Bijela knjiga: MFIC indeks lakoće poslovanja u Crnoj Gori blago pao, turizam zabilježio rast nakon višegodišnjeg pada

MFIC indeks lakoće poslovanja u Crnoj Gori blago je pao sa 6,5 na 6,4, pri čemu su bankarstvo i finansije preuzeli vodeću poziciju od telekomunikacija, a turizam zabilježio prvi rast nakon višegodišnjeg pada, pokazuje novo izdanje Bijele knjige.

U godišnjoj publikaciji o ocjenama poslovnog ambijenta iz perspektive međunarodnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, koju izrađuje Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC), navodi se da su sektori trgovina, proizvodnja i energetika nazadovale, a transport i logistika ostali najlošije ocijenjeni sektor.

Predsjednik Odbora direktora MFIC-a, Branko Mitrović, kazao je da Bijela knjiga ima posebnu vrijednost, ukazujući da ona omogućava da iz godine u godinu prati kako kompanije ocjenjuju uslove poslovanja, gdje prepoznaju napredak, a gdje se i dalje suočavaju sa preprekama, prenosi PR Centar.

„Savjet danas okuplja 40 međunarodnih kompanija i njihove ocjene zasnovane su na neposrednom iskustvu poslovanja u Crnoj Gori, ali i na poznavanju drugih tržišta na kojima su prisutne. Na osnovu njihovih ocjena, MFIC indeks lakoće poslovanja za ovu godinu iznosi 6,4, što je blagi pad u odnosu na prošlogodišnjih 6,5“, rekao je Mitrović.

Istovremeno, kako je dodao, opšti indeks investicionog ambijenta ostao je na nivou od 6,3, koliko je iznosio i prethodne godine, navodeći da bliske vrijednosti ta dva pokazatelja potvrđuju da su ocjene kompanija prilično ujednačene i da daju jasniju sliku njihove percepcije ukupnog poslovnog okruženja.

„Važno je da ove rezultate pravilno razumijemo. Pad od 0,1 poena ne ukazuje na dramatično pogoršanje poslovnih uslova. Naprotiv, Crna Gora je ostvarila velike i važne pomake, posebno u procesu evropskih integracija, modernizaciji pojedinih sektora i unapređenju regulatornog okvira“, objasnio je Mitrović.

Prema njegovim riječima, ukupne ocjene pokazuju da se taj napredak još ne odražava dovoljno snažno na svakodnevno poslovanje kompanija.

„To je jedna od ključnih poruka ovogodišnje Bijele knjige. Napredak je evidentan, ali njegov tempo i efekti još nijesu dovoljni da značajnije unaprijede ukupnu investicionu klimu“, istakao je Mitrović.

On je objasnio da istraživanje na kojem se zasniva ovogodišnja Bijela knjiga, analiza svih prikupljenih podataka i zaključci koje danas predstavljaju završeni su prije najave uvođenja Euro modela, kojim su predviđene promjene u sistemu zarada.

Mitrović je naveo da investitori ne očekuju da se propisi nikada ne mijenjaju.

„Promjene su neophodne, posebno u procesu evropskih integracija. Ali očekuju da pravila budu jasna, da se dosljedno primjenjuju i da se značajne promjene ne donose bez prethodnog sagledavanja njihovih efekata na privredu. Zato Savjet posebno insistira na blagovremenom i suštinskom uključivanju privrede u konsultacije o novim propisima i ekonomskim politikama“, naveo je Mitrović.

On je kazao da je Crna Gora ostvarila veliki napredak u pregovorima sa Evropskom unijom, navodeći da je sada važno da taj uspjeh prati i snažnija ekonomska priprema za članstvo.

„Dakle, završetak pristupnih pregovora i spremnost ekonomije za jedinstveno evropsko tržište nijesu isto. Članstvo će otvoriti nove mogućnosti za investicije, trgovinu i razvoj kompanija, ali će istovremeno donijeti snažniju konkurenciju i zahtjevnije standarde“, poručio je Mitrović.

On je dodao da su zato ove godine prvi put u Bijelu knjigu uključili pokazatelj percepcije spremnosti crnogorske privrede za poslovanje na jedinstvenom evropskom tržištu.

Izvršna direktorica MFIC, Arijana Nikolić Vučinić, objasnila je da se MFIC indeks dobija kroz šest sektorskih indeksa, koji pružaju detaljan uvid u stanje u ključnim granama crnogorske ekonomije: bankarstvu, telekomunikacijama, turizmu, trgovini, energetici i transportu.

„U ovom ciklusu, dva sektora su zabilježila rast, dok je kod četiri zabilježen pad“, navela je Nikolić Vučinić.

Govoreći o bankarstvu i finansijama, koje je sa ocjenom 7,1 zabilježilo rast u odnosu na prethodnih 7,0, istakla je da je taj sektor preuzeo vodeću poziciju. Glavni pokretači rasta su, kako je kazala, intenzivne regulatorne reforme, usklađivanje sa standardima Evropske unije i, posebno značajno, pristupanje Crne Gore SEPA sistemu, kao i TIPS-u.

