Mještani turskih sela traže od lidera na COP31 da se lično uvjere u razmjere razaranja izazvanih eksploatacijom uglja
"Treba da dođu ovdje, ti šefovi država. Ne treba da dolaze u Antaliju, već u Akbelen, u Ikizkoj", rekla je lokalna zvaničnica Nejla Išik
Lokalna zvaničnica Nejla Išik jedna je od mještana koji žive pored rudnika uglja i zahtijevaju da svjetski lideri, koji se okupljaju u Turskoj na klimatskoj konferenciji COP31, napuste konferencijski centar i lično se uvjere u razmjere razaranja koja su izazvale decenije eksploatacije lignita, piše danas novinska agencija Rojters.
Prelazak na čistije izvore energije biće jedna od tema konferencije Ujedinjenih nacija (UN), koja počinje u ponedjeljak i traje do 20. novembra u Antaliji, na mediteranskoj obali Turske.
Išik, izabrana predstavnica svoje lokalne zajednice, kaže da bi državni lideri i zvaničnici UN trebalo da otputuju nekoliko stotina kilometara zapadno, do sela Ikizkoj, u blizini šume Akbelen, u jugozapadnoj turskoj provinciji Mugla, i svojim očima vide kako eksploatacija uglja utiče na prirodu i živote ljudi.
Mještani, koji se godinama protive eksploataciji uglja, suočavali su se sa novčanim kaznama i hapšenjima.
"Treba da dođu ovdje, ti šefovi država. Ne treba da dolaze u Antaliju, već u Akbelen, u Ikizkoj", rekla je Išik.
Njena kuća u Ikizkoju nalazi se svega nekoliko stotina metara od rudnika lignita, koji se tokom decenija širenja sve više približavao selu. Lignit je najniži kvalitet uglja, što znači da se njegovim sagorijevanjem oslobađa više ugljen-dioksida nego sagorijevanjem uglja veće energetske vrijednosti.
Elektrifikacija, ali hoće li biti zelena?
Jedan od istaknutih ciljeva konferencije COP31 zasad je postizanje dogovora o dobrovoljnom cilju povećanja elektrifikacije, koji je predložila zemlja domaćin, Turska. Međutim, ukoliko se električna energija ne bude proizvodila uz niske emisije ugljenika, to neće doprinijeti smanjenju emisija gasova koji izazivaju globalno zagrijavanje, navodi Rojters u tekstu.
Prošle godine ugalj je bio najveći izvor električne energije u Turskoj, sa udjelom od 34 odsto u ukupnoj proizvodnji, čime je ta zemlja postala najveći proizvođač električne energije iz uglja u Evropi, prema podacima energetskog istraživačkog centra Ember.
Rudnici na području Akbelena snabdijevaju ugljem termoelektrane koje proizvode nešto više od dva odsto električne energije u Turskoj, navodi se na internet stranici kompanije koja njima upravlja.
Mještani i ekološki aktivisti poput Išik, koji se protive širenju eksploatacije lignita, tvrde da je rudarenje uništilo šumu i da ugrožava maslinjake, poljoprivredno zemljište i lokalne zajednice.
Borba protiv uglja imala je teške posljedice.
Dvadesetšestogodišnja Esra Išik, Nejlina ćerka, provela je 42 dana u pritvoru nakon protesta protiv planiranog oduzimanja zemljišta radi eksploatacije uglja. Sud ju je u julu osudio na dvije godine zatvora zbog pružanja otpora službenim licima. Na slobodi je dok se čeka odluka po žalbi.
"Ova kazna nije izrečena samo meni. Bio je to pokušaj da se kazne svi u ovoj zemlji koji se bore za svoja prava, svoju zemlju i svoje selo", rekla je Esra Išik.
Njena majka se već godinama protivi širenju rudnika uglja oko njihovog sela.
"Već 40 godina živimo sa ugljem koji nam diše za vratom. Pokušavam da živim ovdje, udišući ugljenu prašinu, okružena prljavštinom koju ugalj donosi", rekla je Nejla Išik.
Ugalj iz ovih rudnika koristi se za snabdijevanje obližnjih termoelektrana Jenikoj i Kemerkoj, kojima upravlja kompanija Jenikoj-Kemerkoj Enerdži, zajedničko preduzeće kompanija Limak i IC Ičtaš.
Kompanija Limak odbila je da komentariše ovu priču, dok IC Ičtaš nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Na sastanku sa predstavnicima stranih medija u četvrtak, ministar energetike Alparslan Bajraktar rekao je da Turska radi na pravednoj tranziciji ka čistijim izvorima energije, ali da je taj proces težak jer rudnici zapošljavaju hiljade ljudi.
On je naveo da nuklearna energija predstavlja najizvodljiviju alternativu i da Ankara planira da do 2040. godine dostigne 10 gigavata kapaciteta za proizvodnju nuklearne energije.
Prema proračunima Rojtersa, to bi približno odgovaralo sadašnjoj proizvodnji električne energije iz uglja.
Ograničavanje protesta u Turskoj
Organizacije za zaštitu ljudskih prava izrazile su zabrinutost zbog ograničavanja prava na protest u Turskoj, uključujući opšte zabrane demonstracija, masovna privođenja i, kako navode, nesrazmjernu upotrebu sile.
Organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) saopštila je u oktobarskom izvještaju da su turske vlasti proizvoljno hapsile i krivično gonile ekološke aktiviste u Akbelenu i drugim djelovima zemlje.
U izvještaju se navodi da su snage bezbjednosti nasilno rastjerivale mirne demonstracije, dok su se demonstranti, advokati i novinari suočavali sa optužbama za nezakonito okupljanje, ometanje službenih lica, neovlašćeni ulazak na posjed i širenje lažnih informacija.
"U trenutku kada se Turska sprema da bude domaćin godišnjeg samita UN o klimatskim promjenama, obračun sa ekološkim aktivistima predstavlja upečatljiv podsjetnik na njenu netoleranciju prema drugačijem mišljenju", rekao je Deniz Bajram, pomoćnik istraživača za Evropu i Centralnu Aziju u organizaciji Hjuman rajts voč.
Vlada tvrdi da policija interveniše kada su demonstracije nezakonite ili predstavljaju prijetnju javnom redu.
Ministarstva unutrašnjih poslova i pravde nijesu komentarisala ovu priču.
Sukob oko Akbelena intenzivirao se 2023. godine, kada je nastavljena sječa drveća.
Mještani tvrde da su snage bezbjednosti koristile vodene topove i biber-sprej protiv demonstranata koji su pokušavali da uđu u šumu, kao i da su nakon toga uslijedile dodatne kazne.
"Bili smo izloženi vodenim topovima, biber-spreju, privođenjima, svemu. Poslije toga, pošto nijesmo napustili ovo područje, ovo selo, uslijedile su novčane kazne, a godinu dana kasnije protiv nas su pokrenuti sudski postupci", rekla je Nejla Išik.
Hasan Jorulmaz, još jedan mještanin, rekao je da su demonstranti krenuli u protestnu šetnju kako bi spriječili sječu borova, kada su im vojnici prepriječili put.
"Koristili su biber-sprej protiv žena i muškaraca, mladih i starih. Uprkos tome, nastavili smo otpor. Bio sam u prvim redovima, pa su me odveli i priveli", rekao je on.
( Ne.V. )