„Kao sveštenici koji ne vjeruju u Boga“: Italija razmatra povratak antivaksera u bolnice

Antonio Kremasko se zarazio koronavirusom na večeri 6. marta 2020. godine. Četiri dana kasnije, kada je Italija postala prva evropska zemlja koja je uvela karantin na cijeloj teritoriji, Kremasko se borio za život.

„Proveo sam 20 dana na intenzivnoj njezi, a zatim još 20 dana na bolničkom odjeljenju“, ispričao je za “Gardijan” Kremasko iz Basana del Grapa, grada u sjevernoj italijanskoj regiji Veneto.

Nakon izlaska iz bolnice još šest mjeseci bila mu je potrebna terapija kiseonikom. Kremasko je prošao kroz toliko teško iskustvo da, kada su početkom 2021. godine vakcine protiv kovida postale dostupne u Italiji, nije imao nikakvih dilema oko vakcinacije. Vjeruje da mu je ta odluka još jednom spasila život.

„Svi koji su sa mnom bili na intenzivnoj njezi su umrli“, rekao je. „Da sam se ponovo zarazio kovidom, bez vakcine bih i ja bio u velikoj opasnosti da umrem.“

Međutim, Kremasko, koji sada ima 76 godina i nedavno je primio redovne godišnje vakcine protiv kovida i sezonskog gripa, teško uspijeva da uvjeri sina, oca dvoje djece koji je skeptičan prema vakcinama, u njihovu bezbjednost. Kremasko je ispričao da on i njegova supruga strahuju za svoje zdravlje kada im u posjetu dolaze unuci, za koje nijesu sigurni da su vakcinisani, naročito kada su djeca bolesna.

„Čini se da su stalno bolesni“, rekao je Kremasko.

Podjele u njegovoj porodici odražavaju mnogo šire nesuglasice oko vakcinacije u Italiji, koje su ponovo dospjele u središte političke pažnje nakon što je u oktobru donji dom parlamenta usvojio kontroverzni predlog zakona.

Predloženi zakon omogućava zdravstvenim radnicima koji su tokom pandemije izbrisani iz profesionalnih registara zbog ozbiljnih prekršaja povezanih s njihovim antivakserskim stavovima, poput promovisanja metoda liječenja bez naučne osnove, da podnesu zahtjev za ponovno dobijanje dozvole za rad.

Predlog zakona snažno zagovara partija Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, a podržava ga i njen krajnje desničarski koalicioni partner, Liga. Međutim, pošto su predstavnici koalicione partije Forca Italija podijeljeni oko predloga zakona, njegovo usvajanje u donjem domu parlamenta zavisilo je od podrške Nacionalne budućnosti (FN), rivalske krajnje desničarske stranke koju predvodi bivši vojni general Roberto Vanači. Njegov politički uspon već utiče na odnose snaga uoči parlamentarnih izbora naredne godine.

Vanači se javno protivio obaveznoj vakcinaciji, a svojom retorikom često nastoji da pridobije građane koji su skeptični prema vakcinama.

Predlog zakona još treba da dobije podršku Senata, a glasanje je zakazano za januar. Međutim, njegov dosadašnji prolazak kroz parlament izazvao je zabrinutost medicinskih stručnjaka, ne toliko zbog broja zdravstvenih radnika na koje se odnosi, za koji se vjeruje da je veoma mali, koliko zbog opasnosti da dodatno naruši povjerenje građana u vakcine.

Gotovo svaki drugi odrasli stanovnik Italije ima određene rezerve prema vakcinaciji, pokazuje istraživanje Odjeljenja za javno zdravlje i pedijatrijske nauke Univerziteta u Torinu, objavljeno u februaru u naučnom časopisu „Lancet Regional Health – Europe“. Istraživanje, kojim je obuhvaćeno 50.000 odraslih širom Italije, pokazalo je da su nepovjerenje i neodlučnost u pogledu vakcinacije više posljedica dezinformacija i nedostatka povjerenja u institucije nego zabrinutosti za bezbjednost vakcina.

„Politička komunikacija i nedostatak povjerenja Italijana u institucije imaju veliki uticaj“, izjavila je Roberta Silikvini, rukovoditeljka Škole za higijenu i preventivnu medicinu Univerziteta u Torinu i glavna istraživačica pomenute studije. „Zaista postoji kampanja dezinformisanja u tom pogledu, a oni koji žele da šire dezinformacije veoma su vješti u komunikaciji.“

Posljedice su već ozbiljno primjetne. Prema podacima Ministarstva zdravlja, u Italiji je ove godine zabilježen porast broja oboljelih od malih boginja, sa 472 slučaja u prvih pet mjeseci, u poređenju sa 322 u istom periodu prošle godine. Više od polovine slučajeva registrovano je među mlađim odraslim osobama.

