"Priča se bez trgovine i ucjena": Camaj tvrdi da se razgovara o povoljnijim uslovima za dobijanje manjinskih mandata

Traju razgovori o tome da se albanskim i hrvatskim partijama omogući pravičnija raspodjela poslaničkih mandata, a cilj je da se dođe do pravičnijeg rješenja - kazao je “Vijestima” potpredsjednik Skupštine Crne Gore i predstavnik Albanskog foruma (AF) Nikola Camaj.

Iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici redakciji su saopštili da očekuju da se o eventualnim izmjenama izbornog zakonodavstva, uključujući zastupljenost manjina, razgovara kroz širok dijalog, te da se postigne rješenje koje će imati istu takvu podršku.

Kako je list objavio krajem oktobra, vladajući Pokret Evropa sad (PES) obećao je manjinskim strankama da će pripremiti izmjene izbornog zakonodavstva kako bi se omogućila veća zastupljenost albanskih i hrvatskih političkih subjekata u parlamentu, u zamjenu za podršku novim izmjenama Ustava.

Manjinske partije prethodno su šefu Delegacije EU Johanu Satleru uputile pismo u kom su iznijele zahtjeve da se albanskim listama omogući osvajanje četiri poslanička mandata, umjesto dosadašnja (najviše) tri, kao i da se hrvatskim strankama olakša dolazak do jednog poslaničkog mjesta. Prema njihovom predlogu, izborni prag za osvajanje jednog mandata hrvatskih partija bio bi smanjen s 0,35 na 0,25 odsto važećih glasova.

Camaj je rekao da se razgovori o izmjeni izbornog zakonodavstva vode “bez trgovine i ucjena”. Međutim, nije precizirao ko i s kim razgovara, i od kad.

“Cilj je da se dođe do rješenja koje će omogućiti pravičniju raspodjelu mandata, kad je riječ o albanskim i hrvatskim partijama... Za nas je suština u dosljednom poštovanju Ustavom zagarantovanih posebnih manjinskih prava, ravnopravnosti i principa na kojima počiva evropski put Crne Gore”, poručio je on.

Dodao je da nastoje da spriječe ponavljanje situacije iz 2016. godine, kad je, kako tvrdi, jedan mandat albanskih partija “koštao” oko 10.000 glasova.

Prema konačnim rezultatima izbora održanih u oktobru te godine, mandat je pripao koaliciji “Albanci odlučno” koja je dobila 4.854 glasa, dok su preostale dvije albanske liste, s ukupno 4.936 glasova, ostale bez predstavnika u najvišem zakonodavnom domu.

Upitan da li se razgovara o modelu prema kom bi albanske liste osvajale jedan mandat s najmanje 0,7 odsto glasova, dva s najmanje 1,4 odsto, tri s najmanje 2,1 odsto, a četiri s najmanje 2,8 odsto važećih glasova, Camaj je odgovorio da će rješenje biti “otprilike to”, ali bez zagarantovanih mandata i uslovljavanja.

On nije direktno odgovorio na pitanje da li odsustvo uslovljavanja znači da će manjinske partije podržati izmjene Ustava čak i ukoliko prethodno ne budu usvojene izmjene izbornih zakona, već je saopštio da je njima “bitan stav većine, koji je jasan”, ali i da “sami predlog zavisi od dvije trećine poslanika”, te da se nadaju “pozitivnom rješenju”.

DELEGACIJA: RJEŠENJA PO EU STANDARDIMA

Delegacija EU nije se u odgovoru “Vijestima” izjasnila o modelu prema kom bi se albanskim i hrvatskim partijama olakšalo da dođu do mandata, već je naglasila značaj političkog dogovora.

“Kad je riječ o mogućim izmjenama izbornog zakonodavstva, uključujući i pitanja zastupljenosti manjina, očekujemo da svi politički akteri o ovim pitanjima razgovaraju kroz širok i inkluzivan politički dijalog, uz nastojanje da se dođe do rješenja koja uživaju široku političku podršku i koja su usklađena sa evropskim i međunarodnim standardima”, naglasili su oni.

