Pet SF serija koje vrijedi pogledati: Od korporativne distopije do putovanja kroz vrijeme

Naučna fantastika odavno je mnogo više od svemirskih brodova, futurističkih gradova i tehnoloških čuda. Najzanimljivije priče ovog žanra često ne govore toliko o budućnosti koliko o svijetu u kojem već živimo, našim strahovima, odnosu prema tehnologiji, društvenom identitetu i granicama ljudske slobode. Upravo zato naučna fantastika može biti toliko uzbudljiva: pruža nam priliku da stvarnost posmatramo iz drugačijeg ugla i zamislimo šta bi se dogodilo kada bi neki od naših svakodnevnih problema bili dovedeni do krajnjih granica. Stoga naučna fantastika postaje svojevrsno ogledalo stvarnosti.

Ovog puta izbor donosi pet serija koje na različite načine istražuju takve mogućnosti. U moru naučnofantastičnih ostvarenja, ovo su serije koje se izdvajaju originalnim idejama, zanimljivim pričama i različitim pogledima na budućnost, tehnologiju i čovjeka.

“Vijesti” preporučuju upravo ove naslove za gledanje. Od korporativne distopije u kojoj čovjek postaje stranac samom sebi, preko tehnoloških eksperimenata koji dovode u pitanje samu prirodu stvarnosti, do velikih galaktičkih carstava, misterija zabilježenih na starim VHS kasetama i pokušaja da se budućnost promijeni putovanjem kroz vrijeme - svaka od njih gradi sasvim drugačiji svijet, iako pripadaju istom žanrovskom prostoru.

Severance: Kada posao postane čitav jedan život

Jedna od najoriginalnijih televizijskih serija posljednjih godina, “Severance”, polazi od naizgled jednostavne, ali uznemirujuće ideje: šta kada bismo mogli potpuno da razdvojimo poslovni i privatni život, ne samo psihološki već i doslovno? Zaposleni u kompaniji Lumon Industries podvrgavaju se proceduri koja razdvaja njihove ličnosti. Kada su na poslu, ne znaju ništa o životu izvan kancelarije, a kada izađu iz zgrade, ne sjećaju se ni šta su radili tokom radnog vremena.

Za zaposlene u Lumonu radno vrijeme tako postaje čitav jedan život, bez mogućnosti da saznaju ko su izvan kompanije. Za njihove druge verzije, odnosno “spoljne” ličnosti, to je samo dio dana kojeg se uopšte ne sjećaju. Granica između poslovnog i privatnog života pretvara se u nepremostiv zid, a pitanje identiteta postaje centralna misterija serije.

Ono što “Severance” izdvaja nije samo intrigantna premisa već i način na koji je ona pretočena u televizijski jezik. Sterilni hodnici, gotovo beskrajni kancelarijski prostori, simetrične kompozicije i hladna estetika stvaraju svijet koji istovremeno djeluje poznato i potpuno neprirodno. Režija Bena Stilera i drugih autora pažljivo gradi osjećaj nelagode, dok se humor, često prilično apsurdan, pojavljuje upravo onda kada ga najmanje očekujemo.

Ispod misteriozne priče o kompaniji koja krije mnogo više nego što pokazuje nalazi se vrlo precizna satira savremenog korporativnog sistema. Serija postavlja pitanja o tome koliko svog vremena i identiteta zapravo predajemo poslu, šta znači imati kontrolu nad sopstvenim životom i može li čovjek zaista biti slobodan ako je dio njegovog postojanja potpuno izvan njegovog domašaja. “Severance” je naučna fantastika koja ne mora da nas odvede daleko u budućnost da bi djelovala zastrašujuće blisko.

U svijetu u kojem se ljudi sve intenzivnije svode na brojeve unutar bezdušne, ali moćne korporativne mašine, “Severance” ulazi u jedan od najproblematičnijih prostora savremene stvarnosti i, koristeći sve raspoložive izražajne postupke, nudi izuzetno snažan komentar društva u kojem živimo.

Devs: Da li je budućnost već određena?

U središtu mini-serije “Devs”, koju potpisuje Aleks Garland, nalazi se tajni tehnološki projekat jedne moćne kompanije iz Silicijumske doline. Nakon misterioznog nestanka svog momka, mlada softverska inženjerka Lili Čan počinje da istražuje odjeljenje kompanije Amaya poznato kao Devs. Ono što u početku djeluje kao potraga za odgovorima ubrzo prerasta u mnogo kompleksniju priču o tehnologiji, determinizmu i granicama ljudskog znanja.

