Već imate srčanu bolest? Mediteranski obrazac ishrane može biti važan, ali ne mijenja terapiju
Nova analiza 13 studija sa više od 54.000 osoba pokazala je da je dosljednije pridržavanje mediteranskog načina ishrane povezano sa manjim rizikom od smrti i ponovnih kardiovaskularnih događaja
Kada je kardiovaskularna bolest već dijagnostikovana, ishrana nije završena tema niti dodatak koji vrijedi samo prije prvog problema. Nova analiza povezuje dosljednije pridržavanje mediteranskog obrasca sa manjim rizikom od smrti i ponovnih kardiovaskularnih događaja, ali rezultat nije dokaz da jelovnik može zamijeniti lijekove ili praćenje kod ljekara.
Sistematski pregled i metaanaliza obuhvatili su 13 prospektivnih kohortnih studija sa 54.034 odrasle osobe koje su već imale kardiovaskularnu bolest. Tokom dvije do deset godina praćenja zabilježeno je više od 13.000 događaja. U zbirnoj analizi, veća privrženost mediteranskom obrascu bila je povezana sa 26 odsto manjim rizikom od smrti iz svih uzroka, 16 odsto manjim rizikom od kardiovaskularne smrti i 40 odsto manjim rizikom od ponovnog kardiovaskularnog događaja.
Te procente ne treba pretvoriti u obećanje pojedincu. Sve uključene studije bile su opservacione: istraživači su pratili šta ljudi jedu i šta im se kasnije dešava, ali im nijesu nasumično dodijelili jelovnik. Ljudi koji se dosljednije hrane kvalitetno mogu se razlikovati i po fizičkoj aktivnosti, pušenju, redovnosti terapije, prihodima ili pristupu zdravstvenoj zaštiti. Među studijama je postojala umjerena do velika neujednačenost, pa analiza pokazuje povezanost, a ne sigurnu uzročno-posljedičnu zaštitu iste veličine za sve.
Mediteranski obrazac nije jedna namirnica niti stroga lista "dozvoljenog". U praksi naglašava povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašaste plodove i sjemenke, uz nezasićene masti poput maslinovog ulja i češći izbor ribe. Crveno i prerađeno meso, rafinisani proizvodi, slatka pića i hrana sa mnogo soli, dodatog šećera ili zasićenih masti ograničavaju se. Savremene preporuke ACC-a i AHA-e upravo zato stavljaju kvalitet cijelog obrasca ispred rasprave o jednoj "supernamirnici" ili procentu jednog makronutrijenta.
Najlakši početak nije potpuna promjena jelovnika u ponedjeljak. Jedan obrok dnevno može dobiti više povrća i mahunarki; bijeli hljeb ili riža mogu se češće zamijeniti cjelovitim varijantama; puter i masno meso ne moraju biti glavni izvor masti i proteina; a neslani orašasti plodovi mogu zamijeniti dio grickalica. Važno je gledati i način pripreme: riba pržena u mnogo ulja i povrće prekriveno solju ne donose isti obrazac kao pečena ili kuvana hrana sa razumnom količinom nezasićene masti.
Oznaka "mediteransko" na pakovanju takođe nije garancija. Gotovi umaci, peciva, grickalice i prerađeni mesni proizvodi mogu imati mnogo natrijuma, dodatog šećera ili zasićenih masti. Korisnije je pročitati listu sastojaka i nutritivnu deklaraciju nego osloniti se na masline i more na etiketi. I vino nije obavezan dio ovog načina ishrane: AHA savjetuje da osoba koja ne pije alkohol ne treba da počinje zbog navodne koristi za srce.
Za ljude sa utvrđenom kardiovaskularnom bolešću promjena ishrane treba da ide uz propisanu terapiju, kontrolu krvnog pritiska i masnoća, fizičku aktivnost prilagođenu stanju i prestanak pušenja. Kod srčane slabosti, bolesti bubrega, dijabetesa, terapije koja utiče na zgrušavanje krvi ili drugih složenih stanja, količinu soli, tečnosti i pojedine namirnice treba uskladiti sa ljekarom i, kada je dostupno, nutricionistom-dijetetičarem.
Najvažniji nalaz nije da postoji savršena "dijeta poslije infarkta", već da kvalitet obroka ostaje dio dugoročne sekundarne prevencije. Najviše vrijedi obrazac koji je medicinski bezbjedan, finansijski održiv i dovoljno praktičan da traje duže od nekoliko sedmica.
Članak pripremljen uz podršku AI alata.
( Vijesti online )