Nehigijena ne može na evropsko tržište: EU dala dodatni rok crnogorskim proizvođačima da poboljšaju proizvodnju hrane

Evropska unija (EU) dala je Crnoj Gori prelazne periode, odnosno dodatne rokove do kraja 2030. godine, kako bi dio domaćih proizvođača hrane uskladio poslovanje s evropskim standardima o higijeni hrane, ali proizvodi iz objekata koji ne ispunjavaju propisane uslove neće moći da se prodaju na tržištu drugih članica te zajednice.

To piše u Zajedničkoj poziciji EU za pregovaračko Poglavlje 12 (bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), koje je država privremeno zatvorila prošlog petka. Uz to, zatvoreno je i Poglavlje 1 (sloboda kretanja robe), čime je broj privremeno “štrikiranih” poglavlja porastao na 23, dok je plan da se preostalih deset zatvori do kraja godine, a Crna Gora postane članica EU 2028.

Unija je, kako se navodi u dokumentu, prihvatila zahtjev Crne Gore da se pojedinim objektima za proizvodnju i preradu mesa, mlijeka, ribe i jaja omogući prelazni period do 31. avgusta 2030. za ispunjavanje strukturnih zahtjeva propisanih evropskim pravilima o higijeni hrane.

Prihvaćen je i drugi zahtjev, prema kom će se do 31. decembra 2030. moći nastaviti prikupljanje i prerada sirovog mlijeka koje još ne ispunjava sve higijenske zahtjeve EU.

Međutim, oba izuzeća podrazumijevaju stroga ograničenja.

“Proizvodi iz objekata koji koriste prelazni period neće moći da se plasiraju na tržište drugih država članica EU. Njihova prodaja biće dozvoljena samo u Crnoj Gori i na tržištima trećih zemalja, u skladu s odgovarajućim pravilima”, piše u dokumentu.

Kako se dodaje, na kraju prelaznog perioda objekti koji ne ispunjavaju zahtjeve moraju prestati da rade.

Predviđeno je i posebno označavanje proizvoda iz tih objekata, kako bi se obezbijedila njihova sljedljivost i jasno razlikovanje od proizvoda koji u potpunosti zadovoljavaju standarde EU.

Posebna pravila za mlijeko

Mljekare će tokom prelaznog perioda moći da prerađuju i usklađeno i neusklađeno mlijeko, čak i na istoj proizvodnoj liniji, ali samo ako je obezbijeđeno njihovo potpuno odvajanje, od prikupljanja na gazdinstvima do završnog proizvoda.

To podrazumijeva odvojene tokove prikupljanja, skladištenja i prerade, kao i posebne proizvodne cikluse, uz mjere koje sprečavaju međusobnu kontaminaciju, piše u dokumentu.

Dokument predviđa i da neusklađeno sirovo mlijeko mora biti termički obrađeno na temperaturi od najmanje 71,7 stepeni Celzijusa tokom 15 sekundi, ili postupkom kojim se postiže jednak nivo bezbjednosti.

Mliječni proizvodi dobijeni od takvog mlijeka moraće da nose posebnu identifikacionu oznaku i neće smjeti da se prodaju na tržištu drugih članica EU.

Posebno je naglašeno da prelazni periodi ne mogu zamijeniti obavezu obezbjeđivanja zdravstvene ispravnosti stočnih gazdinstava.

EU poziva Crnu Goru da nastavi da pokazuje napredak u usklađivanju s relevantnom pravnom tekovinom i njenoj primjeni. Posebno naglašava da se taj cilj može obezbijediti tek kad stada ili gazdinstva steknu zvanični status slobodnih od tuberkuloze goveda i bruceloze.

“Sticanje takvog statusa zato predstavlja neophodan i konačan preduslov za stavljanje sirovog mlijeka na tržište, uključujući slučajeve kad su neusklađeni proizvodi ograničeni na domaće tržište”, navodi se u dokumentu.

EU naglašava da će nadzor nad usklađivanjem zakonodavstva i njegovom primjenom biti nastavljen tokom pristupnih pregovora, kao i da se konačna ocjena spremnosti može dati tek u kasnijoj fazi.

Granični kontrolni punktovi da budu spremni

Jedna od važnih preostalih obaveza odnosi se na izgradnju i opremanje graničnih kontrolnih punktova. Crna Gora planira izgradnju i unapređenje šest takvih punktova: Aerodrom Golubovci, Božaj, Luka Bar, Kula, Dobrakovo i Ilino Brdo. EU zahtijeva da svi budu potpuno operativni i usklađeni s evropskim pravilima najkasnije na dan pristupanja.

Posebno će, kako je navedeno, pratiti izgradnju i opremanje punktova za kontrolu živih životinja, na kojima se moraju obavljati i provjere njihove dobrobiti.