Projekat Devs zasniva se na ideji da bi dovoljno napredan računar mogao da rekonstruiše prošlost, ali i da predvidi budućnost, sve do najsitnijih detalja. Ako je moguće izračunati svaki događaj, uključujući i ljudske odluke, postavlja se pitanje da li slobodna volja uopšte postoji. Da li zaista biramo sopstvene postupke ili samo slijedimo unaprijed određeni niz događaja?

Garland, poznat po filmovima “Ex Machina” i “Annihilation”, u seriji “Devs” ponovo istražuje odnos čovjeka i tehnologije, ali ovog puta kroz izrazito filozofsku i gotovo metafizičku priču. Serija ne žuri sa objašnjenjima, već pažljivo gradi atmosferu nelagode, oslanjajući se na minimalističku scenografiju, preciznu fotografiju i elektronsku muziku koja dodatno naglašava osjećaj izolacije. Tehnološki kompleks u kojem se odvija najveći dio radnje djeluje gotovo kao sakralni prostor, mjesto na kojem se nauka približava religiji.

Posebno je zanimljivo što “Devs” ne tretira tehnologiju samo kao sredstvo moći već i kao pokušaj čovjeka da razumije i preuzme kontrolu nad samom prirodom postojanja. Iza priče o tajnom eksperimentu kriju se pitanja o vjerovanju, gubitku, slučajnosti i potrebi da pronađemo smisao čak i onda kada se čini da je sve već određeno.

Sa svega osam epizoda, “Devs” je zaokružena cjelina koja možda neće odgovarati gledaocima željnim brze radnje, ali će posebno privući one koji vole naučnu fantastiku koja nastavlja da postavlja pitanja i nakon odjavne špice.

Foundation: Istorija jednog carstva Isaka Asimova i pitanje budućnosti čovječanstva

Zasnovana na čuvenom književnom ciklusu Isaka Asimova, “Foundation” je serija koja naučnu fantastiku posmatra u njenom najgrandioznijem obliku. Radnja je smještena u daleku budućnost, u vrijeme kada Galaktičko carstvo već hiljadama godina vlada poznatim svemirom. Ravnoteža carstva počinje da se urušava kada matematičar Hari Seldon predviđa njegov neizbježni pad, nakon čega bi čovječanstvo moglo da provede hiljade godina u periodu haosa i nazadovanja.

Seldon razvija naučnu disciplinu nazvanu psihoistorija, koja kroz matematičke modele pokušava da predvidi ponašanje velikih ljudskih populacija i istorijske tokove. Njegov plan nije da spriječi propast carstva, već da skrati period haosa i nazadovanja koji će uslijediti nakon njegovog pada, kao i da sačuva znanje potrebno za obnovu civilizacije. Oko te ideje razvija se priča o moći, politici, religiji, vjeri u nauku i neprestanoj borbi pojedinca protiv istorijskih procesa koji djeluju mnogo veći od njega.

Jedna od najvećih vrijednosti serije jeste njen vizuelni identitet. “Foundation” donosi impresivne svemirske pejzaže, monumentalne arhitektonske prostore i raskošnu scenografiju, ali se ne oslanja isključivo na spektakl. Iza velikih produkcijskih ambicija krije se priča o tome kako civilizacije nastaju, razvijaju se i propadaju, kao i o tome da li je istorija rezultat odluka pojedinaca ili neumoljivih društvenih zakonitosti.

Posebno je zanimljiv odnos između teorije Harija Seldona i ljudi koji pokušavaju da je sprovedu u djelo. Čak i kada postoji plan za budućnost, ljudske ambicije, strahovi i potreba za kontrolom neprestano ga dovode u pitanje. Serija tako otvara prostor za razmišljanje o odnosu nauke i politike, vjerovanja i racionalnosti, ali i o tome koliko je opasno kada neko povjeruje da posjeduje znanje o tome kakva bi budućnost trebalo da bude.

“Foundation” možda zahtijeva malo više strpljenja od gledalaca koji nijesu navikli na sporije građenje kompleksnih svjetova, ali upravo je širina njene priče ono što je čini vrijednom pažnje. Riječ je o naučnoj fantastici koja ne razmišlja samo o budućnosti pojedinca već i o sudbini čitavog čovječanstva.

Archive 81: Između pronađenih snimaka i horora izgubljene stvarnosti

Za razliku od prethodnih serija, “Archive 81” svoju misteriju ne gradi kroz futurističke tehnologije i velike civilizacijske priče, već kroz nešto mnogo bliže svakodnevnom iskustvu: stare video-kasete, arhivsku građu i snimke koji kao da kriju više nego što bi trebalo.

Glavni junak Den Tarner dobija misteriozni posao restauracije oštećenih VHS snimaka iz devedesetih godina. Materijal pripada mladoj dokumentaristkinji Melodi Pendras, koja je istraživala i snimala jednu stambenu zgradu u Njujorku i njene stanare. Kako Den nastavlja da pregleda snimke, postaje sve više zaokupljen njenom pričom, a granica između onoga što vidi na ekranu i stvarnosti u kojoj živi počinje da se gubi.

