Ruinirana kuća junaka: Spomen-kompleks na Stražici čeka bolje dane i sanaciju

Na Stražici, mjestu na kojem počivaju posmrtni ostaci stotina boraca i žrtava fašističkog terora, danas se, umjesto dostojanstvenog spomen-kompleksa, nalazi objekat koji je, zbog oštećenja i bezbjednosnih rizika, postao nedostupan posjetiocima.

Memorijalni centar “1. decembar”, jedan od najprepoznatljivijih simbola Pljevalja i važan spomenik antifašističke borbe, godinama čeka završetak rekonstrukcije, a nije poznato koliko će još vremena proći prije nego što dobije zaštitu i izgled kakav zaslužuje.

Na dugogodišnje zanemarivanje ponovo je ukazao Goran Čavić, predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Pljevlja, koji smatra da je odnos prema Stražici pitanje odnosa prema istoriji, žrtvama i antifašističkom nasljeđu.

Čavić podsjeća da je još 11. aprila ove godine uputio urgenciju predsjedniku Opštine, Sekretarijatu za kulturu, socijalna i druga pitanja i Komunalnoj policiji, upozoravajući na alarmantno stanje kompleksa i zahtijevajući hitnu reakciju.

“Memorijalni centar ‘1. decembar’ na Stražici nije običan spomenik. To je mjesto sjećanja, istorije i pijeteta. Mjesto na kojem počivaju posmrtni ostaci naših građana koji su dali živote za slobodu Pljevalja i države ili postali žrtve fašističkog terora. A danas je to mjesto prepušteno propadanju, nemaru i neodgovornosti”, kazao je Čavić.

Tvrdi da je kompleks izložen vandalizmu, ispisan grafitima, sa nagomilanim komunalnim otpadom, neuređenim zelenim površinama i oštećenim stepeništem. Posebno, dodaje on, zabrinjava stanje unutrašnjosti kripte, gdje se nalaze elementi plafona, dok su mozaici odvojeni od zidova i prijeti njihovo dalje oštećenje. Odvodni kanali su začepljeni, a mermerne ploče izvađene iz ležišta i razbacane oko spomenika.

Ipak, najveću zabrinutost UBNOR-a izazvalo je stanje 27 metara visokog obeliska. U aprilskoj urgenciji navedeno je da su se dva stuba na vrhu razdvojila, da je vezujuća armatura oštećena i da postoji opasnost po statičku stabilnost konstrukcije. Upozoreno je da je potrebna hitna stručna intervencija kako bi se spriječilo eventualno urušavanje.

“Više nije riječ samo o estetskom ruglu i nebrizi prema spomeničkom nasljeđu. Riječ je i o potencijalnoj opasnosti koja zahtijeva hitnu stručnu intervenciju. Posebno je poražavajuće što je prestao da funkcioniše i video-nadzor, dok je električna energija isključena. Čak i osnovna zaštita prostora zavisi od povremenih urgencija i dobre volje pojedinaca. Zato treba postaviti nekoliko jednostavnih pitanja: Ko je odgovoran za održavanje ovog kompleksa? Zašto ranije započeta sanacija nikada nije završena? Ko je dozvolio da bezbjednost obeliska dođe u pitanje? I, najvažnije, koliko još upozorenja treba da bude upućeno da bi nadležni konačno reagovali”, pita Čavić.

Traka upozorenja

Da problemi nijesu samo upozorenje jedne organizacije, pokazalo se i u junu ove godine, kada je Komunalna policija zabranila pristup dijelu spomenika nakon što je prijavljeno razdvajanje elemenata u gornjoj zoni obeliska i oštećenje stepeništa. Prostor je ograđen upozoravajućom trakom radi zaštite građana i posjetilaca.

Čavić je u više navrata ukazivao da se na probleme upozorava godinama, ali da konkretne reakcije nijesu bile dovoljne da se spriječi dalje propadanje.

“Ne smijemo zaboraviti da je antifašizam mnogo više od prigodnih govora, polaganja vijenaca i obilježavanja značajnih datuma. Antifašizam podrazumijeva i odgovornost prema ljudima koji su stradali, prema njihovim porodicama i prema istoriji koju smo dužni sačuvati”, istakao je on.

Memorijalni centar na Stražici podignut je 1961. godine, povodom dvadesete godišnjice Pljevaljske bitke, koja je vođena 1. decembra 1941. Djelo je arhitekte Mirka Đurića, dok je za monumentalne bronzane skulpture zaslužan vajar Drago Đurović. Mozaike u kripti radili su Aleksandar Prijić i Branko Filo Filipović, u saradnji sa Đurovićem, koji je autor i monumentalnog bronzanog reljefa.

