Ko je Džensen Huang, čija je ljubavna afera postala problem za Ameriku

Ovaj 63-godišnjak, koga su svojevremeno zvali „Tejlor Svift tehnološke industrije", a na Tajvanu mu tepali „Tata Huang", sada je u središtu skandala zbog ljubavne afere sa ženom za koju se sumnja da je kineska špijunka

380 pregleda0 komentar(a)
Foto: Getty Images

Lili Džamali i Piter Hoskins, dopisnica za tehnologiju iz Sjeverne Amerike

Džensen Huang je jedan od najistaknutijih ljudi u tehnološkoj industriji.

U svetu je postao poznat kako je kompanija na čijem je čelu, Nvidija (Nvidia), gigant u proizvodnji čipova za veštačku inteligenciju, izrastala u jednu od najvrednijih na svetu.

Kao jedno od zaštitnih lica procvata veštačke inteligencije, Huang je postao i blizak saradnik predsednika Donalda Trampa u njegovima naporima da Sjedinjene Američke Države (SAD) zadrže tehnološku nadmoć u odnosu na Kinu.

Ovaj 63-godišnjak, koga su svojevremeno zvali „Tejlor Svift tehnološke industrije", a na Tajvanu mu tepali „Tata Huang", sada je u središtu skandala zbog ljubavne afere sa ženom za koju se sumnja da je kineska špijunka.

Ko je Džensen Huang?

Rođen je na Tajvanu 1963, a imao je devet godina kada se njegova porodica preselila na zapadnu obalu SAD-a.

Diplomirao je elektrotehniku na Državnom univerzitetu Oregona, a zvanje mastera u istoj oblasti je stekao na Univerzitetu Stanfordu.

Posle toga radio je u američkoj kompaniji za proizvodnju čipova AMD, a kasnije je bio jedan od suosnivača kompanije Nvidija.

Prema indeksu milijardera Blumberga, njegovo bogatstvo se procenjuje na 155 milijardi američkih dolara.

„Džensen Huang je vizionar u svetu tehnologije, poput Stiva Džobsa", kaže za BBC Stiven Vit, autor biografije Huanga pod naslovom Thinking Machine (Mašina koja razmišlja), dodajući da je upravo Huang zaslužan za stvaranje hardvera za veštačku inteligenciju kakvu danas poznajemo.

Huang je poznat po izuzetno bliskom odnosu sa Trampom.

Na nedavnom samitu o veštačkoj inteligenciji u Beloj kući, kojem su prisustvovala 42 rukovodioca tehnoloških kompanija, predsednik SAD sedeo je između Ilona Maska i Huanga.

Tramp je izjavio da nije razgovarao sa direktorom Nvidije otkako se pojavila vest o pokretanju istrage.

„Znam samo da je dobar čovek, ali nikad se ne zna šta se zapravo dešava", rekao je Tramp novinarima, dodajući da je Huang „uradio neverovatan posao za našu zemlju".

Huang se već dugo nalazi u središtu napetosti između SAD-a i Kine.

Tramp je više puta izjavio da se dve zemlje nadmeću za tehnološku prevlast.

Američki predsednik je rekao da će „pobednik u trci za veštačku inteligenciju biti pobednik u svemu", a strahuje se da bi Kina, ukoliko stekne prednost u ovoj oblasti, mogla znatno da unapredi njene vojne kapacitete i mogućnosti nadzora.

Prednost SAD se u velikoj meri zasniva na kompanijama poput Nvidije, koje sarađuju sa proizvođačima kao što je tajvanska kompanija Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), koja proizvodi više od 90 odsto najnaprednijih čipova na svetu.

Od 2022. godine SAD primenjuju različite mere kontrole izvoza kako bi sprečile pristup Kine najnaprednijim tehnologijama.

Vašington tvrdi da se time čuva američka konkurentska prednost i štiti nacionalna bezbednost.

Međutim, to znači da su kompanije poput Nvidije praktično izgubile pristup najunosnijem svetskom tržištu.

Huang je svojevremeno izjavio da je udeo Nvidije na kineskom tržištu sa oko 95 odsto pao na praktično nulu.

Poslednjih godina Huang je bio veoma aktivan u svojevrsnoj posredničkoj diplomatiji između Vašingtona i Pekinga, neprestano putujući iz jedne prestonice u drugu u pokušaju da pronađe način da se Nvidija, uz odobrenje američkih vlasti, vrati na kinesko tržište.

Istovremeno je nastojao da utiče i na američku politiku prema Kini.

Informacije koje su objavljene 8. novembra možda objašnjavaju zašto Huang nije uspeo da za Nvidiju obezbedi najveći mogući dobitak - blagoslov Trampove administracije za prodaju Kini svih čipova kompanije, osim onih najnaprednijih.

Već neko vreme Nvidiji je onemogućen pristum tom unosnom tržištu.

Uprkos njegovim naizgled bliskim odnosima sa Trampom, Huang nije uspeo da izdejstvuje taj ustupak od američke administracije.

Reuters

Huang je 1993. godine osnovao kompaniju Nvidija zajedno sa kolegama inženjerima elektrotehnike Krisom Malakovskim i Kertisom Primom.

Kompanija je u početku bila poznata po proizvodnji čipova za obradu grafike, naročito za potrebe kompjuterskih igrica.

Vremenom se preusmerila na veštačku inteligenciju, oblast u kojoj danas dominira.

„Istraživači koji su se 2012. bavili neuronskim mrežama i mašinskim učenjem počeli su da koriste te čipove, a Džensen je odmah prepoznao da je reč o ogromnoj industriji i budućnosti računarstva.

