Svijet da ne očekuje zaokret u spoljnoj politici SAD

Pobjeda demokrata na izborima za Kongres mogla bi značajno da ograniči mogućnosti američkog predsjednika Donalda Trampa da sprovodi svoju politiku na domaćem planu, ali ne mora nužno dovesti do promjene njegovog spoljnopolitičkog kursa. Pojedini analitičari čak upozoravaju da bi se Tramp, suočen sa sve snažnijim protivljenjem u Vašingtonu, mogao još više okrenuti međunarodnoj sceni, gdje ima znatno šira ovlašćenja.

Za Evropu bi to značilo nastavak neizvjesnosti u odnosima sa Vašingtonom, posebno kada je riječ o ratu u Ukrajini, NATO-u i trgovini.

Bez suštinske promjene za Evropu

Analitičari Njemačkog Maršalovog fonda (GMF) Keri Li i Dru Hogan podsjećaju da su američki predsjednici i ranije posljednje godine mandata koristili za oblikovanje svog spoljnopolitičkog nasljeđa, posebno kada im je protivnička stranka ograničavala mogućnost sprovođenja unutrašnjih reformi. Zbog toga smatraju da Evropa ne bi trebalo da očekuje suštinsku promjenu Trampovog odnosa prema saveznicima, čak ni uz demokratsku većinu u Kongresu.

Jedno od najvažnijih pitanja za evropske saveznike jeste da li će demokratska pobjeda promijeniti Trampovu politiku prema Rusiji i Ukrajini. Lijana Fiks, viša saradnica američkog Savjeta za spoljne odnose, upozorava da izborni rezultat ne mora donijeti poboljšanje odnosa između Vašingtona, Kijeva i evropskih članica NATO-a.

Prema njenoj ocjeni, Tramp bi u posljednje dvije godine mandata mogao nastojati da obezbijedi mjesto u istoriji postizanjem sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, čak i ako bi njegovi uslovi bili nepovoljni za Kijev. U najnepovoljnijem scenariju za evropske saveznike, upozorava Fiks, evropska bezbjednost i NATO mogli bi postati dio šireg dogovora Vašingtona i Moskve.

Demokrate će, s druge strane, imati više mogućnosti da insistiraju na nastavku vojne pomoći Ukrajini i snažnijem pritisku na Rusiju. Tramp je nedavno izazvao nezadovoljstvo članova Kongresa, uključujući brojne republikance, ukidanjem sankcija na ruski dizel i odobravanjem izuzeća od sankcija na ruske energente.

Kada u januaru preuzmu kontrolu nad oba doma Kongresa, demokrate će moći da odlučuju o tome koji će se predlozi naći na glasanju i kada, piše Rojters i dodaje da bi im to moglo omogućiti da odobre novu pomoć Ukrajini.

Demokratski Kongres mogao bi ograničiti pojedine odluke o smanjenju američkog vojnog prisustva u Evropi, insistirati na poštovanju obaveza prema NATO-u i zahtijevati više informacija o pregovorima sa Rusijom.

Kongres je već usvojio zakonska ograničenja koja otežavaju smanjenje broja američkih vojnika u Evropi ispod 76.000, kao i eventualno odricanje SAD od položaja vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi, koji tradicionalno pripada američkom generalu.

Ipak, analitičari Njemačkog Maršalovog fonda upozoravaju da Kongres nema dovoljno instrumenata da u potpunosti zaustavi eventualno američko strateško povlačenje iz Evrope.

Pobjeda demokrata na izborima neće donijeti ni suštinske promjene u agresivnoj trgovinskoj politici SAD, iako će Kongres nesumnjivo nastojati da ublaži tenzije sa susjednom Kanadom, ocjenjuje “Mond”. Vašington će vjerovatno nastaviti da nacionalne interese SAD stavlja ispred svih ostalih, ističe francuski list.

Rat sa Iranom prvi ozbiljan test

Rat sa Iranom mogao bi biti prvo ozbiljno područje sukoba između Bijele kuće i novog Kongresa.

Tramp nije dobio odobrenje Kongresa prije nego što je 28. februara, zajedno sa Izraelom, pokrenuo rat protiv Irana, a demokrate su u više navrata glasale za obustavljanje sukoba ukoliko predsjednik ne zatraži odobrenje Kongresa. Jedna od tih rezolucija usvojena je u oba doma Kongresa, uz podršku manjeg broja republikanaca, ali je Trampova administracija ignorisala tu odluku, podsjeća Rojters.

