Bezbjednost Evrope ne smije biti cijena „mira”

Norveški premijer Jonas Gar Stere iznio je sumornu procjenu namjera ruskog predsjednika Vladimira Putina i izgleda za skoro postizanje prekida vatre u Ukrajini, uoči današnjeg sastanka pregovaračkih timova Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država u Abu Dabiju, prvih trilateralnih razgovora od februara.

Stere je, u intervjuu za Politiko, doveo u pitanje optimističnu prognozu američkog predsjednika Donalda Trampa da je na pomolu potpisivanje “velikog, prelijepog” mirovnog sporazuma kojim bi se okončao gotovo petogodišnji ruski rat protiv Ukrajine.

Dok Bijela kuća najavljuje planove za temeljno preuređenje postojećeg bezbjednosnog poretka u Evropi, Stere je otvoreno upozorio da odbrana kontinenta ne smije postati predmet trgovine u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.

“Bio bih oprezan”, rekao je Stere na pitanje Politika šta očekuje od predstojećih pregovora zakazanih u UAE. “Abu Dabi je samo jedan korak u tom procesu, a jedan od ishoda tih razgovora trebalo bi da bude njihov skori nastavak.”

Tramp i njegov tim prošle sedmice nagovijestili su da SAD rade na temeljnom preuređenju evropskog bezbjednosnog poretka, koje bi, prema riječima američkog predsjednika, moglo da obuhvati “cijelu Evropu”.

Trampov zet Džared Kušner rekao je da je cilj “postizanje praktičnih dogovora koji bi uzeli u obzir bezbjednosne interese svih strana”.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je juče da je Trampov tim na vrh dnevnog reda stavio “kolektivnu bezbjednost”, koja ne obuhvata samo Rusiju i Ukrajinu, već i širi region.

Upravo zbog značaja koji budući sporazum ima za evropsku bezbjednost, Stere i finski predsjednik Aleksander Stub odlučili su 27. oktobra da preuzmu inicijativu i direktno kontaktiraju Kremlj, umjesto da čekaju da SAD sa Putinom ispregovaraju dogovor koji bi mogao imati dalekosežne posljedice po Evropu.

Njihov 90-minutni razgovor sa Putinom izazvao je iznenađenje i nezadovoljstvo u pojedinim zemljama, poput Danske i Letonije, koje smatraju da treba nastaviti izolaciju Moskve. Stere je, međutim, odbacio takav pristup.

“Priznajmo, on nije izolovan. Jedini glas koji dopire do Moskve dolazi iz Vašingtona”, rekao je Stere, dodajući da je iluzija vjerovati da će se rat završiti bez direktne komunikacije Evrope sa Rusijom. “Smatramo da bi do Putina trebalo da dopiru i evropski glasovi, sa porukom zašto i na koji način podržavamo Ukrajinu”, poručio je.

Govoreći o utiscima iz razgovora sa Putinom, Stere je za Politiko ocijenio da se ruski predsjednik ponašao racionalno i profesionalno, te da je jasno iznosio svoje stavove.

“Opisao bih ga kao profesionalnog. Opisao bih ga kao racionalnog”, rekao je Stere. “Bio je to razgovor u kojem smo se dogovorili o pravilima - da nećemo prekidati jedni druge i da ćemo se držati iznošenja stavova. Njegovi argumenti bili su potpuno jasno predstavljeni.”

Pojedini medijski izvještaji sugerisali su da je Putin iskoristio razgovor kako bi dvojici nordijskih lidera držao predavanje o istoriji, nastojeći da time opravda rat. Norveški premijer, međutim, odbacuje takve tvrdnje i kaže da “on to nije radio.”

Na pitanje vjeruje li da Putin zaista želi mir, Stere je bio skeptičan.

“Pa, da je želio mir, rata ne bi ni bilo. Da je želio mir tokom ovih pet godina, dok gleda kako njegova zemlja nazaduje, kako susjedne države postaju članice NATO-a, kako njegovi ljudi ginu i kako se dešavaju sve te užasne stvari, rat bi se završio. To je jedna strana priče.”

Ipak, činjenica da je Putin pristao na telefonski razgovor, prema Stereovom mišljenju, pokazuje makar određenu spremnost na dijalog. “Mislim da to što se javio na telefon pokazuje da, u najmanju ruku, postoji spremnost da se sjedne za pregovarački sto”, rekao je.

