Popović Samardžić: Nasilje nad zdravstvenim radnicima postaje obrazac ponašanja, sistem mora reagovati
Zakonska zaštita je dala rezultate, ali su neophodne sistemske promjene, bolja organizacija rada i odgovornost institucija, kaže predsjednica Sindikata doktora medicine
Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić upozorila je u Bojama jutra na TV Vijesti da nasilje nad zdravstvenim radnicima nije izolovan problem, već odraz šireg društvenog obrasca u kojem se nezadovoljstvo često iskaljuje na zaposlenima koji najmanje utiču na funkcionisanje zdravstvenog sistema. Ističe da je zakonska zaštita dala rezultate, ali da su neophodne sistemske promjene, bolja organizacija rada i odgovornost institucija.
Nedavni fizički napad na doktoricu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć tokom transporta pacijenta ponovo je otvorio pitanje bezbjednosti zdravstvenih radnika u Crnoj Gori. Govoreći o ovom problemu, Popović Samardžić ocijenila je da su nezadovoljstvo građana i brojni problemi zdravstvenog sistema često okidač za agresiju, ali da nasilje nikako ne može biti opravdano.
„Mi smo jedno društvo koje prilično njeguje taj neki oblik ponašanja – agresiju, nasilje i rješavanje problema na taj način“, kazala je Popović Samardžić.
Ona smatra da građani svoje nezadovoljstvo najčešće usmjeravaju prema zaposlenima na najnižim nivoima sistema, iako oni nijesu odgovorni za njegove ključne nedostatke.
„Ljudi najlakše iskaljuju bijes na najnižim karikama, na ljudima koji su najslabije karike i najmanje odgovorni za cijeli sistem“, istakla je ona.
Podsjetila je da se Sindikat doktora medicine godinama zalagao za zakonsku zaštitu zdravstvenih radnika, te da je 2021. godine uvedeno posebno krivično djelo napada na ljekare tokom pružanja zdravstvene zaštite. Nakon izmjena zakona, zaštita je proširena i na ostale zdravstvene radnike koji učestvuju u pružanju zdravstvene zaštite.
Prema njenim riječima, broj prijava fizičkog nasilja značajno je manji nego prije uvođenja zakonskih izmjena. Kao dodatni vid zaštite zaposlenih u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć navela je i uvođenje panic tastera, koji je, kako joj je potvrđeno, u funkciji u 24 ambulante širom Crne Gore, kao i u dispečerskim centrima.
Ipak, upozorava da zakonske mjere nijesu dovoljne, posebno u situacijama poput transporta pacijenata, kada je mogućnost pravovremene zaštite zdravstvenih radnika ograničena.
„Mi moramo da prestanemo da se ponašamo reaktivno. Mi konstantno bavimo posljedicama. Moramo da počnemo da uređujemo sistem i da vidimo iz kog razloga imamo taj problem“, poručila je Popović Samardžić.
Ona je ukazala i na nedostatak kadra, sredstava za rad i lošu organizaciju, što dodatno opterećuje zaposlene, ali i utiče na kvalitet zdravstvene zaštite koju dobijaju građani.
Popović Samardžić je ukazala i na, kako je navela, primjer nasilja nad zdravstvenim radnicima koje dolazi iz samih institucija. Ona je iznijela tvrdnje da je Kenan Kurtagić, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za kontrolu kvaliteta i nadzor zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, prošle sedmice u jednoj zdravstvenoj ustanovi vrijeđao i verbalno maltretirao zaposlene.
Prema njenim riječima, Kurtagić je imao zakazan tretman na fizikalnoj medicini, ali se nije pojavio u predviđenom terminu, već je došao kasnije, nakon čega je, kako tvrdi, zdravstveno osoblje izložio uvredama, prijetnjama i ozbiljnom psihičkom pritisku.
„Nasilje nije prisutno u našim zdravstvenim ustanovama samo sa strane nezadovoljnog pacijenta. Zdravstveni radnici trpe ozbiljno nasilje i od strane ljudi koji su u institucijama“, kazala je Popović Samardžić.
Ona je navela da je slučaj prijavljen nadležnim institucijama i pozvala ministra zdravlja Vojislava Šimuna da se oglasi i saopšti kako je Ministarstvo reagovalo. Kako je istakla, prošlo je sedam dana, a njoj, prema njenim saznanjima, još nije poznato da li je bilo konkretne reakcije.
Kao jedan od problema izdvojila je i najavljenu praksu prema kojoj zdravstveni radnici moraju pribaviti saglasnost Ministarstva zdravlja prije gostovanja u medijima.
Ocijenila je da takva ograničenja predstavljaju vid cenzure i otežavaju pravovremeno informisanje javnosti o problemima u zdravstvu.
„To je jedno uvođenje cenzure“, zaključila je Popović Samardžić.
( Marija Radović )