Crnogorski izborni zakon predviđa povlašćeni izborni prag za partije koje predstavljaju manjinske narode i manjinske nacionalne zajednice. To je tzv. afirmativna akcija, a cilj je da manjinske zajednice mogu imati predstavnike u Skupštini i kad njihove liste ne dostignu opšti izborni cenzus od tri odsto.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica rekao je ove sedmice “Vijestima” da su namjere stranaka vlasti da afirmativnu akciju koriste za političke dogovore, suprotne njenoj suštini i ciljevima zbog kojih je uvedena.

Koprivica tvrdi da je to, prije svega, netransparentno, jer javnost ne zna ko je tačno učestvovao u pregovorima, niti na osnovu kojih kriterijuma su predložena konkretna rješenja.

“Ukoliko su informacije o ovom dogovoru tačne, svjedočimo još jednom primjeru pretvaranja zakonodavnog procesa u političku trgovinu”, naveo je on.

Prema njegovim riječima, umjesto da se izborna pravila mijenjaju na osnovu jasnih principa i potreba građana, ona postaju predmet pregovora prema trenutnim interesima partija. O veoma važnim pravilima, dodaje on, pregovara se iza zatvorenih vrata, bez učešća civilnog društva, javne rasprave i ozbiljne analize njihovih posljedica.

CDT, ističe on, posebno insistira na razlici između zastupljenosti manjinskih naroda i zastupljenosti nacionalnih partija manjina, jer te dvije stvari nijesu isto, iako se u političkoj raspravi često poistovjećuju.

KAD ĆE SE NA BIRALIŠTA

Dok se priča o rješenjima za veću zastupljenost albanskih i hrvatskih stranaka u parlamentu, još se ne zna kad će se tačno na izbore, koji treba da se održe dogodine.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) izjavio je krajem septembra da je do izbora ostalo šest mjeseci, čime je nagovijestio mogućnost njihovog održavanja prije svih lokalnih izbora koji su zakazani za 13. jun.

Međutim, potpredsjednik Skupštine i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović kazao je početkom oktobra u intervjuu “Juronjuzu” (Euronews) da bi, zbog racionalizacije troškova, najbolje bilo da državni izbori budu održani istog dana kad i lokalni.

Jedan izvor “Vijesti” iz vladajuće većine tvrdi da nikad nije ni bila razmatrana opcija da se izbori održe prije juna.

U opoziciji, kako je list objavio početkom oktobra, tvrde da nisu iznenađeni najavom Mandića, ukazujući da je postojala neformalna saglasnost da se na birališta, ako političke okolnosti ostanu redovne, izađe u junu 2027.

Iz Evropskog saveza tada su kazali da Mandićevu izjavu tumače kao signal da vlast razmatra raniji izlazak na birališta, dok iz Demokratske partije socijalista tvrde da do njih dolaze informacije o mogućem glasanju već u februaru ili martu.

Iz Delegacije EU su na pitanje “Vijesti” kako gledaju na mogućnost da izbori budu na proljeće, odgovorili da je najvažnije da svi politički akteri pokažu odgovornost i nastave da sarađuju kako bi se ispunile preostale obaveze u procesu pristupanja države EU.

“Imajući u vidu obiman posao koji u narednim mjesecima očekuje i Skupštinu i Vladu, a koji će biti od ključnog značaja za uspješno okončanje istorijskog procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, pozivamo sve političke aktere da očuvaju političku stabilnost i nastave da obezbjeđuju široku međupartijsku podršku evropskoj agendi, u skladu s političkim dogovorom postignutim u julu”, kazali su.

Vlast i dio (parlamentarne) opozicije potpisali su tada, uz posredovanje Delegacije, sporazum kojim su stvoreni uslovi za izmjene Ustava.

Iz Delegacije su istakli da je od suštinskog značaja da se u potpunosti iskoristi vrijeme preostalo do narednih izbora kako bi se ispunile preostale obaveze iz Plana rasta i maksimalno iskoristile mogućnosti finansiranja koje su na raspolaganju Crnoj Gori, uključujući i dodatna sredstva.

“Premda o terminu održavanja parlamentarnih izbora odlučuju institucije i politički akteri u Crnoj Gori, u skladu s demokratskim procedurama, za EU je najvažnije da svi politički akteri pokažu odgovornost i nastave da sarađuju kako bi se ispunile preostale obaveze u procesu pristupanja i uspješno priveo kraju proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, konstatovali su iz Delegacije.

( Biljana Matijašević, Aljoša Turović )