Stere je dodao da do sada nije vidio znakove da je Putin istinski spreman na sporazum, ali je ukazao da i slanje pregovaračkog tima u Abu Dabi, bez postizanja bilo kakvog rezultata, nosi određenu političku cijenu.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas takođe je juče kazala da ne vidi mnogo znakova dobre volje Rusije za pregovore o okončanju rata u Ukrajini, ističući da je Moskva već potpisala brojne sporazume koji predstavljaju temelj evropske bezbjednosti, ali ih nije poštovala.

U intervjuu za Rojters, na marginama sastanka ministara spoljnih poslova Grupe sedam (G7) u Parizu, Kalas je poručila da bi sve buduće razgovore o evropskoj bezbjednosti trebalo da predvodi EU, u skladu sa svojim ugovorima i institucionalnim strukturama, a ne kroz neformalne, ad hok formate. “Jasno je da velike zemlje žele da razgovaraju sa drugim velikim zemljama”, rekla je Kalas. “Ali kada je riječ o pitanjima evropske bezbjednosti, Evropska unija ima veoma jasno utvrđena pravila. Imamo ugovore”, dodala je.

Evropski lideri trebalo bi kasnije ove sedmice, na neformalnom samitu u Dablinu, da razgovaraju o tome ko bi trebalo da ih predstavlja u pregovorima o Ukrajini. Stere je rekao da je pratio raspravu o tome da li bi neko trebalo da “govori u ime šire grupe” evropskih zemalja.

Prema njegovim riječima, to bi mogla biti jedna osoba ili neki drugačiji oblik predstavljanja. Ključno je, međutim, da Evropa najprije usaglasi zajedničke ključne poruke i ciljeve, a zatim odredi osobu ili više njih koji će te stavove prenijeti Trampu i Putinu.

Stere smatra da bi tu ulogu mogla preuzeti takozvana grupa E3, koju čine tri najveće evropske ekonomske sile - Njemačka, Francuska i Velika Britanija.

Moskva tvrdi da evropski predstavnici neće neposredno učestvovati u pregovorima u Abu Dabiju, dok evropski zvaničnici navode da će njihovi predstavnici biti prisutni u UAE.

Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov kazao je da će evropski zvaničnici održati “odvojene konsultacije radi koordinacije” sa delegacijom Kijeva.

Kušner je izjavio da će se on i Vitkof, prije početka pregovora u Abu Dabiju, konsultovati sa zvaničnicima Ukrajine, EU, NATO-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je juče da će sastanak biti usredsređen na trilateralne pregovore, u kojima će SAD posredovati između Rusije i Ukrajine.

“Znate da Amerikanci imaju sopstvene kanale komunikacije sa Evropljanima, kao i Ukrajinci, i čini se da već uspostavljaju sopstvene načine koordinacije”, rekao je Peskov. “Ali, ponavljam, riječ je o trilateralnim pregovorima.”

Ko god na kraju bude zastupao evropske interese, jedan od najvažnijih zadataka biće da se spriječi da Tramp i Putin sami kroje novi bezbjednosni poredak, što u Evropi izaziva strahovanja od smanjenja američkog vojnog prisustva ili slabljenja uloge NATO-a, ocjenjuje Politiko.

Za Norvešku, a prema Stereovim riječima i za ostale nordijske i baltičke zemlje, neprihvatljivo je da se pitanje buduće uloge SAD u evropskoj bezbjednosti uključi u pregovore o okončanju ruske invazije na Ukrajinu.

“Sva pitanja koja se tiču evropske bezbjednosne arhitekture moraće da budu razmatrana nakon završetka rata”, rekao je Stere.

“Rusija stalno iznova iznosi ideje koje je zastupala krajem 2021. godine, o tome gdje NATO može, a gdje ne može da bude prisutan. O tome ne odlučuje Rusija. To nema nikakve veze sa ovom fazom pregovora.”

Sličan stav iznijela je juče i šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poručivši da razgovori o evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi mogu početi tek nakon postizanja prekida vatre u Ukrajini.

“Bilo kakvi suštinski razgovori o evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi mogu se voditi tek kada se postigne prekid vatre u Ukrajini”, rekla je fon der Lajen na konferenciji za novinare u Bukureštu, zajedno sa rumunskim predsjednikom Nikušorom Danom. “Ti razgovori moraju se voditi u odgovarajućem formatu, naročito uz učešće saveznika iz NATO-a i članica EU”, naglasila je.

( N.B. )