“Archive 81” posebno je zanimljiva zbog načina na koji koristi analogne medije kao sredstvo pripovijedanja. VHS snimci, izobličena slika, šum i osjećaj da je dio materijala nepovratno izgubljen stvaraju atmosferu koja se teško može postići uobičajenim televizijskim postupcima. Sama forma snimljenog materijala postaje dio misterije: gledalac, zajedno sa glavnim junakom, pokušava da sastavi fragmente priče i otkrije šta se zaista dogodilo.

Serija se kreće između psihološkog horora, misterije i spekulativne fikcije, postepeno uvodeći elemente koji prevazilaze racionalno objašnjenje. Ipak, njena najveća snaga nije u šokantnim otkrićima već u atmosferi i osjećaju nelagode koji se razvija iz epizode u epizodu. Posebno dobro funkcioniše način na koji se prošlost i sadašnjost prepliću, kao i ideja da snimak ne mora samo da sačuva događaj već može postati svojevrsna veza sa njim.

“Archive 81” završena je nakon prve sezone, što je posebno šteta imajući u vidu potencijal njene priče. Ipak, i u tom obliku ostaje zanimljiv izbor za ljubitelje sporije građenih misterija, analogne estetike i horora koji više duguje atmosferi nego klasičnim žanrovskim trikovima.

Travelers: Može li se budućnost promijeniti?

Šta ako ljudi iz budućnosti mogu da pošalju svoju svijest u prošlost i preuzmu tijela osoba koje bi u tom trenutku trebalo da umru? Upravo od te ideje polazi kanadska naučnofantastična serija “Travelers”, koja putovanje kroz vrijeme ne predstavlja kao fizičko premještanje kroz različite istorijske periode, već kao prenos ljudske svijesti u tijela ljudi iz našeg vremena.

U dalekoj budućnosti čovječanstvo se nalazi na ivici opstanka. Grupa ljudi poznatih kao Putnici dobija zadatak da se vrati u 21. vijek i pokuša da promijeni događaje koji su doveli do katastrofe. Svaki od njih preuzima identitet osobe čija je smrt već zabilježena, a zatim nastavlja njen život, istovremeno izvršavajući misije koje bi trebalo da promijene tok istorije.

Međutim, zadatak se pokazuje mnogo komplikovanijim nego što na prvi pogled djeluje. Putnici moraju da se prilagode novim porodicama, odnosima, poslovima i društvenim ulogama, dok istovremeno pokušavaju da sačuvaju tajnost svoje misije. Njihov najveći izazov nije samo promjena budućnosti već i život u sadašnjosti koja im zapravo ne pripada.

“Travelers” uspijeva da poznatu temu putovanja kroz vrijeme osvježi upravo kroz posljedice koje takav poduhvat ostavlja na pojedince. Umjesto da se fokusira isključivo na vremenske paradokse i spektakularne promjene istorije, serija pažnju posvećuje moralnim dilemama, odgovornosti i cijeni koju ljudi plaćaju pokušavajući da isprave tuđe ili sopstvene greške.

Posebno je zanimljivo što se njeni junaci, uprkos tehnološkom znanju i misiji od koje zavisi opstanak čovječanstva, suočavaju sa sasvim običnim ljudskim problemima. Kako živjeti život koji nije tvoj? Koliko daleko možeš ići u ime nekog višeg cilja? I postoji li uopšte mogućnost da promijeniš budućnost, a da pritom ne uništiš nečiju sadašnjost?

Sa tri sezone i zaokruženom pričom, “Travelers” je odličan izbor za one koji vole naučnu fantastiku zasnovanu na zanimljivoj ideji, ali i serije u kojima su likovi jednako važni kao i koncept oko kojeg je izgrađen čitav svijet.

Pet serija, pet potpuno različitih pogleda na ono što bi moglo biti. “Severance” nas podsjeća da najneobičnije distopije nijesu toliko daleko od naše savremene “utopije”, “Devs” dovodi u pitanje samu ideju slobodne volje, “Foundation” širi perspektivu na sudbinu čitavih civilizacija, “Archive 81” pokazuje koliko prošlost može biti uznemirujuća kada je posmatramo kroz fragmente, dok “Travelers” postavlja pitanje da li je budućnost zaista moguće popraviti.

Možda je upravo u tome najveća vrijednost naučne fantastike: ne mora uvijek da nam pruži odgovore o tome šta nas čeka, već da nas natjera da drugačije razmislimo o svijetu u kojem već živimo.

( David Todorović )