„Počeo je da ulaže ogromna sredstva u izgradnju onoga što je u suštini postalo tržište hardvera za veštačku inteligenciju", kaže Vit.

„Danas, kada razmišljamo o tome, zamišljamo te ogromne centre podataka, ali tada ništa od toga nije postojalo.

„Nije bilo kupaca za proizvode koje je on razvijao.

„Zapravo, njegov prvi klijent bila je OpenAI, američka istraživačka korporacija za veštačku inteligenciju, koja je u to vreme imala svega 30 zaposlenih.

„On im je to zapravo poklonio".

Danas Nvidija vredi oko 4,5 biliona dolara i jedna je od najvrednijih kompanija u istoriji.

„Prvu pravu neuronsku mrežu modernog doba zasnovanu na Nvidijinoj tehnologiji razvio je Aleks Križevski.

„Njegov sistem, nazvan AlexNet, treniran je pomoću dve Nvidijine grafičke kartice u Aleksovoj spavaćoj sobi.

„Danas radimo istu stvar, ali koristimo između 200.000 i 300.000 kartica, a umesto u spavaćoj sobi, sve se odvija u ogromnim halama punim računara, koje nazivamo centri podataka", dodaje Vit.

„Dakle, kada razmišljate o izgradnji centara podataka i čujete priče o širenju infrastrukture za veštačku inteligenciju, imajte na umu da Huang drži naplatnu rampu.

„Sve to prolazi kroz njegove ruke.

„Zahvaljujući tome, njegova kompanija je, makar privremeno, postala najvrednija na svetu".

Upravni odbor Nvidije najavio je internu istragu posle izveštaja američkog dnevnika Njujork tajms da je Huang bio u ljubavnoj vezi sa ženom za koju američke obaveštajne službe veruju da je kineska špijunka.

Međutim, za sada se čini da Upravni odbor Nvidije nije mnogo rad da smeni Huanga.

U saopštenju objavljenom u nedelju navedeno je da odbor ima „poverenje u Džensena i njegov rukovodeći tim".

Izvori su za BBC rekli da je njegova smena malo verovatna, s obzirom na velike finansijske uloge.

Osim toga, ne postoji jasan naslednik ovog 63-godišnjeg direktora.

Ko je Huangova supruga?

Huang je suprugu Lori upoznao na Državnom univerzitetu Oregona, gde je i ona studirala elektrotehniku i bila njegova partnerka u laboratoriji.

Venčali su se 1985, oko osam godina pre nego što je Huang sa saradnicima osnovao kompaniju Nvidiju.

Imaju dvoje dece, Medison i Spensera.

Huang kaže da su Lori i ćerka Medison zaslužne za to što su crne kožne jakne postale njegov zaštitni znak.

Getty Images

Bračni par je 2007. osnovao Fondaciju Džen-Sun i Lori Huang.

Poslednjih godina, imovina ove dobrotvorne organizacije znatno je porasla, zahvaljujući naglom rastu vrednosti akcija Nvidije, a procenjuje se da fondacija sada vredi više od devet milijardi dolara.

Među donacijama fondacije su i desetine miliona dolara namenjenih programima u oblasti inženjerstva na Državnom univerzitetu Oregona i Univerzitetu Stanfordu.

„U razgovorima sa mnom i sa drugim ljudima, Džensen se veoma trudio da se predstavi kao porodičan čovek.

„To mu je veoma važno", kaže Vit.

„Hvali suprugu i govori o njoj dubokim uvažavanjem.

„Oboje dece, Spenser i Medison, rade u Nvidiji.

„Posledice ovoga bile bi teške za svaku porodicu.

„Ali za nekoga ko je uložio toliko truda u izgradnju imidža porodičnog čoveka i ko je veoma blizak sa njegovom decom, ovo je zaista loše".

Huang je objavio saopštenje u kojem je naveo: „Bio sam neveran mojoj supruzi.

„Moji postupci su povredili nju i našu decu.

„Ne postoji opravdanje za ono što sam uradio. Duboko mi je žao".

Šta znamo o ljubavnoj aferi?

Američki zvaničnici su zaključili da je Alis Huang vrbovala glavna kineska obaveštajna služba, objavio je Njujork tajms.

Ona je bila na visokom rukovodećem mestu u kompaniji Megaspid (Megaspeed), koja radi u oblasti centara podataka i sedište joj je u Singapuru.

Sumnja se da je ta kompanija pomagala da se Nvidijini čipova preusmere ka Kini.

Međutim, Nvidija tvrdi da su ovi navodi istraženi i da je utvrđeno da su neosnovani.

Nadzorom je navodno otkrivena komunikacija između Alis Huang i američkog državljanina, koji je naknadno identifikovan kao Džensen Huang, u postupku poznatom kao skidanje oznake tajnosti sa imena.

I dalje nije jasno koje je informacije Alis Huang, poznata i kao Huang Le, navodno prosledila Pekingu, koliko su one bile vredne, niti kada je, prema sumnjama, počela da prikuplja obaveštajne podatke.

Alis Huang nije odgovorila na zahtev Njujork tajmsa za komentar.

Na upit BBC-ja kompaniji Nvidiji da li je bila upoznata sa zabrinutostima u vezi sa obaveštajnim pitanjima, odgovorili su da nisu.

„Verujemo da bi nas američka vlada obavestila da smo bili meta stvarne pretnje", rekao je za BBC portparol Nvidije.

Dodatno izveštavanje: Aješa Perera iz Singapura i Helen Dejvidson iz Sidneja.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk