HRA: Napredak Crne Gore u procesuiranju ratnih zločina još nije dostigao zahtjeve završnog mjerila za Poglavlje 23
"Pravda za žrtve ratnih zločina je jedan od najvažnijih ispita vladavine prava koji Crna Gora još nije položila", poručili su iz Akcije za ljudska prava (HRA)
Napredak Crne Gore u procesuiranju ratnih zločina još nije dostigao zahtjeve završnog mjerila za Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava, uprkos pozitivnoj ocjeni Evropske komisije u ovogodišnjem izvještaju, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Iz te nevladine organizacije (NVO) saopštili su da očekuju da Evropska unija (EU), kroz ugovor o pridruživanju, od Crne Gore nastavi da zahtijeva suštinsko ispunjavanje završnih mjerila i da za to obezbijedi objektivan monitoring.
"Pravda za žrtve ratnih zločina je jedan od najvažnijih ispita vladavine prava koji Crna Gora još nije položila", poručili su iz HRA.
Kako su pojasnili, jedna prvostepena presuda i jedna potvrđena optužnica 2025. godine, ponovno formiranje četiri stara predmeta i upućivanje zahtjeva međunarodnim i regionalnim pravosudnim institucijama za dostavljanje dokaza i ustupanje predmeta, su pomaci koji su još daleko od ispunjavanja završnog mjerila u pregovaračkom poglavlju 23.
To poglavlje, kako su istakli iz HRA, zahtijeva "kredibilni i održiv bilans rezultata u djelotvornom istraživanju, procesuiranju i suđenju za ratne zločine, uključujući slučajeve na najvišem nivou odgovornosti, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima".
"Na osnovu izvještaja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), može se zaključiti da od juna 2024. godine nije bilo novih istraga ni optužnica, niti naznaka da SDT ispituje komandnu odgovornost, odnosno odgovornost za ratne zločine na najvišem nivou", kazali su iz HRA.
Oni su istakli da još nema rezultata preispitivanja ni u jednom od četiri stara predmeta.
"Inoviran sporazum sa Hrvatskom nije doveo do informacija o tome šta spriječava hrvatsko državno odvjetništvo da poslije devetnaest godina izviđanja pokrene procesuiranje odgovornih za zlostavljanje i ubistvo crnogorskih ratnih zarobljenika u splitskoj Lori 1992. godine", kazali su iz HRA.
Iz te NVO su podsjetili i da završno mjerilo u poglavlju 23 zahtijeva "obezbjeđivanje žrtvama pristup pravdi i reparacijama".
"Međutim, žrtvama još nije obezbijeđena odgovarajuća podrška, a ni djelotvoran pristup reparacijama", ocijenili su iz HRA.
Prema njihovim riječima, rezultati rada Vladine komisije za obeštećenje građana Crne Gore stradalih ili povrijeđenih tokom ratnih dešavanja devedesetih godina nisu poznati.
"Vladina jednokratna isplata od po 100 hiljada EUR za 16 porodica civilnih žrtava rata nije obuhvatila sve porodice civilnih žrtava, i predstavljala je retroaktivnu isplatu socijalne pomoći, a ne naknadu štete", kazali su iz HRA.
Kako su dodali, u odnosu na potragu za nestalima, do napretka u identifikaciji posmrtnih ostataka tri člana porodice Klapuh 2025. i 2026. godine došlo je poslije dugog niza godina, i više apela preživjelog člana porodice i civilnog društva, a na zahtjev Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.
"Ni potpuna realizacija aktivnosti iz Akcionog plana za poglavlje 23, kao što su usvajanje strateških dokumenata i planova postupanja u predmetima ratnih zločina, sprovođenja obuka, nabavke opreme i prilagođavanja prostorija za zaštitu žrtava i svjedoka, te razmjene podataka i dokaza, sama po sebi ne znači da je završno mjerilo ispunjeno", upozorili su iz HRA.
Oni smatraju da je potrebno da te aktivnosti dovedu do konkretnih i održivih rezultata u postupcima i ostvarivanju prava žrtava.