Istovremeno, procenat osoba starijih od 65 godina koje su ove sezone primile vakcinu protiv gripa pao je na 49,81 odsto, što je prvi put od zime 2014/2015. da je obuhvat vakcinacijom u toj starosnoj grupi manji od 50 odsto.

U avgustu je u Palermu, na Siciliji, četvorogodišnja djevojčica preminula od difterije. Kako prenosi „Gardijan“, njeni roditelji su navodno rekli ljekarima da je nijesu vakcinisali jer njen rođak ima autizam, a oni su bili uvjereni da su vakcine uzrok tome. Međutim, ne postoje naučni dokazi o bilo kakvoj povezanosti vakcina i autizma.

Silikvini je istakla da je ovaj tragični slučaj podsjetnik na odgovornost svih, „a posebno političara“, da javnosti prenose tačne informacije o vakcinama. Upozorila je da bi vraćanje u profesiju zdravstvenih radnika koji su odbacivali naučne dokaze moglo imati „razorne“ posljedice po stavove građana o vakcinaciji.

Međutim, takve poruke su više puta podrivane. Klaudio Borgi, političar iz Lige, našao se 28. oktobra na meti kritika zbog organizovanja antivakserskog seminara u Senatu, samo dan nakon glasanja u donjem domu parlamenta.

Kasnije istog dana, italijanski predsjednik Serđo Matarela je iskoristio govor na skupu posvećenom istraživanju raka, kojem su prisustvovali brojni ugledni stručnjaci, da osudi širenje antivakserskih poruka i upozori na „iracionalna uvjerenja“ i „destruktivne lažne vijesti“. Njegove riječi protumačene su kao indirektna kritika Borgija.

Borgi je predložio izmjene zakona koji je 2017. godine uvela tadašnja ljevičarska vlada, a kojim je broj obaveznih vakcina za djecu povećan sa četiri na deset, uključujući, između ostalog, vakcinu protiv velikog kašlja. Svoj stav brani tvrdnjom da nije protiv vakcinacije, već da obavezna vakcinacija „izaziva otpor“.

Kada je riječ o vraćanju u profesiju zdravstvenih radnika koji su tokom pandemije izgubili dozvolu za rad, Borgi je za „Gardijan“ rekao da je cilj predloga zakona „da podstakne pomirenje nakon svih ovih godina“.

„Smatramo da niko ne bi trebalo da izgubi posao zbog ličnih uvjerenja“, kazao je.

Skepticizam prema vakcinaciji počeo je da pušta korijene u Italiji krajem devedesetih godina prošlog vijeka, kao i u mnogim drugim zemljama, prvenstveno zbog tvrdnji o povezanosti kombinovane vakcine protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR) sa autizmom, koje su u međuvremenu naučno opovrgnute.

Pojava društvenih mreža ubrzala je širenje dezinformacija o vakcinama, što je doprinijelo padu stope vakcinacije protiv bolesti koje se mogu spriječiti. Odluka iz 2017. godine o uvođenju obavezne vakcinacije djece dodatno je ohrabrila antivakserske grupe, ali i stvorila pogodno tlo za desničarske populističke partije, uključujući Pokret pet zvjezdica (M5S).

Kako podsjeća „Gardijan“, taj pokret je nastavio da širi dezinformacije o vakcinama i nakon dolaska na vlast 2018. godine, sve dok ga stvarnost pandemije nije primorala da promijeni retoriku. Danas, kao opoziciona partija, Pokret pet zvjezdica oštro kritikuje inicijativu da se zdravstvenim radnicima koji su zastupali antivakserske stavove omogući povratak u profesiju.

Lorenco Matija Sinjori, medicinski tehničar iz Veneta, ocijenio je da su političari „oportunisti“ i da koalicija Đorđe Meloni samo pokušava da privuče glasove protivnika vakcinacije kako bi osvojila drugi mandat.

Sinjori, koji je i regionalni sekretar udruženja Cittadinanzattiva, koje se bavi zaštitom prava pacijenata i zalaže za kampanje informisanja građana o koristima vakcinacije, istakao je da je vakcinacija jedan od najvažnijih oblika prevencije.

„Vakcinacija stanovništva predstavlja najvažniji sistem prevencije koji imamo. Ako se, umjesto toga, svi razbole, italijanski zdravstveni sistem to ne bi mogao da izdrži“, upozorio je Sinjori.

Sinjori se nada da će predsjednik Serđo Matarela iskoristiti svoja ovlašćenja kako bi spriječio da predlog zakona o povratku antivakserski nastrojenih zdravstvenih radnika stupi na snagu.

„Ne možemo dozvoliti da takvi ljudi rade u bolnicama“, rekao je. „To bi bilo kao da odete u crkvu i čujete sveštenika koji kaže da ne vjeruje u Boga.“

( A.Š. )