Liječenje ne može da čeka vizu: Turska najavila recipročne mjere, onkološki pacijenti bez odgovora
Iz Ambasade Turske ne odgovaraju da li novi režim stupa na snagu od ovog mjeseca, kako je to najavljeno iz MVP-a Lulgjuraj je istakla da država mora ponuditi konkretne mehanizme podrške i zaštite ako nova administrativna pravila stvaraju dodatne finansijske prepreke za pacijente U tri turske klinike shodno ugovorima sa FZO godišnje se uputi i više od 600 crnogorskih osiguranika
Recipročne mjere Turske, prema kojima će našim državljanima biti potrebne vize za ulazak u tu zemlju, najviše će pogoditi pacijente, uglavnom onkološke, koji putuju zbog dijagnostike i liječenja.
Pacijenti već danima nemaju informaciju o tome da li će imati bilo kakve olakšice i da li će na njih pasti teret plaćanja troškova vize, iako se godišnje u tri turske klinike uputi i više od 600 osiguranika za stanja i oboljenja koja ne mogu uspješno da se liječe ili dijagnostikuju u našim zdravstvenim ustanovama.
Iz Ambasade Turske “Vijestima” nijesu odgovorili o tome da li su tačni navodi Ministarstva vanjskih poslova (MVP) da će crnogorskim državljanima biti potrebne vize od 1. novembra i da li će građani koji putuju u tu zemlju radi liječenja imati olakšane procedure za viziranje.
Zdravlje ne smije biti kolateralna šteta
Rozalina Lulgjuraj iz NVO Lantana “Vijestima” je kazala da je kao pacijentkinja svjesna koliko je u borbi sa bolešću važno vrijeme, ali i mogućnost da pacijent bez dodatnih prepreka dođe do potrebne zdravstvene usluge:
“Za onkološke pacijente dani, a nekada i sati, mogu biti od presudnog značaja. Zato se opravdano postavlja pitanje: da li je prije najave ove odluke urađena ozbiljna procjena njenog uticaja na pacijente i njihov pristup liječenju”.
Lulgjuraj je kazala da se pored vremena i administrativnih procedura nameće još niz konkretnih pitanja.
“Da li će onkološki pacijenti i drugi građani koji u Tursku putuju zbog liječenja imati olakšavajuće procedure i mogućnost ubrzanog izdavanja viza? Ko će snositi dodatne troškove koje vizni režim podrazumijeva? Hoće li ti troškovi biti refundirani kroz zdravstveni sistem ili će biti prepušteni samim pacijentima i njihovim porodicama? I, na kraju, da li rizikujemo da mogućnost odlaska na pregled ili terapiju postane privilegija onih koji imaju dovoljno novca da plate sve dodatne troškove, dok će oni slabijeg materijalnog statusa biti primorani da odustanu, odlože liječenje ili traže druga, neizvjesna rješenja”, naglasila je ona.
Lulgjuraj je istakla da država mora ponuditi konkretne mehanizme podrške i zaštite ako nova administrativna pravila stvaraju dodatne finansijske prepreke za pacijente. U suprotnom, tvrdi, postoji opravdana bojazan da će teret jedne političke odluke ponovo pasti upravo na one koji su već najranjiviji.
“Naš sistem se već suočava sa opterećenjima, listama čekanja i ograničenim mogućnostima za pojedine specijalističke preglede i dijagnostičke procedure. Ako pacijentima otežamo pristup liječenju u Turskoj, jesmo li prethodno obezbijedili da naš zdravstveni sistem može da odgovori na njihove potrebe? Imamo li dovoljno dijagnostičkih kapaciteta, uključujući PET/CT skeniranja, dovoljno termina i stručnih resursa da prihvatimo dodatni pritisak? Ili ćemo pacijentima zatvoriti jedna vrata, a da nijesmo obezbijedili da kroz druga mogu pravovremeno doći do potrebne dijagnostike i terapije?”, upitala je Lulgjuraj.
Ona je pojasnila da to nije pitanje osporavanja prava države da uređuje viznu politiku, već načina na koji se takva politika kreira i primjenjuje.
“Zato smatram da je neophodno jasno definisati posebne procedure za pacijente koji se liječe u Turskoj, omogućiti ubrzano izdavanje viza u medicinski opravdanim slučajevima, razmotriti pokrivanje dodatnih troškova za pacijente i obezbijediti da administrativne prepreke ne ugroze kontinuitet liječenja”, poručila je ona.
Lulgjuraj je zaključila da zdravlje građana ne smije biti kolateralna šteta bilo koje političke odluke.
Turska i dalje bez zvaničnog odgovora
Republika Turska je, uz susjednu Srbiju, zemlja u koju se o trošku FZO upućuje najveći broj pacijenata na preglede, kontrole i liječenje. FZO trenutno ima potpisane ugovore sa tri turske klinike: “Acibadem”, “Memorial” i “Kochealthcare”.
Saradnja je najduža sa bolnicom “Acibadem” u Istanbulu, u koju se još od 2015. godine upućuju pacijenti u najvećem broju na snimanje PET skenerom, ali i na liječenje sajber i gama nožem, presađivanje koštane srži, dijela jetre...
Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom 2024. je na liječenje i dijagnostiku u Turskoj upućeno 637 osiguranika, a u te svrhe je uplaćeno oko 3,5 miliona eura.
Iz MVP-a je prošlog utorka u emisiji “Reflektor” na Televiziji Vijesti saopšteno da Rusija, Turska i Bjelorusija od 1. novembra uvode recipročne mjere Crnoj Gori, što znači da će našim državljanima biti potrebne vize za putovanje u te zemlje.
Ove mjere dolaze nakon odluke Crne Gore da uvede vize za državljane Rusije, Turske, Kine, Bjelorusije i Saudijske Arabije.
Viza će koštati 35 eura, a na njeno izdavanje moglo bi da se čeka i do tri mjeseca.
Ivana Đukanović iz MVP-a kazala je u “Reflektoru” da je takođe stigla nota da će se uvesti recipročne mjere od 1. novembra, a da očekuju da nota stigne i iz Turske.
Prema saopštenju MVP od 31. oktobra, državljanima Crne Gore omogućeno je putovanje u Kinu bez vize do kraja godine, dok je za Saudijsku Arabiju i ranije bila potrebna.
“Za uslove putovanja u druge zemlje, našim državljanima se savjetuje da prate zvanična obavještenja nadležnih organa tih zemalja, kao i informacije dostupne putem njihovih diplomatsko-konzularnih predstavništava akreditovanih u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.
( Ana Komatina )