Kompleks čine kripta visoka pet metara i obelisk visok 27 metara, pa ukupna visina spomenika iznosi oko 32 metra. Oko centralnog obeliska nalazi se sedam bronzanih skulptura, dok se u kripti nalazi sarkofag sa posmrtnim ostacima poginulih boraca.

Spomenik je 2000. godine odlukom Skupštine opštine Pljevlja proglašen Memorijalnim centrom “1. decembar”.

Prema podacima iz Studije zaštite kulturnih dobara i informacijama koje su objavile “Vijesti”, u kripti se nalaze posmrtni ostaci 436 poginulih, među kojima je 214 učesnika Pljevaljske bitke. Na Stražici počivaju i četiri narodna heroja poginula u toj bici: Vuk Knežević, Dušan Obradović, Petar Jovićević i Lazar Radojević.

Posebno zabrinjava činjenica da propadanje Stražice nije posljedica samo dugogodišnjeg nedostatka održavanja. Pokušaj ozbiljnije rekonstrukcije započeo je još 2015. godine, kada je tadašnja lokalna uprava izdvojila oko 176.000 eura za sanaciju kripte i obeliska. Planirano je da budu sanirani oštećeni zidovi, granitne i mermerne ploče, unutrašnji mozaici i spoljašnji reljefi, uređena atmosferska kanalizacija, uveden video-nadzor i razvedena električna energija u unutrašnjosti spomenika.

Iako je planirano da radovi budu završeni za nekoliko mjeseci, ugovor sa izvođačem raskinut je 2017. godine zbog kašnjenja i sporova. Nakon toga, Opština je više puta pokušavala da pronađe izvođača za nastavak posla, ali radovi nijesu privedeni kraju. Posljednja značajnija sanacija prije ovog pokušaja obavljena je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka.

Problem je i to što spomenik nikada nije u potpunosti završen. Kako je ranije ukazivao dugogodišnji predsjednik boračke organizacije Vidoje Despotović, na unutrašnjim zidovima kripte nijesu ispisana imena svih poginulih boraca, iako su imena stradalih iz 14 crnogorskih opština poznata.

Lokalna uprava “ima namjeru”...

O stanju spomenika raspravljalo se i na 27. sjednici Skupštine opštine Pljevlja, kada je odbornik DPS-a Marko Tošić pitao zbog čega se u kapitalnom budžetu godinama nalazi stavka koja se odnosi na rekonstrukciju ili izradu planske dokumentacije, a konkretni radovi nijesu realizovani.

Sekretarka Sekretarijata za kulturu, socijalna i druga pitanja Sanja Đondović odgovorila je da se čeka odluka Uprave za zaštitu kulturnih dobara kojom bi trebalo da bude utvrđeno koja spomen-obilježja na teritoriji opštine imaju lokalni, a koja državni značaj.

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je da lokalna uprava ima namjeru da kvalitetno sanira spomenik, ali da je prethodno potrebno pripremiti odgovarajući projekat, eventualno postojeću dokumentaciju uskladiti sa savremenim evropskim standardima, obezbijediti novac i raspisati tender.

Vraneš je podsjetio da su prvi planovi za rekonstrukciju počeli još 2016. godine, ali da se tada niko nije javio na tender. Najavio je da bi u realizaciji projekta mogla pomoći i država.

U međuvremenu, stručna dokumentacija Uprave za zaštitu kulturnih dobara ukazala je na potrebu izrade konzervatorskog projekta, obnove bronzanih skulptura i reljefa, sanacije stepeništa i drugih pristupnih površina, kao i redovnog održavanja cijelog kompleksa.

Čavić smatra da se pitanje obnove ne smije posmatrati kroz političke i ideološke razlike, već kao obaveza institucija prema istoriji i ljudima koji su dali živote za slobodu.

“Ne može se istovremeno deklarativno baštiniti antifašizam, a dozvoliti da njegovi najznačajniji spomenici propadaju. Ne može se govoriti o kulturi sjećanja, a zaboraviti mjesto na kojem počiva 436 ljudi. Odnos prema ovom memorijalnom kompleksu nije samo pitanje komunalnog reda. To je pitanje civilizacijskog odnosa prema sopstvenoj istoriji. Vrijeme je da nadležni prestanu da čekaju naredni protokol, godišnjicu i polaganje vijenaca. Potrebna je hitna reakcija, stručna sanacija i trajna zaštita Memorijalnog centra ‘1. decembar’. Jer, ako nijesmo u stanju sačuvati ni mjesta na kojima počivaju oni koji su se borili za našu slobodu, onda se s pravom moramo zapitati kakav odnos imamo prema toj slobodi danas”, poručio je Čavić.

( Goran Malidžan )