Bošnjačko vijeće: Uputićemo inicijativu za izgradnju spomen-obilježja posvećenog žrtvama zločina u Šahovićima
"Zločin u Šahovićima predstavlja jedno od najtežih masovnih stradanja Bošnjaka u mirnodopskim okolnostima na prostoru Crne Gore u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Izazvao je potpuno iseljavanje preživjelog bošnjsčkog stanovništva iz Šahovića i Pavinog Polja, pri čemu je veliki broj porodica utočište potražio van tadašnjeg područja, uključujući i emigraciju prema Turskoj te u Brčko (BiH), dok je manji broj preživjelih spas pronašao u Bijelom Polju", navodi se u saopštenju
Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori saopštilo je da će uputiti inicijativu nadležnim institucijama da se stvore neophodni uslovi za izgradnju spomen-obilježja u Bijelom Polju posvećenom žrtvama zločina u Šahovićima.
"Bošnjačko vijeće podsjeća da se navršava 102 godine od masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Šahovićima. Sa posebnim pijetetom prema nedužnim žrtvama, podsjećamo da je, na području Šahovića i Pavinog Polja, u noći između 9. i 10. novembra 1924. godine, u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, izvršen masovni zločin nad civilnim stanovništvom, praćen ubistvima, progonom i prisilnim raseljavanjem – što se u savremenom pravu kvalifikuje kao genocid", ističe se u saopštenju.
Dodaju da i da su usvojili Odluku da se 10. novembar obilježava kao Dan sjećanja na stradanike – šehide u Šahovićima.
"Zločin u Šahovićima predstavlja jedno od najtežih masovnih stradanja Bošnjaka u mirnodopskim okolnostima na prostoru Crne Gore u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Izazvao je potpuno iseljavanje preživjelog bošnjsčkog stanovništva iz Šahovića i Pavinog Polja, pri čemu je veliki broj porodica utočište potražio van tadašnjeg područja, uključujući i emigraciju prema Turskoj te u Brčko (BiH), dok je manji broj preživjelih spas pronašao u Bijelom Polju", navodi se.
Iz Bošnjačkog vijeća dodaju da pogrom u Šahovićima nad stanovništvom islamske vjere, tokom gotovo cijelog cijelog stoljeća, nije bio predmet potpunog i sistematskog institucionalnog rasvjetljavanja, kojim bi se došlo do utvrđivanja i procesuiranja individualne odgovornosti, pa, ističu, dodatno opterećuje javno pamćenje i društveno suočavanje s prošlošću.
"Stoga naglašavamo da je zločin izvršen u mirnodopskim okolnostima, u koordinaciji s tadašnjim legalnim lokalnim i državnim vlastima i uz njihovu saglasnost i pokroviteljstvo. Uvrštavanjem 10. novembra u datume od značaja za pravdu u Crnoj Gori, te organizovanim obilježavanjem Dana sjećanja, a posebno izgradnjom spomen-obilježja, doprinijelo bi se očuvanju kulture pamćenja, dostojanstvenom odavanju poštovanja žrtvama i afirmaciji historijski utemeljenih činjenica. Cijenimo da nas princip, zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, prema kojem je odgovornost za zločine isključivo individualna i nijedna zajednica ne može biti kolektivno označena kao zločinačka, obavezuje da memorijalizacijom iskažemo punu zrelost društva u pogledu njegovanja kulture pamćenja i suočavanja s prošlošću kroz afirmaciju historijski utemeljenih činjenica i vidljivost spomenika", piše u saopštenju.
Dodaju da memorijalizacija stradanja i trajno čuvanje sjećanja na žrtve predstavljaju dio javnog interesa, jer doprinose međunacionalnom povjerenju i društvenoj koheziji u Crnoj Gori, a to znači i uspješniju izgradnju demokratskog društva zasnovanog na vladavini prava, zaštiti ljudskih prava i preventivnom sprečavanju nasilja motivisanog etničkom ili vjerskom pripadnošću.
"Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori uputiće inicijativu prema nadležnim institucijama, da se saglasno pravnoj proceduri, stvore neophodni uslovi za izgradnju spomen-obilježja u Bijelom Polju, kao i obilježavanju i uređenju mezarja na području Šahovića. Podizanje spomen-obilježja bio bi civilizacijski važan korak ka pravdi, priznanju i očuvanju dostojanstva onih koji su pretrpjeli teret zločina, izraz empatije prema potomcima žrtava i osnov za izgradnju mira i humanije zajednice – po uzoru na demokratska i civilizovana društva. A istina, pravda i humanost obavezuju institucije i društvo u cjelini da njeguju kulturu sjećanja, čuvaju dostojanstvo žrtava i doprinose javnom razumijevanju historijskih događaja od posebnog značaja", navodi se.
Iz Bošnjačkog vijeća dodaju da, s tim u vezi, zahtijevaju i od nadležnih obrazovnih i naučnih institucija da, u okviru svojih nadležnosti, obezbijede sistematizaciju građe, relevantnih analiza i produbljenih naučnih istraživanja o događajima iz 1924. godine radi njihovog uključivanja u obrazovne programe i nastavni proces.
"Ovakav pristup predstavlja doprinos jačanju međusobnog uvažavanja svih etničkih, nacionalnih i vjerskih razlika i, najvažnije, društvene kohezije za čuvanje trajnog mira, uz jasnu poruku da se slična stradanja nikada više i nikome ne smiju ponoviti! Poslije više od stotinu godina pravedno je i humano da nove generacije mogu pročitati imena stradalih – koja opominju na grijeh, iz neznanih i nepravdom zaraslih grobova", navodi se.
( Da.M. )