Phiren Amenca: Romski jezik godinama čeka svoje mjesto u obrazovnom sistemu

Romska organizacija mladih "Koračajte sa nama – Phiren Amenca" upozorila je da romski jezik i dalje nema mjesto u redovnom formalnom obrazovanju u Crnoj Gori, poručujući da je potrebno stvoriti uslove da ga djeca uče u školama, ali i da se koristi u institucijama, medijima i svakodnevnom životu.

Povodom Svjetskog dana romskog jezika, koji se obilježava 5. novembra, iz te organizacije naveli su da je jezik važan dio identiteta i kulturnog nasljeđa romske zajednice, ali i pravo koje ne bi smjelo zavisiti od spremnosti društva da ga prepozna i prihvati.

"Romska djeca od najranijeg uzrasta uče jezik većine kako bi mogla da prate nastavu i ostvaruju svoje obrazovne potencijale. To je neophodno, ali zašto se istovremeno ne stvaraju uslovi da u školama uče i jezik svojih roditelja i predaka?", naveli su iz Phiren Amence.

Istakli su da uvođenje romskog jezika u obrazovni sistem ne bi značilo odvajanje djece niti bi predstavljalo prepreku njihovoj integraciji, već bi im omogućilo da razvijaju svoje sposobnosti i grade budućnost bez odricanja od dijela svog identiteta.

"Škola treba da bude mjesto na kojem se različitosti upoznaju i poštuju, a ne prostor u kojem djeca moraju da ostave dio sebe ispred učionice kako bi bila prihvaćena", poručili su.

Iz te organizacije smatraju da pravo na romski jezik ne treba ograničiti na porodični dom, već da pripadnici romske zajednice treba da imaju mogućnost da ga koriste u javnom životu, stvaraju na njemu i pristupaju informacijama.

Posebno su ukazali na značaj dostupnosti informacija o obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnim pravima i drugim javnim uslugama na romskom jeziku, kako jezičke barijere ne bi dodatno otežavale ostvarivanje prava.

Kao potvrdu potrebe za konkretnim mjerama, iz Phiren Amence naveli su preporuke Komiteta eksperata Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima Savjeta Evrope, koji je u izvještaju o Crnoj Gori iz 2023. godine preporučio izradu strategije za zaštitu i promociju romskog jezika, njegovo uključivanje u obrazovanje, obuku nastavnog kadra i obezbjeđivanje nastavnih materijala.

U izvještaju o praćenju sprovođenja preporuka, objavljenom 2025. godine, Komitet je, kako su naveli, izrazio žaljenje što one nijesu realizovane i ponovio potrebu za konkretnim koracima, uključujući stvaranje uslova za službenu upotrebu romskog jezika u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave.

Podsjetili su i da je Evropska komisija u izvještaju o Crnoj Gori za 2026. godinu, objavljenom 4. novembra, ponovo ukazala na diskriminaciju Roma i Egipćana i potrebu za dodatnim naporima u sprovođenju Strategije za unapređenje njihovog položaja i obaveza iz Poznanske deklaracije.

Iz Phiren Amence istakli su da je Crna Gora još 2006. godine preuzela obaveze iz Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja obuhvata i romski jezik.

"Nedostatak nastavnog kadra i materijala jeste izazov, ali ne može biti trajno opravdanje za odlaganje ovog pitanja", naveli su.

Iz organizacije su poručili da romski jezik ne treba posmatrati samo kao nasljeđe koje treba sačuvati od zaborava, već kao živi jezik kojim ljudi komuniciraju, stvaraju i prenose znanje.

"Ne tražimo da se romski jezik čuje samo 5. novembra. Želimo da se čuje u školama, medijima, institucijama i svakodnevnom životu, pa da ne moramo svake godine da ukazujemo na iste stvari, već da napredujemo", zaključili su.

( S.S. )