EU zahtijeva i da se informacioni sistem TRACES, koji služi za praćenje kretanja životinja i određenih proizvoda, koristi na svim graničnim kontrolnim punktovima.

Pored infrastrukture na granicama, EU insistira na jačanju laboratorijskih i administrativnih kapaciteta.

“Crna Gora planira da do decembra 2026. odredi nacionalne referentne laboratorije na svojoj teritoriji, a do juna 2027. one koje će se nalaziti u državama članicama EU”, piše u Zajedničkoj poziciji.

Poseban zahtjev odnosi se na završetak Nacionalne referentne fitosanitarne laboratorije, njenu akreditaciju i uspostavljanje punog operativnog rada.

Istovremeno se očekuje jačanje Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Akcionim planom za jačanje administrativnih kapaciteta, predviđeno je zapošljavanje 147 službenika do 2030. Od tog broja, planirano je zapošljavanje 26 službenika u 2026, 31 u 2027. i po 30 godišnje tokom naredne tri godine.

Prioritet kontrola bolesti životinja

EU je pozdravila donošenje novog Zakona o zdravlju životinja u junu 2026, čija je primjena predviđena od 2027, ali zahtijeva nastavak usklađivanja i dosljednu primjenu pravila koja se odnose na sprečavanje, nadzor i suzbijanje bolesti životinja.

Poseban značaj pridaje se programima kontrole bruceloze i tuberkuloze, jer su oni povezani i sa zdravstvenom bezbjednošću sirovog mlijeka.

Od države se zahtijeva i otklanjanje preostalih nedostataka u registraciji objekata za držanje životinja, kao i u identifikaciji i registraciji samih životinja.

EU upozorava da je dosljedna primjena standarda dobrobiti životinja tokom uzgoja, transporta i klanja oblast u kojoj su potrebna dodatna poboljšanja. Među obavezama koje će se nastaviti i nakon mogućeg pristupanja EU, nalazi se i izgradnja sistema za bezbjedno prikupljanje i zbrinjavanje životinjskih nusproizvoda koji nijesu namijenjeni ljudskoj ishrani.

Crna Gora se obavezala da će do pristupanja uspostaviti sistem koji uključuje odgovarajuća mjesta za odlaganje, sabirne centre i mogućnost transporta određenih nusproizvoda u susjedne države. Osim toga, planirana je izgradnja postrojenja za preradu određenih životinjskih nusproizvoda do 1. januara 2031.

EU najavljuje da će pažljivo pratiti realizaciju tog plana, uključujući saradnju s državama regiona u vezi s mogućim izvozom nusproizvoda.

Prihvaćeni prelazni rokovi i za ljekove

EU je u Zajedničkoj poziciji za Poglavlje 1 prihvatila da određeni ljekovi, koji su odobrenje za promet dobili u Crnoj Gori prije pristupanja, mogu ostati na domaćem tržištu još tri godine nakon ulaska u Uniju, pod uslovima utvrđenim u pregovaračkoj poziciji. Isti prelazni period (od tri godine) prihvaćen je i za određene veterinarske ljekove.

Međutim, ti ljekovi neće moći automatski da se prodaju u drugim državama članicama. Za pristup njihovim tržištima moraće da ispune evropske zahtjeve za izdavanje odobrenja za promet.

EU je prihvatila i jednogodišnji prelazni period tokom kog će Crna Gora moći da koristi postojeće zalihe veterinarskih ljekova koji nemaju domaće odobrenje za promet, ali su zakonito uvezeni prije pristupanja.

Pored toga, odobreno je 18 mjeseci za prilagođavanje pravilima EU o prodaji veterinarskih ljekova na daljinu.

EU navodi da je Crna Gora od gotovo 1.900 identifikovanih propisa koji su mogli ograničavati slobodno kretanje robe izmijenila ili ukinula oko 1.850, dok je za preostalih 18 propisa zatraženo usklađivanje do kraja 2026.

Iako su završna mjerila ocijenjena kao ispunjena, EU upozorava da Crna Gora mora nastaviti da jača institucije odgovorne za standardizaciju, akreditaciju, metrologiju i tržišni nadzor. Posebno je zatraženo da se do kraja 2026. uspostavi koordinaciono tijelo za tržišne inspekcije, kao i da se zaposle i obuče dodatni službenici predviđeni planom jačanja administrativnih kapaciteta.

Od Crne Gore se očekuje i da do pristupanja obezbijedi informacione sisteme potrebne za povezivanje s evropskim bazama podataka, uključujući EUDAMED, bazu medicinskih sredstava. EU posebno insistira na uspostavljanju sistema za provjeru autentičnosti ljekova, kako bi se spriječio ulazak falsifikovanih proizvoda u legalne lance snabdijevanja.

Crna Gora zatvorila 23 poglavlja, plan je da se preostalih deset zatvori do kraja godine i da država postane članica EU 2028.

( Biljana Matijašević )