Turske i njenog cilja da pristupi EU”. Ističe da osnovni razlozi zbog kojih su pristupni pregovori u zastoju i dalje postoje.

Paket proširenja je mnogo više od zbirke izvještaja

Kos je poručila da je paket proširenja koji danas predstavljaju mnogo više od zbirke izvještaja o pojedinačnim zemljama.

“On je mnogo više od procjene reformi, mjerila i napretka. Riječ je o budućnosti naše Evrope. Riječ je o tome imamo li hrabrosti da dovršimo evropski projekat, da dodatno povežemo naš kontinent, proširimo prostor mira, demokratije i prosperiteta i učinimo Evropu snažnijom u svijetu koji postaje sve neizvjesniji”, kazala je Kos.

To će, kako je rekla, zahtijevati političku hrabrost, povjerenje i naporan rad obje strane.

Podsjeća da Evropska unija nikada bila samo projekat institucija, tržišta i ugovora, već je bila i ostala projekat posvećen ljudima, slobodi, miru i mogućnosti zajedničkog života.

“Naš zadatak nije samo da upravljamo proširenjem. Naša istorijska prilika je da ostvarimo evropsko ujedinjenje, a izvještaj o proširenju za 2026. godinu predstavlja još jedan važan korak u tom pravcu”, zaključila je Kos.

"Reforme donose rezultate"

Kaja Kalas je istakla da današnji izvještaj šalje jasnu poruku: reforme donose rezultate.

"Albanija je za nešto više od godinu otvorila sve pregovaračke klastere. Sada je zadatak da se održi tempo ubrzavanjem reformi. Moldavija nastavlja da napreduje. Uprkos nezapamćenim spoljnim pritiscima, ostala je dosljedna u posvećenosti reformama i usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije", navela je.

Ukrajina, kako je dodala, sprovodi sveobuhvatne reforme pod ruskim bombama.

Prema njenim riječima, nijedna zemlja kandidat nikada nije sprovodila reforme ovih razmjera dok je bila u ratu i to zaslužuje priznanje.

"Na osnovu napretka koji je Ukrajina ostvarila, trebalo bi da pristupimo otvaranju svih pregovaračkih klastera prije kraja godine", rekla je Kalas.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, izgledi za napredak su, kako je navela, neujednačeni.

"Turska ostaje zemlja kandidat i ključni partner, ali uslovi koji su doveli do zastoja u njenom pristupnom procesu i dalje postoje. Gruzija je krenula putem sukobljavanja sa Evropskom unijom zbog nazadovanja u demokratiji i temeljnim pravima. Njen proces pristupanja EU i dalje je de fakto zaustavljen", kazala je Kalas.

Ona naglašava da obaveze preuzete na putu ka članstvu ne prestaju da važe nakon pristupanja EU.

"Ovogodišnji izvještaj stavlja bezbjednosnu dimenziju proširenja u znatno jasniji fokus. Prvi put sadrži posebno poglavlje posvećeno bezbjednosti i odbrani. Tokom protekle godine većina zemalja kandidata povećala je ili održala visok nivo usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. To je važan pokazatelj njihovog strateškog opredjeljenja i privrženosti evropskim vrijednostima", rekla je.

Kako je dodala, mnoge zemlje kandidati već doprinose bezbjednosti Evrope -Ukrajina predstavlja prvu liniju odbrane Evrope od Rusije.

"Iskustvo Kijeva sa bojnog polja nema premca i od presudnog je značaja za evropsku bezbjednost i odbrambenu spremnost. Moldavija i naši partneri sa Zapadnog Balkana doprinose misijama i operacijama EU. Pomažu u zaštiti naših granica i suzbijanju stranih manipulacija informacijama. Ti doprinosi istovremeno jačaju i našu bezbjednost", navela je.

Prema njenim riječima, veća Evropska unija moći će u budućnosti da se osloni na njih.

Kako je kazala, proširenje je decenijama bilo najuspješnija vanjska politika Evropske unije.

"Svaki krug proširenja mijenjao je naš kontinent. Današnja geopolitička realnost čini naredni krug proširenja još hitnijim.Tamo gdje zemlje koje ostvaruju napredak ostaju da čekaju, stvara se prostor za nestabilnost. Proširenje je direktno ulaganje u bezbjednost Evrope", poručila je.

( Biljana Matijašević )