Nikolić Vučinić je rekla da su izazovi sa kojima se taj sektor suočava spori procesi naplate potraživanja kroz sudstvo, dugotrajne procedure otvaranja računa za strane investitore i nedovoljno razvijeno tržište kapitala.

Govoreći o telekomunikacijama i ICT sektoru, ona je kazala da je ocjena smanjena sa 7,2 na 7,0.

„Nakon višegodišnje vodeće pozicije, ICT sektor bilježi blagi pad. Zanimljivo je da su kompanije koje direktno posluju u ovom sektoru ambijent ocijenile sa visokih 7,5“, navela je Nikolić Vučinić, ukazujući na značajna ulaganja u 5G i optičku infrastrukturu.

Kao glavne prepreke razvoju tog sektora izdvojila je izrazit deficit i odliv visokokvalifikovanog IT kadra, komplikovane i dugotrajne procedure za dobijanje dozvola za izgradnju infrastrukture, kao i sporost u usklađivanju regulative sa savremenim direktivama Evropske unije.

„Pozitivan pomak zabilježen je u turizmu, čija je ocjena porasla sa 5,9 na 6,3. Turizam bilježi prvi pozitivan pomak nakon višegodišnjeg pada, zahvaljujući boljoj avio-dostupnosti i naporima na promociji destinacije“, saopštila je Nikolić Vučinić.

Sektor trgovine zabilježio je, prema njenim riječima, pad ocjene sa 6,8 na 6,4. Riječ je o padu od 0,4 poena, usljed globalnih inflatornih pritisaka, rasta uvoznih cijena i slabljenja kupovne moći potrošača. Ona je dodala da se trgovci suočavaju sa komplikovanim uvoznim i carinskim procedurama, infrastrukturnim uskim grlima u distribuciji robe, kao i sivom ekonomijom i nelojalnom konkurencijom.

„Pad je zabilježen i u sektoru proizvodnje i energetike, gdje je ocjena smanjena sa 6,1 na 5,9. Uprkos velikom potencijalu i investicijama u obnovljive izvore energije (solar i vjetar), indeks bilježi pad“, navela je Nikolić Vučinić.

Stručni saradnik Mirza Mulešković, predstavljajući rezultate istraživanja sprovedenog među 34 kompanije članice Savjeta, kazao je da je najveći rast među ekonomskim parametrima zabilježen u oblasti digitalizacije javnih usluga, čiji je indeks porastao sa pet na 5,4.

Dostupnost digitalnih servisa poboljšana je sa pet na 5,8, dok je regulatorni okvir za digitalne usluge ocijenjen sa šest, u odnosu na prošlogodišnjih 5,4.

Mulešković je rekao da kompanije prepoznaju napredak u dostupnosti elektronskih usluga, ali da i dalje postoji ograničen broj složenijih administrativnih postupaka koji se mogu u potpunosti završiti onlajn.

On je naveo da je u oblasti vladavine prava ukupna ocjena smanjena sa 5,3 na 5,2, a posebno je ukazao na dužinu trajanja privrednih sporova, koja je i ove godine ocijenjena sa svega 3,6.

„Dok firma čeka rješenje spora, naplata potraživanja može biti neizvjesna. To direktno utiče na odluku o tome koliko novca može da izdvoji za širenje poslovanja ili novo zapošljavanje“, objasnio je Mulešković.

On je saopštio i da je u oblasti oporezivanja ukupna ocjena blago porasla sa 5,7 na 5,8.

„Poreske olakšice za određene sektore bolje su ocijenjene, sa 5,1 na 5,4, dok je ocjena ostalih parafiskalnih nameta porasla sa 5,5 na 5,7. Novi informacioni sistem Poreske uprave prvi put je ocijenjen i dobio je 5,3“, kazao je Mulešković.

On je naveo da su kompanijama, uz efikasne elektronske servise, potrebna i jasna, međusobno usklađena pravila koja omogućavaju predvidivo ispunjavanje poreskih obaveza.

Prema riječima Muleškovića, ovogodišnja Bijela knjiga prvi put je obuhvatila i spremnost kompanija i poslovnog ambijenta za jedinstveno tržište Evropske unije, koja je ukupno ocijenjena sa 5,9.

„Primjena evropskih standarda u poslovanju dobila je ocjenu 5,6, ekonomska konkurentnost 5,3, a spremnost javne uprave 5,1“, precizirao je Mulešković.

On je objasnio da pristup evropskom tržištu ne zavisi samo od sposobnosti preduzeća da ispune propisane standarde, već i od dostupnosti testiranja, sertifikacije i institucionalne podrške.

Menadžer za komunikacije i odnose s javnošću u MFIC-u, Nemanja Boljević, podsjetio je da ta poslovna asocijacija skoro dvije decenije okuplja isključivo međunarodne kompanije koje posluju u Crnoj Gori, a da kompanije članice Savjeta generišu 21 odsto BDP-a i zapošljavaju skoro šest hiljada ljudi.

( MINA business )