“Mrtvice” nema ni na narednoj sjednice

Odluka o proglašenju parka prirode nije uvrštena u predloženi dnevni red Skupštine opštine, zakazane za 17. novembar, uprkos obećanju predsjednika Opštine Petka Bakića

67 pregleda0 komentar(a)
Kanjon Mrtvice, Foto: Shutterstock

Uprkos obećanju predsjednika Opštine Petka Bakića, predlog odluke o proglašenju Parka prirode “Rijeka Mrtvica sa okolinom” nije uvršten u predloženi u dnevni red sjednice Skupštine opštine (SO) Kolašin, zakazane za 17. novembar. Bakić je prilikom povlačenja tog predloga sa oktobarskog zasjedanja najavio da će biti predložen za sljedeću sjednicu.

Prema sazivu, pred odbornicima bi trebalo da budu četiri tačke, koje se odnose na imenovanje direktora opštinskog preduzeća “Sportsko-turistički park” i razrješenja i imenovanja u skupštinskim radnim tijelima. Među njima nema odluke o zaštiti Mrtvice.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, u međuvremenu je održan sastanak predstavnika Opštine i mještana o toj temi. Sastanak nije bio otvoren za javnost, a novinari o njegovom održavanju nijesu bili obaviješteni.

Bakić je 13. oktobra, obrazlažući povlačenje predloga, kazao da su neposredno pred sjednicu stigle značajnije primjedbe mještana. Prema njegovom tadašnjem tumačenju, one nijesu značile protivljenje zaštiti Mrtvice, već zahtjev da se prije odlučivanja obave dodatni razgovori sa stanovništvom. Odlaganje je obrazložio nastojanjem da se izbjegnu žalbe građana na odluku koju bi lokalna skupština usvojila.

“Uoči sjednice dobili smo značajnije primjedbe mještana, koji u suštini nijesu protiv toga da se ova odluka donese. Neki su samo tražili da, ako možemo, odlučivanje pomjerimo za sljedeću sjednicu, a da u međuvremenu sa njima održimo sastanak i obavimo dodatne konsultacije.Zato predlažem da ovu tačku povučemo sa dnevnog reda i predložimo je za sljedeću sjednicu”, kazao je tada Bakić.

Iz njegovog kabineta, međutim, nijesu odgovorili na ranija pitanja “Vijesti” o tome koje su konkretne primjedbe mještana uslovile povlačenje predloga i da li bi one mogle dovesti do novih izmjena dokumenta. Bez odgovora su ostala i pitanja o rokovima za dodatne konsultacije i ponovno odlučivanje o zaštiti tog područja.

Dio mještana Rovaca ranije je “Vijestima” saopštio da ne prihvata proglašenje parka prirode. Protivljenje su obrazložili bojaznima da bi uspostavljanje zaštite moglo ograničiti pristup njihovim imanjima i način na koji ih koriste. Naglasili su da je riječ o prostoru za koji su vezani njihovi domovi i izvori prihoda, te da se o njegovoj budućnosti ne može odlučivati bez uvažavanja potreba stanovništva.

Kazali su da su se 53 predstavnika Rovaca obratila predsjedniku Opštine tražeći da se njihovi zahtjevi uvaže. Insistirali su na tome da su sposobni da sami čuvaju rijeku i prirodu svog kraja, a posebno su isticali značaj pristupnog puta do imanja.

Od lokalne uprave tražili su razumijevanje za svoje stavove i ulaganja u putnu infrastrukturu. Njihove bojazni odnosile su se i na mogućnost postavljanja ograda ili naplate pristupa prostoru koji koriste, što su naveli kao razlog za protivljenje predloženoj zaštiti.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine ranije su “Vijestima” ukazali na to da je u pripremi predloga prethodio dug postupak konsultacija. Prema njihovim navodima, održano je šest javnih rasprava, niz okruglih stolova i brojni sastanci sa lokalnim stanovništvom. Tvrde da su pitanja važna za zaštitu područja i položaj vlasnika imovine već više puta razmatrana, a predlog usaglašavan na osnovu pristiglih primjedbi.

Zbog toga su smatrali da su uslovi za donošenje odluke stvoreni i da nema prostora za nove suštinske izmjene predloga. Potvrdili su da su pojedini zahtjevi stanovništva prihvaćeni kroz korekcije granica budućeg parka i izuzimanje parcela. Upozorili su, ipak, da izmjene imaju granicu i da ne smiju ugroziti prirodne vrijednosti zbog kojih se područje predlaže za zaštitu.

Da su primjedbe mještana uticale na konačno rješenje, ranije je “Vijestima” objasnio i izvršni direktor eko-tima Milija Čabarkapa. Prvobitni obuhvat od oko 7.322 hektara smanjen je na 5.669 hektara, a prema podacima koje je iznio, oko 95 odsto predloženog zaštićenog područja nalazi se u državnoj svojini.

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dalo je saglasnost na korigovani predlog 16. jula ove godine.