Zahvaljujući većem političkom uticaju, demokrate bi mogle da smanje izdvajanja za odbranu ili blokiraju imenovanja visokih zvaničnika kako bi izvršile pritisak na Trampa da zatraži odobrenje Kongresa za nastavak rata. Takođe bi mogle da zahtijevaju od predstavnika administracije da redovno obavještavaju kongresmene i javnost o svojim planovima, uključujući i putem javnih saslušanja.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens otvoreno je povezao izborni poraz republikanaca sa ratom protiv Irana, ocijenivši da je upravo taj sukob jedan od glavnih razloga nezadovoljstva birača. Vensovo zakašnjelo priznanje političke cijene rata, koje se može posmatrati i u kontekstu njegovih mogućih predsjedničkih ambicija 2028. godine, mogli bi, prema pojedinim analizama, nagovijestiti nastojanja da se pronađe diplomatski izlaz iz sukoba.

Tramp, međutim, nastavlja da brani odluku o vojnoj intervenciji, insistirajući da je ona bila neophodna kako bi se spriječilo da Iran dođe do nuklearnog oružja. Iako je priznao da je rat doprinio izbornom porazu republikanaca, poručio je da bi ponovo donio istu odluku.

Obustava vojne pomoći Izraelu?

Podrška Izraelu među demokratama naglo je opala zbog izraelskih vojnih operacija u Gazi, u kojima su ubijene desetine hiljada palestinskih civila. Na promjenu raspoloženja uticali su i nastavak nasilja na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i bliske veze izraelskog premijera Benjamina Netanjahua sa republikancima.

Koliko je to pitanje postalo politički osjetljivo pokazuje i činjenica da je Tramp upravo na dan izbora, 3. novembra, najavio da će SAD do kraja godine obustaviti vojnu pomoć Izraelu, vrijednu oko četiri milijarde dolara godišnje. Iako je odluku obrazložio tvrdnjom da Izraelu američka pomoć više nije potrebna, tajming saopštenja ukazuje i na nastojanje da se ublaži politička šteta koju je podrška Izraelu nanosila republikancima.

Ostalo je nejasno kako će najavljeno ukidanje pomoći biti sprovedeno, budući da postojeći sporazum predviđa američku vojnu pomoć Izraelu do 2028. godine. Demokrate bi, nakon preuzimanja kontrole nad Kongresom, mogle da ograniče ili potpuno obustave američku vojnu pomoć Izraelu, koja iznosi 3,8 milijardi dolara godišnje.

Stroži nadzor nad politikom prema Latinskoj Americi

Demokratska većina u Kongresu mogla bi da pojača nadzor nad Trampovom politikom prema Latinskoj Americi, posebno nad američkim vojnim operacijama u Venecueli i napadima na plovila u Karibima i istočnom Pacifiku, za koja administracija tvrdi da su povezana sa trgovinom drogom.

Demokrate bi takođe mogle da pokušaju da spriječe eventualnu vojnu intervenciju na Kubi bez odobrenja Kongresa, kao i da preispitaju sankcije koje pogađaju civilno stanovništvo. Već su ranije predlagale rezolucije kojima bi se ograničila predsjednikova ovlašćenja za upotrebu vojne sile protiv Kube.

Očekuje se pojačan nadzor nad američkim upravljanjem prihodima od nafte, dodjelom ugovora i odnosima sa vlastima Venecuele. Demokrate optužuju Trampa da koristi predsjednička ovlašćenja kako bi omogućio sklapanje poslova sa stranim vladama od kojih korist imaju njegova porodica i porodične kompanije.

“To će vjerovatno biti jedna od glavnih tema kongresnog nadzora u Predstavničkom domu, a potencijalno i u Senatu”, kazao je za časopis Forin polisi Brajan Finjukejn, viši savjetnik Međunarodne krizne grupe i bivši pravni savjetnik u Stejt departmentu.

Obnova strane pomoći?

Trampova administracija obustavila je ili ukinula milijarde dolara pomoći inostranstvu koju je prethodno odobrio Kongres. Ovi potezi izazvali su oštre kritike demokrata, koji najavljuju da će nakon preuzimanja kontrole nad oba doma Kongresa pokušati da obnove finansiranje.

Rezovi su posebno pogodili programe humanitarne, razvojne i zdravstvene pomoći, a jedna od najznačajnijih odluka administracije bilo je praktično gašenje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koja je decenijama predstavljala jedan od glavnih instrumenata američkog uticaja u svijetu. Od 1. jula 2025. njene preostale programe preuzeo je Stejt department, dok je veliki broj projekata prethodno obustavljen.

Demokratska većina sada bi mogla da iskoristi budžetska ovlašćenja Kongresa kako bi obnovila dio ukinutih programa i pojačala nadzor nad načinom na koji administracija troši odobrena sredstva. Ipak, povratak na raniji nivo američke pomoći nije zagarantovan, jer će za usvajanje novih zakona morati da se suoče sa mogućnošću Trampovog veta.

( N.B. )