Kako su istakli iz HRA, imajući u vidu da posle tri decenije od ratova devedesetih ističe vrijeme za procesuiranje ratnih zločina, ključno je obezbijediti da crnogorsko tužilaštvo i sudovi intenziviraju rad.
"Posebno je važno da se žrtve ratnih zločina obeštete. Radi se o ljudima čije najteže moguće patnje, koje su im neopravdano nanijete, nisu prepoznate pune tri decenije. Smrt svake neobeštećene žrtve je nepopravljiv poraz pravičnosti", poručili su iz HRA.
Prema njihovim riječima, neophodno je da EU nastavi da budno prati primjenu svih obaveza koje je Crna Gora prihvatila da sprovede u okviru procesa pridruživanja i da ne odustane od insistiranja na njihovom sprovođenju.
Iz HRA su ocijenili da, kada je u pitanju proaktivnost tužilaštva, postoje inicijative, ali nedostaju rezultati.
Kako su naveli, u Crnoj Gori su preduzete određene aktivnosti u istraživanju ratnih zločina.
"Prema izvještaju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRM), Mehanizam na zahtjev SDT-a priprema novi istražni dosije o mogućem učešću jednog crnogorskog državljanina u ratnim zločinima. Identitet te osobe i detalji rada na dosijeu nijesu javno poznati. Ponovo su formirani i predmeti „Deportacija", „Bukovica", „Kaluđerski laz" i „Logor Morinj", koji ranije nijesu adekvatno i djelotvorno procesuirani", podsjetili su iz HRA.
Kako su pojasnili, njihovo ponovno razmatranje predviđeno je Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024-2027 i Akcionim planom, i to na insistiranje HRA, pa samo formiranje tih predmeta nije dovoljno za pozitivnu ocjenu o "proaktivnosti" tužilaštva, iz ovogodišnjeg izvještaja Evropske komisije.
"Za ocjenu proaktivnosti potrebno je razjasniti da li SDT samoinicijativno i blagovremeno provjerava dostupne informacije o zločinima i mogućim učiniocima i koje konkretne radnje preduzima", kazali su iz HRA.
Oni su podsjetili da je ekspert Evropske komisije Maurizio Salustro 2014. godine ukazao na pravce istraživanja zločina na dubrovačkom ratištu i mogućeg učešća crnogorskih državljana u zločinima u istočnoj Bosni i Hercegovini.
"Ni dvanaest godina kasnije nema javno poznatih konkretnih rezultata postupanja u tim pravcima. SDT je tek 2020. godine, nakon što mu je MRM dostavio dosije u odnosu na više od 15 crnogorskih državljana, počelo da se bavi zločinima na području istočne Bosne, koji potencijalno uključuju i djelovanje tzv. „vikend ratnika"", kazali su iz HRA.
Međutim, kako su dodali, izviđaj i u tom predmetu traje već šest godina, takođe bez konkretnih rezultata.
"Prvostepena presuda Slobodanu Pekoviću za ratno seksualno nasilje jeste važan rezultat crnogorskog pravosuđa, ali nije primjer samoinicijativnog rada tužilaštva. Krivično gonjenje preuzeto je iz Bosne i Hercegovine 2021. godine, nakon što su tamošnji organi sproveli istragu i podigli optužnicu koju je Crna Gora preuzela", kazali su iz HRA.
Prema njihovim riječima, ne treba izgubiti iz vida da je to jedina presuda za ratni zločin u poslednjih sedam godina i da još uvijek nije pravosnažna.
Iz HRA su istakli da je i predmet protiv Zorana Gašovića za zločine u Hadžićima formiran na osnovu dosijea koji je Crnoj Gori dostavio MRM.
"SDT jeste u tom predmetu i samo dodatno prikupljalo dokaze, i podiglo optužnicu u junu 2024. godine. U međuvremenu novih optužnica ili pokrenutih istraga nije bilo. Preuzimanje predmeta i dokaza iz inostranstva ne umanjuje značaj rada domaćeg tužilaštva, međutim, ova dva postupka, uz izostanak novih istraga i optužnica, nijesu dovoljni da potkrijepe ocjenu o kontinuiranom napretku", istakli su iz HRA.
