Pričala bi Ana, nego ne da Svetlana: I sestra bivšeg predsjednika odbila da odgovara na pitanja u slučaju "Telekom"

“Ne znam zašto sam danas ovdje, ali sam došla iz poštovanja prema sudu”, rekla je navodno juče pred sudijom za istragu Goranom Šćepanovićem advokatica Ana Đukanović.

Međutim, i ona je, kao i njen brat, bivši predsjednik države Milo Đukanović, po savjetu advokatice Svetlane Vujanović, odbila da odgovara na pitanja u slučaju “Telekom”, navodeći da je riječ o “nezakonitom postupanju Vlade u kojem neću učestvovati”.

Đukanović je pozvana da se izjasni o ugovoru sa američkom kompanijom “Sigma Inter Corp”, koja je, prema dokumentima američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), poslužila za isplatu novca za navodne konsultantske usluge nakon privatizacije Crnogorskog telekoma 2005. godine.

“Gospođa Đukanović nije odgovorila ni na jedno pitanje. Nije se izjašnjavala na osnovu ovog podneska. Da je krenula da se izjašnjava, ja bih dala otkaz punomoćja. Ali sam ja rekla ne, jer ja neću poslije 40 godina da učestvujem u nezakonitoj radnji”, kazala je Vujanović.

Tvrdila je da je Đukanović bila spremna da odgovori na pitanja i iznese ono što interesuje javnost, ali da joj je savjetovala da to ne učini.

Postupak se odnosi na okolnosti privatizacije Crnogorskog telekoma, kada je mađarska kompanija Mađar telekom 2005. godine kupila 51,12 odsto akcija za 114 miliona eura.

U fokusu je ugovor sa kompanijom “Sigma Inter Corp”, preko koje je, prema navodima SEC-a, isplaćeno 580.000 eura za navodne konsultantske usluge u Crnoj Gori. Ta američka komisija tvrdila je tada da je cilj ugovora bio da se preko posrednika u Njujorku prikriju isplate namijenjene sestri visokog crnogorskog zvaničnika...

SEC je kasnije odustao od dokazivanja tvrdnji o korupciji u Crnoj Gori, uz obrazloženje o “racionalizaciji” postupka vođenog protiv menadžera Mađar telekoma. Tadašnja američka ambasadorka u Crnoj Gori Su Kej Braun saopštila je da je SEC došao do dokaza o korupciji tokom privatizacije Telekoma CG, tražeći da crnogorske vlasti istraže ulogu crnogorskih građana.

Vujanović je nakon jučerašnjeg saslušanja ponovo osporila pravo države Crne Gore da u ovom postupku nastupa kao oštećeni, kao tužilac, navodeći da krivično gonjenje za djela koja se gone po službenoj dužnosti može preduzimati državno tužilaštvo.

“Država, samo preko državnog tužilaštva, može da preduzme bilo koje gonjenje za bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Ne može država sad ponovo, kao oštećeni, kao tužilac, da se pojavi i da goni”, rekla je ona.

Navela je da je na njeno insistiranje zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović objasnila da država u ovom postupku ima svojstvo oštećenog.

Vujanović je, međutim, ocijenila da je takav procesni položaj sporan i da se vijeće Višeg suda, na čiju se odluku poziva sudija za istragu, nije bavilo pitanjem ovlašćenja države Crne Gore da nastupa kao oštećeni, kao tužilac, već pitanjem zastarjelosti krivičnog djela.

Kazala je da je od sudije tražila da joj bude objašnjeno koje se konkretne radnje stavljaju na teret njenoj klijentkinji i koja obilježja krivičnog djela se u njima prepoznaju.

Saslušanje Ane Đukanović uslijedilo je nakon što je u utorak pred sudijom za istragu saslušan njen brat, bivši predsjednik države Milo Đukanović. U okviru istih dokaznih radnji saslušan je i nekadašnji predsjednik Odbora direktora Crnogorskog telekoma Oleg Obradović.

Milo Đukanović, kojeg, takođe, zastupa Svetlana Vujanović, nije odgovarao na pitanja, dok je Obradovićev advokat Nikola Martinović osporio autentičnost mejla koji se pominje u dokumentaciji i najavio da će dostaviti dokaze o tome. Pred sudijom Šćepanovićem danas bi trebalo da se pojavi biznismen Veselin Barović. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa tražio je i saslušanje Damjana Hoste iz kompanije “Monte Adria” i Tomaša Morvaia iz “Mađar telekoma”, ali zasada nisu pribavljene njihove adrese...

Specijalni tužioci odbacili su prošle godine krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), nakon sedam godina izviđaja, uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja.

Istog stava bili su i u Vrhovnom državnom tužilaštvu, postupajući po žalbama MANS-a i države, u septembru 2025. godine.

Vlada je početkom oktobra prošle godine zadužila kancelariju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države.

Sudija za istragu najprije je odbio predlog da u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, sprovede dokazne radnje i sasluša aktere iz predmeta “Telekom”.

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u maju je naložilo sudiji za istragu da ponovo razmotri predlog Ćirović i sasluša aktere privatizacije nekadašnjeg Crnogorskog telekoma, naglašavajući da nije nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja za krivično djelo primanje mita.

( Jelena Kočanović )