Lazar Dragojević tvrdi da ga je direktorica nazvala „trulom jabukom“

Glumac Lazar Dragojević optužio je direktoricu Gradskog pozorišta Podgorica Sandru Vujović da je o njemu iznosila uvredljive i neosnovane tvrdnje nakon što nije izabran na konkursu za radno mjesto u toj ustanovi. Kako je naveo, preneseno mu je da ga je direktorica označila kao narkomana i alkoholičara, nazivajući ga i „trulom jabukom“ zdravog kolektiva.

Dragojević je u objavi na svom Fejsbuk profilu naglasio da prihvata činjenicu da nije dobio posao, ali da ne može da prihvati da se o njemu, kako tvrdi, šire neistine koje ugrožavaju njegov lični i profesionalni ugled.

„Takve tvrdnje predstavljaju ozbiljne optužbe i klevetu na moj račun. Niko, pa ni direktorica jedne ustanove, nema pravo da iznosi neistine o meni, da me etiketira i da na taj način narušava moj lični i profesionalni ugled“, naveo je glumac.

Dodao je da ne traži poseban tretman, već poštovanje i pravo da njegovo ime ne bude predmet neosnovanih optužbi.

„Posao mogu da ne dobijem. To je život. Ali svoje ime, svoj obraz i svoje dostojanstvo neću prepustiti nikome da ih gazi. Pa ni onima koji misle da im funkcija daje pravo na to“, poručio je Dragojević.

Povodom njegovog javnog obraćanja, Vujović je za portal Adria kazala da uvažava pravo glumca da iznese svoj stav, ali da ne smatra primjerenim da učestvuje u javnoj raspravi o njegovoj ličnosti i privatnosti.

„Smatram da učešće u konkursnom postupku ne bi smjelo da bude povod da se o bilo kojem kandidatu vodi javna polemika. Niti da, odgovarajući na njih, iznosim pojedinosti o gospodinu Dragojeviću i njegovom učešću u konkursnom postupku“, kazala je Vujović.

Direktorica se, dakle, nije direktno izjasnila o tome da li je izgovorila riječi koje joj Dragojević pripisuje, već je poručila da ne želi da iznosi detalje o kandidatu i njegovom učešću na konkursu.

Povodom istog konkursnog postupka na društvenim mrežama ranije se oglašavao i glumac Stefan Vuković, iznoseći svoj stav o dešavanjima u vezi sa zapošljavanjem u Gradskom pozorištu.

Od slučaja Bogojevića do anonimnog pisma umjetnika

Slučaj Dragojevića nije prvi u nizu javnih nesuglasica između umjetnika i uprave podgoričkog pozorišta. Tokom prethodnih mjeseci u javnosti su otvorena pitanja načina postupanja rukovodstva prema zaposlenima i saradnicima, kao i funkcionisanja same ustanove.

U maju ove godine glumac Pavle Bogojević saopštio je da je tokom probe predstave „Sabrana djela Vilijama Šekspira (skraćeno)“, 6. aprila, bio izložen fizičkom i verbalnom napadu kolege. Tvrdio je da je dva dana kasnije uklonjen iz projekta, nakon što je slučaj prijavio policiji.

Gradsko pozorište odgovorilo je da su oba učesnika incidenta udaljena iz projekta, uz obrazloženje da je cilj zaštita umjetničkog procesa i svih učesnika. Iz ustanove su tada saopštili i da je protiv zaposlenog glumca pokrenut disciplinski postupak, naglašavajući da ne žele da prejudiciraju odgovornost prije okončanja nadležnih postupaka.

Bogojević je potom ponovo reagovao, dovodeći u pitanje način na koji je uprava postupila u tom slučaju. Posebno je ukazao na razliku između reakcije pozorišta nakon verbalnog napada na direktoricu Sandru Vujović i postupanja prema njemu nakon incidenta tokom rada na predstavi.

Njegove tvrdnje i odgovor ustanove tada su otvorili raspravu o dosljednosti primjene pravila i zaštiti zaposlenih i saradnika.

Nova polemika uslijedila je 23. oktobra, kada je u medijima objavljeno pismo grupe umjetnika koji su, uz zahtjev za anonimnost, iznijeli niz primjedbi na funkcionisanje Gradskog pozorišta i rad direktorice.

U pismu upućenom gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, autori su problematizovali repertoarsku politiku, otkazivanje planiranih predstava, način angažovanja umjetnika i kadrovske odluke. Između ostalog, iznijeli su tvrdnje o mobingu i pritiscima na zaposlene, kao i o navodnom političkom uticaju na rad ustanove.

Upozorili su da je Gradsko pozorište, prema njihovoj ocjeni, na rubu umjetničke i finansijske egzistencije, te zatražili od gradonačelnika da se uključi u rješavanje problema.

Vujović je istog dana reagovala, odbacujući iznijete optužbe kao neutemeljene. Navela je da pravo na kritiku rada javne ustanove smatra neupitnim, ali da postoji razlika između argumentovane kritike i pokušaja diskreditacije.

Odbacila je i tvrdnje o prijetnjama, mobingu, zloupotrebama i političkom uticaju, poručujući da svoj profesionalni integritet štiti činjenicama i zakonitim sredstvima.

U svom odgovoru iznijela je i podatke o produkciji i radu pozorišta, navodeći da je tokom 2025. realizovano šest novih produkcija i 109 izvođenja, uz 25.223 gledaoca, dok je od januara do oktobra 2026. realizovano 75 izvođenja i sedam novih redovnih produkcija.

Time je direktorica pokušala da odgovori i na ocjene o umjetničkom i institucionalnom urušavanju ustanove, pozivajući se na rezultate rada i usvojene programe.

Niz javnih obraćanja umjetnika i odgovora uprave tokom proteklih mjeseci otvorio je pitanja koja prevazilaze pojedinačne nesuglasice: kako se donose kadrovske i repertoarske odluke, na koji način se rješavaju sukobi unutar kolektiva i koliko su komunikacija i odnosi između rukovodstva i umjetnika narušeni.

Najnoviji slučaj, pokrenut nakon konkursa za radno mjesto, ponovo je stavio te odnose u prvi plan. Ovoga puta, uz pitanje odgovornosti za izgovorene riječi, u središtu je i pravo umjetnika da zaštiti svoj profesionalni ugled, ali i obaveza rukovodstva javne ustanove da o kadrovskim odlukama komunicira na način koji neće ugroziti dostojanstvo kandidata.

( Kultura Vijesti )