Oni su naglasili da je komandna odgovornost i dalje bez procesuiranja.
"EK ocjenjuje da se kredibilan i održiv bilans rezultata gradi i u predmetima na visokom nivou odgovornosti, kako to završno mjerilo zahtjeva. Međutim, u Crnoj Gori do sada nije pokrenut nijedan postupak za ratne zločine po osnovu komandne odgovornosti, niti postoje bilo kakve naznake da se u tom pravcu djeluje", pojasnili su iz HRA.
Kako su naveli, istraga protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, za zločine protiv civilnog stanovništva u Cavtatu, ne mijenja tu činjenicu.
"Prema javno objavljenom opisu naredbe o sprovođenju istrage iz 2024. godine, njemu se na teret stavlja neposredno nečovječno postupanje prema civilima u Cavtatu, a ne komandna odgovornost. On je za vrijeme rata u Hrvatskoj inače bio oficir Kontraobavještajne službe JNA (KOS) u činu poručnika. To je bio drugi najniži čin u JNA, posle potporučnika", kazali su iz HRA.
Oni su kazali da su pozdravili ponovno formiranje predmeta „Deportacija", „Bukovica", „Kaluđerski laz" i „Morinj", u kojima se očekuje i ispitivanje komandne odgovornosti.
"Ponovno razmatranje ovih predmeta treba da obuhvati i odgovornost onih koji su bili dužni da zločine spriječe ili preduzmu mjere za kažnjavanje odgovornih, a to nijesu uradili", kazali su iz HRA.
Prema njihovim riječima, državni tužioci iz Vrhovnog državnog tužilaštva su analizirali predmete „Morinj" i „Kaluđerski laz" i izvještaj o tome su dostavili SDT u prvom kvartalu ove godine, ali informacije o zaključcima analiza nisu objavljene, niti je u tim predmetima došlo do otvaranja novih istraga.
"S druge strane, ni posljednji polugodišnji izvještaj o sprovođenju Strategije za istraživanje ratnih zločina ne sadrži informacije o radu na predmetima „Deportacija" i „Bukovica"", naglasili su iz HRA.
Kako su dodali, Državno tužilaštvo treba da izvijesti šta je u tim predmetima preduzeto, uključujući u odnosu na ispitivanje komandne odgovornosti, u mjeri u kojoj to ne ugrožava postupke i prava žrtava.
"U protivnom se stiče utisak da su predmeti otvoreni reda radi, da bi se ublažio pritisak javnosti i EU", naveli su iz HRA.
Oni smatraju da broj predmeta u izviđaju nije pokazatelj uspješnosti.
Kako su pojasnili, Evropska komisija je u grafikonu, koji je objavila u svom godišnjem izvještaju, prikazala povećanje broja predmeta u izviđaju sa šest u 2024. na 22 u 2025. godini.
"Međutim, prikazan porast ne odgovara stanju na kraju 2024. godine, kada je u izviđaju bilo 16, a ne šest predmeta (prema godišnjem izvještaju SDT-a, objavljenom u januaru 2025. godine i dodatnom odgovoru, koji je to tužilaštvo dostavilo HRA 10. marta 2025. godine)", upozorili su iz HRA.
Kako su pojasnili, tada je ukupno bilo 19 predmeta ratnih zločina: 16 u izviđaju, jedan u istrazi i dva pred Višim sudom u Podgorici — predmet protiv Slobodana Pekovića u fazi glavnog pretresa i predmet protiv Zorana Gašovića u fazi kontrole optužnice.
"Ako se poredi stanje na kraju obje godine, povećanje iznosi šest predmeta, sa 16 na 22, a ne 16, kako proizlazi iz grafikona", kazali su iz HRA.
Oni smatraju da Evropska komisija i SDT treba da razjasne tu nesaglasnost i preciziraju na koje se datume i kategorije predmeta se prikazani brojevi odnose.
Iz HRA su poričili da regionalna saradnja treba da je dvosmjerna, podsjećajući da je Evropska komisija u izvještaju pozitivno ocijenila regionalnu saradnju i ističe da su Crna Gora i Hrvatska u novembru 2025. potpisale aneks Sporazuma iz 2006. godine o saradnji u gonjenju učinilaca ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, čime je, prema ocjeni Komisije, ojačana pravna i institucionalna saradnja između dvije države.
"Izmjene pomenutog sporazuma su inicirane, posebno, radi unapređenja saradnje u predmetu „Lora 3", koji hrvatsko tužilaštvo izviđa još od 2007. godine. Međutim, javnosti nijesu predstavljene informacije o napretku u tom predmetu, odnosno, o tome šta sprečava Hrvatsku da taj predmet i procesuira na temelju dokaza koje je Crna Gora dostavila još 2012. godine, i dodatnih dokaza na koje su u međuvrememu ukazale Documenta i HRA", kaže se u saopštenju HRA.
Dodatno, kako smatraju u toj NVO, sudeći prema izvještajima SDT-a, hrvatski pravosudni organi duže od dvije godine nijesu odgovorili na dva zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć u predmetima povezanim sa dubrovačkim ratištem.
"Ovi zastoji ne mogu se pripisati crnogorskom tužilaštvu, ali se moraju uzeti u obzir pri ocjeni regionalne saradnje. Njena djelotvornost mora se procjenjivati prema razmjeni dokaza, postupanju po zamolnicama i napretku u konkretnim predmetima, a ne samo prema potpisivanju sporazuma", ocijenili su iz HRA.
Iz HRA su ukazali i na to što je Evropska komisija ukazala na donošenje smjernica Vrhovnog suda Crne Gore o ostvarivanju prava žrtava na naknadu štete u krivičnim postupcima i poručili da to nije dovoljno.
"Ove smjernice su važne, ali njihov stvarni značaj zavisi od njihove primjene. Završno mjerilo izričito zahtijeva da žrtvama bude obezbijeđen pristup pravdi i reparacijama, što podrazumijeva ostvarenje prava u praksi", istakli su iz HRA.
Kako su dodali, na teškoće s kojima se žrtve suočavaju ukazuje i predmet protiv Slobodana Pekovića, u kojem prvostepeni sud nije odlučio o imovinskopravnom zahtjevu zaštićene svjedokinje, žrtve ratnog seksualnog nasilja, već ju je uputio na parnicu.
"HRA je ukazala da je o obeštećenju trebalo odlučiti u krivičnom postupku, da žrtva ne bi morala da pokreće novi postupak, uz rizik od otkrivanja njenog identiteta i ponovne traumatizacije. Smjernice su donijete nakon te presude i treba da doprinesu promjeni upravo ovakve prakse. Postupak pred Apelacionim sudom pruža novu priliku da se pravo žrtve na obeštećenje zaštiti u okviru krivičnog postupka", kazali su iz HRA.
Prema njihovim riječima, ni preduzete mjere u oblasti reparacija još ne obezbjeđuju sveobuhvatan i djelotvoran sistem obeštećenja.
"Vlada je formirala komisiju za obeštećenje građana Crne Gore stradalih ili povrijeđenih tokom ratnih dešavanja devedesetih godina, ali rezultati njenog rada još nijesu javno poznati. Porodice nestalih, posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, iako prepoznate kao civilne žrtve rata, još nijesu dobile obeštećenje, ni nakon tri decenije institucionalnog zanemarivanja", kazali su iz HRA.
Prema njihovim riječima, jednokratna isplata od po 100 hiljada EUR za 16 porodica civilnih žrtava rata nije obuhvatila sve porodice, a predstavljala je retroaktivnu isplatu socijalne pomoći, a ne naknadu štete.
"Službe za podršku žrtvama i svjedocima nijesu formirane, nego se njihovo uspostavljanje planira tek u narednih godinu dana. U predmetu okr. Zorana Gašovića, došlo je do najmanje dva incidenta koja su obeshrabrujuće djelovala na svjedoke iz BiH zbog toga što im nije bila obezbijeđena osnovna podrška u krivičnom postupku", kazali su iz HRA.
( MINA )